Wp/cnr/Uspenje Bogorodice na Komu

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Uspenje Bogorodice na Komu

Uspenje Bogorodice na Komu je crnogorska crkva podignuta u XV. Istraživači su ustanovili da su stari Crnojevići, braća Đurađ i Lješ (Aleksa), na Komu podigli manastirski kompleks, u čijem se središtu nalazi Crkva uspenja Bogorodice. Na osnovu posrednih pisanih podataka smatra se da je manastir sagrađen između 1415. i 1427. godine. Oba brata su sahranjena u toj memorijalnoj zadužbini.

Izgled[edit | edit source]

Uspenje Bogorodice na Komu je mala jednobrodna crkva s polukružnom apsidom. Njena spoljna dužina iznosi 8, a širina 4,5 metra. Crkva je sa po dva pilastra na podužnim zidovima, podijeljena na tri gotovo podjednaka traveja. Na pilastre, koji imaju profilirane konzole, oslanjaju se ojačavajući lukovi podužnoga svoda. Prilično nepravilno sazidan je zašiljeni i donekle ovoidni gotički svod. Sve te oznake ima na sebi i polukružna apsida, za koju je karakteristično da je njena polukalota nešto šira od osnovice tla, zbog čega tim proširenjem zasijeca u zidnu masu. Usljed skučenosti unutrašnjega prostora, u udubljenja srednjega traveja namijenjenog za pjevnice, usiječene su velike polukružne niše u koje su odlagane crkvene knjige. Taj elemenat preuzet je iz balšićkih crkava na jezeru. Niša s južne strane bila je kasnije probijena u prozorsko okno. U uglu crkve na śeverozapadnoj strani bila je nazidana trpeza za proskomidiju. Prozor nesrazmjerne veličine na apsidi otvoren je kasnije. Na zidu iznad polukružne apside nalazi se mali prozorski otvor, koji se ne srijeće na drugome mjestu. Drugi prozor na južnome zidu zapadnoga traveja, olučen okvirom isklesanim u kamenu, takođe je iz docnijega vremena, najvjerovatnije iz XVI vijeka, kad je crkva nanovo živopisana. Crkva je zidana od•pravilnih četvrtastih kvadara od krečnjaka – tufa, vodoravno postavljenih. Zapadni ulaz sklopljen je od obrađenih dovratnika i nadvratnika, nad kojima se nalazi plitka polukružna lineta.

Svi okviri vrata i prozora, za razliku od zidnih površina, pravljeni su od tvrdoga, tesanog kamena. Sama činjenica da je komska manastirska crkva skromnih razmjera i da je pravljena bez plastičnoga dekora u jednostavnome građevinskom izvođenju, bez umjetničkih pretenzija, pokazuje da je prije svega imala obrednu svrhu pravoslavnoga ritusa, što nije u kontradikciji s njenim pomenutim gotičkim karakteristikama. Sa spoljne strane komska je crkva imala dvije dozidane kapele malih dimenzija, s unutrašnjom dužinom od 2 metra, što znači da su bile namijenjene za grobnice. U onoj na južnoj strani još postoji nadgrobna ploča. Neđe docnije oko crkve je sagrađen kamenom popločani trotoar zaštićen drvenim trijemom sa spoljnih strana kapela i hrama. Manastirsko dvorište bilo je ograđeno kamenim, danas razrušenim zidom. Unutar te ograde, u jugozapadnome smjeru od crkve, nalaze se ostaci četvrtastih manastirskih prostorija, s očuvanim fragmentima zidova poneđe visokim i do 10 metara. Na istočnoj strani ogradnoga zida naziru se ostaci staroga ulaza u manastir, čiji je otvor pravougaonoga oblika zidan obrađenim kamenom. Stručno oko lako može zapaziti da ostaci zgrada i manastirske ograde potiču iz vremena kad je manastir podignut.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Dragoje Živković, Istorija crnogorkoga naroda, tom I, Cetinje, 1989.
  • Pavle Mijović, Umjetničko blago Crne Gore, Beograd-Titograd, 1980.