Wp/cnr/Teuta

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Teuta
Jump to navigation Jump to search
Kraljica Teuta naređuje ubistvo rimskog ambasadora

Teuta (Tefta) (231. - 227. p.n.e.) bila je ilirska kraljica koja je vladala od 231. do 227. p.n.e.

Kraljevstvo[edit]

Nakon smrti svog muža Agrona koji je osnovao Ilirsko kraljevstvo Teuta je vladala kraljevstvom umjesto svog maloljetnog posinka Pinnesa. Teuta je vladala iz Skadra, dobro utvrđene ilirske prijestonice uz pomoć philoi (gr. prijatelj) - savjetnika bivšeg kralja. U to vrijeme kraljevstvo se prostiralo od dalmatinske obale na sjeveru do rijeke Aous (Vjosa, u Albaniji) na jugu. Teuta je pokušala proširiti kraljevstvo zauzimanjem preostalih grčkih kolonija. Prvo je napadnut i osvojen Dyrrachium (Drač), grad Phoenice se predao a flota pod vođstvom Scerdilaidasa (Agronovog brata) poharala je Krf i Sarandu.

Gusarenje[edit]

Iliri su imali dobru flotu brzih i okretnih brodova te su je iskoristili za presretanje i pljačkanje brodova koji su plovili južnim Jadranom i Jonskim morem. Posebno su bili ugroženi Grci jer je njihova ekonomija bila bazirana na trgovini morem. Treba imati u vidu da u antičko doba piratstvo nije bilo neuobičajeno, naprotiv, to je bila unosna aktivnost i time su se bavili svi, pa i moćni Rim. Međutim, ilirski pirati nisu pravili razliku između saveznika i neprijatelja pa su time nanijeli veliku štetu političkim odnosima Ilirije. Rimski se saveznici žale na gusarenje u istočnojadranskim vodama pa Rimljani šalju poslanstvo Teuti - braću Gaja i Lucija Korunkanija u pratnji isejskoga Grka Kleemporosa. Teuta daje obećanje da njena flota neće napadati rimske brodove, ali da ne može nadzirati ponašanje i gusarenje svojih podanika jer je to njihova privatna stvar. Poslanici su negodovali, a jedan je od njih je uvrijedio kraljicu pa je ubijen na povratku neđe u isejskim vodama. Rimljani nijesu odmah reagovali vojnom intervencijom.

Napad Rimljana[edit]

Teuta u međuvremenu napada Dirahij (Drač), ali bez uspjeha te kreće na Korkyru (Krf) koju osvaja i na kojoj ostavlja podanika Dimitrija Farskoga. Nakon toga Teutina vojska kreće ponovno na Dirahij, a prema Korkyri se upućuje rimska flota pod vođstvom Gneja Fulvija Centumala. Bilo je to 229. p.n.e., rimska je vojska brojila 20.000 vojnika, 2000 konjanika i 200 ratnih brodova koji su krenuli protiv Teute i to je bio početak prvog rimsko-ilirskoga rata. Prvo su napali Krf kojim je zapovijedao Dimitrije Hvaranin (Demetriusa). Nije jasno da li se jednostavno predao ili je bio potkupljen i izdao Teutu. U svakom slučaju bio je bogato nagrađen od strane Rimljana koji su mu dali veliki dio Teutinih posjeda (Nakon Teutinog povlačenja Rim mu je dao upravljanje Ilirijom a zatim je oženio Triteutu i oduzeo tron Pineusu.) Nakon Krfa, rimska vojska se iskrcala kod Apolonije i počela napredovati prema śeveru, osvajajući grad za gradom. Uskoro je bio opkoljen i Skadar a Teuta se u međuvremenu sklonila u Rhizon (Risan).

Prihvata poraz[edit]

U proljeće je poslala pregovarače u Rim i prihvatila poraz 227. godine p.n.e. Morala je odstupiti s prijestola u korist maloljetnog Pinnesa i prihvatiti uslove o miru koji su bili vrlo pogubni za ilirsku kraljevinu. Ipak, Rimljani su dopustili opstanak kraljevstva, ali ograničenog na malu teritoriju oko Skadra uz zabranu plovidbe naoružanih brodova južnije od Lissusa (Lješa).

  • Najviše podataka o Teuti zabilježio je grčki istoričar Polibije.

Poveznice[edit]

Izvori[edit]

  • Amela Bajric - Ilirska vladarica Teuta i Iliri u Polibijevom odlomku o rimskom poslanstvu u Iliriji