Wp/cnr/Nikola Petanović

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Nikola Petanović

Nikola Petanović (1892 Crna Gora - 29. januar 1932 SAD), (Nicholas Petanovich, nadimak Naiad) bio je crnogorski emigrant u SAD-u i borac za crnogorsku nezavisnost, filozof, pisac, politički aktivista i publicista. Jedan je od prvih crnogorskih intelektualaca koji je zagovarao savezništvo sa SAD.

Situacija među Crnogorcima u USA[edit | edit source]

U vremenu od 1925 do 1927 nastaje velika kriza u Crnogorskom nacionalnom i oslobodilačkom pokretu u USA u organizacionom smislu, ali ideja nastavljanja borbe za samostalnost uspjeva da preživi.

Brojni Crnogorci od Atlanske do Pacifičke obale koji se nikako nijesu mogli složiti sa stanjem u kojem se našla njihova domovina kao ni sa situacijom u samom iseljeništvu nijesu posrtali u borbi za pravo, čast i slobodu svoje porobljene domovine. Jedan od tih ljudi koji je vaskrsnuo crnogorski nacionalni oslobodilački pokret u dijaspori i udario temelje modernom Crnogorstvu u USA i modernom indipendentizmu, kao i čovjek čije ideje i shvatanja u geoplitičkom i nacionalnom smislu daleko prevazilaze prije svega vrijeme kada je djelovao i stvarao i sve što je do sada viđeno u tom domenu, bio je Nikola Petanović Naiad, vođa Crnogoraca na zapadnoj obali i čovjek koji se do kraja života bezkompromisno borio za slobodu svoje zemlje i svoje nacije.

Crnogorsko ogledalo[edit | edit source]

Bio je osnivač i predsjednik odbora za suverenu i samostalnu Crnu Goru u San Francisku 1927 godine, glavni i odgovorni urednik časopisa „Montenegrin Mirror“ (Crnogorsko Ogledalo) glasila slobodnih Crnogoraca i spiritus movens svih značajinijih akcija koje su imale za cilj promovisanje Crnogorskog pitanja u Američkoj javnosti i međunarodnim diplomatskim krugovima od 1927 do 1931 godine.

Lobiranje[edit | edit source]

Nikola Petanović je čitav svoj život uložio u borbu za obnovu crnogorske državnosti držeći predavanja po mnogim američkim univerzitetima, održavajući kontakt sa mnogim poznatim ličnostima i uticajnim ljudima tog vremena, pišući drame, pjesme, knjige, izdajući časopise, povezujući slobodne Crnogorce. Petanović je takođe u vremenu potpunog beznađa predstavljao jedini oslonac i podršku svim slobodnim ljudima kako u USA tako i širom svijeta koji su Crnu Goru vidjeli kao modernu i nezavisnu državu u godinama kada su mnogi u svojoj borbi bili posustali.

Petanovićev cilj je bio da lobiranjem kod vodećih američkih političara, medijskim pritiscima i na druge načine uspije da pokrene pitanje ljudskih prava u Crnoj Gori i legaliteta samog čina ujedninjenja. Svojim djelovanjem u USA je želio da izazove takav splet okolnosti koji bi zahvaljujući pritisku međunarodnog faktora doveo do raspisivanja fer referenduma u Crnoj Gori na kojem bi Crnogorci opet zahvaljujući prisustvu međunarodnih posmatrača u koje bi bili uključeni i Crnogorci iz USA mogli slobodno da se izjasne u kakvoj zemlji žele da žive.

Borba za prava Crnogoraca[edit | edit source]

U ime te ideje kojom je želio svom narodu pružiti šansu za slobono izjašnjavanje podredio je apsolutno sve u životu, živio je za to da jednog dana Crnogorci dobiju pravo na slobodan izbor. Na žalost ovaj slavni Američki Crnogorac i njegovo plemenito djelo kao i mnogi drugi zaslužni i slavni pripadnici crnogorskog naroda, kako u diaspori tako i u domovini, još uvjek nijesu zauzeli mjesto koje im sa pravom pripada.

Značaj Petanovića[edit | edit source]

Značaj Petanovićevog djela danas je od neprocijenjive vrijednosti ne samo zato što predstavlja jedinog crnogorskog originalnog ideologa, stvaraoca iz dijaspore koji je stvarao najviše na engleskom jeziku ( smatrao je da će engleski jezik postati dominantan u svijetu i savjetovao Crnogorce da ga uče kako bi bili bolje spremni za nova vremena jer će tako buduće generacije mnogo lakše uspjeti da se izbore za slobodu), a čiji je rad bio okrenut prema Crnoj Gori već prije svega zbog njegovog modernog i jedinstvanog shvatanja nacije i države u to vrijeme, njenog razvoja, jačanja, ali i zbog svojih vizionarskih pogleda u međunarodnim odnosima.

Petanović je dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka u vrijeme velike depresije predviđao da će SAD biti najveća svjetska vojna i ekonomska sila tj. da će ednog dana igrati ulogu koju danas igra. Smatrao je da je Amerika jedina koja može na pravi način pomoći Crnoj Gori na putu ka slobodi u pravom smislu te riječi. Jedina koja može pomoći Crnogorcima da izgrade bogato i slobodno društvo i približiti ih zapadnim državama.

Prijatelji i saradnici[edit | edit source]

Nikola Petanović je imao brojne saradnike. Njegove ideje je prihvatio značajan broj Crnogoraca u Americi; pomagali su mu na sve načine mnogi naši sunarodnici. Sa njim od početka do samoga kraja bili su prijatelji i suosnivači Asocijacije major Marko Zekov Popović, Mileva S. Gvozdenović (unuka Marka Miljanova), Jovo J. Radonjić, Dušan M. Klisić, Đuro Mijušković, Ilija Bogdanović, Stevo Popović, Blažo Radonjić, Lazo Z. Otašević kao i mnogi drugi širom SAD koji su poticali iz svih krajeva Crne Gore i koji su novčanim prilozima, pismima podrške i na druge načine pomagali ovu neravnopravnu borbu protiv svemoćnog neprijatelja.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Gordan Stojović, Nikola Petanović