Wp/cnr/Rijeka Zeta

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Rijeka Zeta

Rijeka Zeta teče kroz Središnju Crnu Goru, u dužini od 89 km.

Karakteristike, pozicija[edit | edit source]

Rijeka Zeta nastaje u Nikšićkom polju kroz koje teče pod imenom Gornja Zeta sve do Slivlja. Nizvodno od Bogetića, na krajnjem SZ Bjelopavlićke ravnice, od vrela Perućica teče kao Donja Zeta sve do ušča u rijeku Moraču. Ukupna dužina rijeke, sa podzemnim kanalom je oko 89 km a površina sliva 1547 km2.

Gornja Zeta[edit | edit source]

Gornja Zeta je glavna rijeka Nikšićkog polja. Prije podizanja vještačkih akumulacija na dijelu Nikšićkog polja i Gračanice je Zetu formiralo oko 30 rijeka, riječica i potoka. Glavni tok rijeke nastaje u Gornjem Polju od većeg broja vrela i rijeka Sušice i Rastovca. Zeta u Nikšićkom polju, meandrirajući prema reljefu polja, ima ukupnu dužinu toka (od Vidrovanskih vrela do ponora Slivlje) 28 km. Nastaje spajanjem rijeka Sušice i Rastovca u śeverozapadnom dijelu Nikšićkog polja. Odatle teče, generalno, prema jugu do Zavrha đe gubi dio svojih voda, preko postojećih ponora (Mlinica, Kruška). Od Zavrha Zeta teče uglavnom prema istoku do Glibavca, praveći manje i veće meandre, kroz ravničarsko područje Mokre Njive. Dalje teče prema jugu do Vukovog mosta, a odatle betonskim kanalima Zeta I i Zeta II do kompenzacionog bazena, đe se vode upuštaju u dovodni kanal HE “Perućica”. U Nikšićkom polju Zeta prima pritoke, sa lijeve strane Glibavački potok, Bistricu, Mrkošnicu i Grabovik i sa desne Miločanski potok. U polju se nalazi oko 300 vrela, 30 manjih i većih tokova i veliki broj ponora, čak 886. Prije izgradnje hidroenergetskog sistema i regulacije korita Zete, ovaj vodotok je ponirao južnim obodom Nikšićkog polja (Budoške bare i Slivlje) da bi se nakon nekoliko kilometara voda pojavila na vrelu Glave Zete.

Donja Zeta[edit | edit source]

Donja Zeta nastaje od jakih vrela Glava Zete, Perućica i Obošničko. Glava Zete je najvažnije vrelo Donje Zete. Ovo je veliki sistem vrela koji u vrijeme minimalne izdašnosti daje oko 3 m3/s, a u vrijeme najveće izdašnosti više desetina m3/s vode. Utvrđena je podzemna hidrološka veza ovoga sistema vrela sa ponorima u Nikšićkom polju (Misor, Ponorčine, Carev most i dr.).

Donja Zeta teče Bjelopavlićkom ravnicom u pravcu jugoistok sve do ušća u rijeku Moraču, u dužini od oko 51 km, sa prośečnom širinom korita od 45-50 m (najveća širina korita je na području Slapa i iznosi 90 m). Uliva se u rijeku Moraču kod Vranjskih njiva.

Nivoi rijeke[edit | edit source]

Nivoi rijeke Zete i njenih pritoka tokom godine variraju. Najviši su za vrijeme najvećih jesenjih kiša, dok su nešto niži s ranog proljeća, kada uz obimne padavine počinje i topljenje snijega. Ljeti vodostaji znatno opadaju, pa manji vodotoci presušuju.

Na rijeci Zeti su izgrađene dvije male protočne hidroelektrane derivacionog tipa: HE Glava Zete i HE Slap Zete.

Unutrašnje poveznice[edit | edit source]

Literatura[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

Vanjske poveznice[edit | edit source]