Wp/cnr/Petar Brajović, general-major

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Petar Brajović, general-major

Rođen je 15. oktobra 1915. godine u Jelenku kod Danilovgrada u porodici Spasoja Brajovića. Kada je završio četiri razreda gimnazije upisao se na Podoficirsku artiljerijsku školu, koju je uspješno završio. Bio je podoficir u Kraljevini Jugoslaviji, u Aprilskom ratu bio je komandir voda u PA bateriji. Nakon aprilskog sloma preko Šibenika se uspio probiti do rodnog kraja. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka 1941. godine kao komandir artiljerijskog voda. U NOP odredu „Bijeli Pavle“ od jeseni 1941. godine bio je komandir voda, zamjenik komandira, pa komandir čete, a u udarnom bataljonu „Bajo Sekulić“ od februara 1942. godine, komandir čete. Član SKOJ postao je u decembru 1941. godine, za člana je kandidovan u julu, a septembra 1942. godine postao je član KPJ. Od 17. juna 1942. godine bio je komandir voda, zatim komandir čete u 3. bataljonu Četvrte proleterske brigade, zatim komandir pratećeg voda štaba brigade. Odlukom Vrhovnog štaba od novembra 1942. godine upućen je na rad u Sloveniju. U decembru 1942. godine bio je komandant bataljona u brigadi Ivan Cankar, kada je teže ranjen, pa sa tog položaja odlazi na liječenje u bolnicu. Zatim je postao komandant bataljona od februara do marta 1942, pa načelnik štaba brigade „Matije Gubec“ od aprila do juna 1943. kada je ponovo teško ranjen i upućen na liječenje. Nakon toga bio je komandat Prve slovenačke artiljerijske brigade i artiljerijske 15. divizije od septembra do novembra. Na tom položaju treći put je ranjen. Načelnik štaba 15. slovenačke divizije bio je krajem 1944, a načelnik štaba 18. slovenačke divizije od januara do marta 1944. godine, što je u tom periodu bila dužnost komandanta operativnog štaba dvije brigade. Komandat 18. divizije bio je od marta do jula 1944. godine, kada je postavljen za načelnik štaba 4. operativne zone Slovenije  Štajerska, Koruška, istočna Gorenjska i Prekomurje. Ovu dužnost obavljao je od jula 1944. godine do kraja rata. Nakon oslobođenja završio je Višu vojnu akademiju JNA. U JNA obavljao je razne dužnosti, bio je načelnik štaba divizije, komandant artiljerije armije, komandant artiljerijskog školskog centra, načelnik artiljerije korpusa i područja. Unaprijeđen je u čin general-majora. Aktivna služba u JNA mu je prestala 1965. godine. Nosilac je Partizanske spomenice 1941, a odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim znacima, OBJ sa zlatnim vijencem i dr.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Martinovic, Srđa, Crnogorska vojna elita JNA ‎1943-1992, Matica, br. 70, Podgorica, 2017, str. 543-658.