Wp/cnr/Tripo Kokolja

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Tripo Kokolja
Jump to navigation Jump to search

Najveći slikar baroka na našoj strani jadranske obale Tripo Kokolja (1661–1713) rođen je u Perastu, đe je pod vođstvom mecene, barskoga nadbiskupa Andrije Zmajevića, razvio svoj slikarski dar.

Djela[edit]

Njegovo najznačajnije djelo je čitava unutrašnja dekoracija crkve Gospe od Škrpjela kod Perasta, islikana na platnima koja su ugrađena u gotove barokne okvire zidova. Najprije je naslikao platna u donjem redu, s predstavama proroka i sibila. Narednu zonu ukrasio je kompozicijama Prikazanje u hramu, Silazak Svetoga duha i Krunisanje Bogorodice. Na svodu su kompozicija Uznesenje Bogorodice s ciklusom malih slika iz Bogorodičina života, zatim niz crkvenih učitelja i anđela. Veoma bogata biljna dekoracija s kotaricama cvijeća i mrtvim prirodama upotpunjuje scenske i likovne grupe baroknoga svoda. Kako se pogled penje naviše, ka svodu, tako raste i umjetnička vrijednost slikarstva ove crkve. U posljednjoj, najzrelijoj fazi ono dostiže vrhunac u Kokoljinu stvaralaštvu. Čitavo je u duhu baroka Palme Mlađega i njegovih sljedbenika i mletačkih manirista iz druge polovine XVII vijeka. Otuda je on prenio u naše slikarstvo dinamičnost i živost baroknoga stila i velikih kompozicija. Svoje osobine u slikarstvu Gospe od Škrpjela Kokolja je očigledno osmislio širokom paletom kolorističkih vrijednosti, smislom za isticanje svijetlotamnoga i śetnom lirskom crtom u slikanju pejzaža.

Pored ovog ansambla na platnu, Kokolja je radio i u freskotehnici – islikao je malu Crkvu Sv. Ane u Perastu, đe se i potpisao, a zatim „Biskupiju“, dvorac Zamjevića, s pejzažnim dekoracijama, čiji se tragovi još nalaze očuvani na zidovima ove palate. Ogledao se i u slikanju portreta i autoportreta (u Prčanju) i isto tako scena iz života i likova ondašnjih viđenih građana (Vicka Vujovića, na Cetinju) i najpopularnijih svetitelja (Antuna Padovanskoga, Paskala Bajlona i Ivana Kapistrana, u Crkvi Sv. Ane u Perastu). Posljednjih godina života slikao je svod ispod pjevališta dominikanske crkve s likovima dominikanskih svetaca i s dekorom od cvijeća u kotaricama oko centralne kompozicije Apoteoza Sv. Dominika u Bolu na Braču. Jedna kompozicija u Crkvi Svih svetih na Korčuli takođe se pripisuje Tripu Kokolji. Motive mrtve prirode, pejzaža i okvira od kotarica cvijeća Kokolja prvi unosi u naše barokno slikarstvo. Njegovo djelo, međutim, karakterišu i nagli padovi, osobito u radu oko dekorisanja „Biskupije“, čiji ostaci slika možda svi i ne pripadaju njemu, već kojemu njegovu anonimnom učeniku.

Poveznice[edit]

Izvori[edit]

  • Pavle Mijović, Crnogorska umjetnost, In: Grupa autora, Crna Gora, Beograd, 1974.