Wp/cnr/Pleme Bjelopavlići

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Pleme Bjelopavlići
Jump to navigation Jump to search

Bjelopavlići (Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv. brdskih plemena. Središte savremenih Bjelopavlića je Danilovgrad. Istorijske granice plemena su: Nikšićka Župa na śeveru, Rovca i Piperi na istoku, mjesto Spuž i pleme Zagarač na jugu, i Pješivci na zapadu.

U užoj, unutarcrnogorskoj geografskoj podjeli, Bjelopavlići su Brđani. Krajem 18. vijeka Bjelopavlići su se ujedinili sa Crnogorcima.

Porijeklo[edit]

Prvi sačuvani pomen o Bjelopavlićima je iz 1411. a dokument o tome je nastao u Dubrovniku.

Bjelopavlići, po predanju, potiču od Bijeloga Pavla, koji je, prema legendi, doselio iz Dukađina, oblasti iz Metohija|Metohije. Bijeli Pavle je bio etnički Srbin. Njegova braća bila su Nikola i Gavrilo.Prema legendi, Bijeli Pavle je imao dva sina: Šćepana i Mitra. Od Šćepana su uža bjelopavlićka bratstva Vražegrmci i Martinići, a od Mitra su Petrušinovići, Pavkovići, Matijaševići, Tomaševići, Kalezići.

Vjeruje se da se grob Bijelog Pavla nalazi u selu Gradac, kojeg naseljavaju Jovanovići.

Vjera[edit]

Bjelopavlići su pravoslavci, uglavnom slave Svetu Petku,27.oktobra.

U Bjelopavlićima se nalaze manastir Ostrog i manastir Ždrebaonik.U Manastiru Ostrog čuvaju se mošti Svetog Vasilija,a u manastiru Ždrebaonik mošti Svetog Arsenija.

Literatura[edit]

Izvori[edit]

Vanjske poveznice[edit]