Wp/cnr/Zbornik Popa Dragolja

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Zbornik Popa Dragolja
Jump to navigation Jump to search

Zbornik Popa Dragolja crnogorski je ćirilski rukopis, nastao u trećoj četvrtini XIII stolјeća.

Sadržaj[edit]

Zbornik je pronašao P. Srećković u selu Vraki blizu Skadra, 1875, u svešteničkoj porodici koja ga je čuvala kroz 17 generacija, dakle, oko 500 godina. Prezviter Vasilije, zovom Dragolj, vezuje se i za Plav i Gusinje, jer je u dolini Lima prepisao Psaltir 1336. godine. A u zborniku ima citata iz Psaltira. U zborniku se nalazi njegov potpis: „Писа многогрѣшни рабь б(о)жи проӡвитерь василиѥ зовомь попь драголь“. Kozmina beśeda je u zborniku na listovima od 21a do 27a i ima naslov: O oучeну вѣрѣ, dok izvorni naslov u jedino sačuvanim ruskim punim izvodima (a ima ih 25) glasi: Беседа на новоявившую ея ересь Богомолоу. Upoređujući tu preradu s izvornikom V. Kačanovski je zapazio da je prezviter Vasilije slobodno rasporedio Kozmin tekst, uzimajući početak s kraja, izostavljajući pojedine vrlo važne djelove, a dodajući riječi kojih nema u Kozme.

Zbornik sadrži i dvije dosad neobjavljene verzije O zimama i koledama (rukopis str. 46-46b; 100b-10lb), proricanjima u vezi s Novom godinom nazvanim tako prema grč.-rim. novogodišnjim svečanostima: Καλανδων Εορτη – Festum Calendarium.

Osim prerade Kozmine beśede protiv bogumila i zima i koleda, važan dio Zbornika prezvitera Vasilija zovom Dragolja čine i apokrifi[1] i Menandrove mudre izreke. u Zborniku prezvitera Vasilija zovom Dragolja nalazimo narodne bajke o tresavicama, o nežitih. Tresavice su zle vještice od kojih svaka predstavlja po jednu nevolju koja pada na čovjeka. Bilo ih je s raznim imenima: Ognjeja, Ledeja, Žuteja, Gluheja... Nežiti protiv kojih je ustao pop Jeremija bijahu kakvi božanski stvorovi zle naravi. Zbornik prezvitera Vasilija zovom Dragolja sadrži veliki broj apokrifa. Tako obiman korpus apokrifa, među kojima, prema M. Sokolovu, ima i onih koji nijesu zastupljeni u drugim zbornicima, otvara pitanje koliko li bi apokrifa tek bilo sačuvano da Nemanja nije naredio da se „nečastive knjige“ spale. Apokrifi ne zauzimaju dio rukopisa, već su složeni u pet grupa (2a – 21a; 39a – 44a; 50a – 54a;154b – 201a; 243a – 287a).

Izvor[edit]

  • Radoslav Rotković: Istorija crnogorske književnosti, knj. II, ICJK, Podgorica, 2012.

Spoljašnje veze[edit]

Reference[edit]

  1. http://www.fcjk.me/o-knjizevnosti