Wp/cnr/Niko Miljanić

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Niko Miljanić

Niko Miljanić (1892 — 1957), doktor medicine, profesor hirurgije i anatomije Medicinskog fakulteta.

Biografija[edit | edit source]

Rođen je 1892. godine na Cetinju. Potiče iz ugledne ljekarske porodice iz Banjana, otac mu je bio Petar Miljanić.

Niko Miljanić je osnovnu školu pohađao u rodnom Cetinju i Ženevi, a gimnaziju u Ženevi i Lozani. Studije medicine je završio (1910-1918. godine) i odbranio doktorat (1920. godine) na medicinskom fakultetu u Parizu.

Bio je jedan od utemeljivača i prvih profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu (1920-1941. godine, 1946-1954. godine). Bio je jedan od osnivača Društva "Sveti Vasilije Ostroški" 1934. godine u Beogradu, koje je iste godine otvorilo istoimenu bolnicu. Između dva svjetska rata osnovao je i rukovodio sa više medicinskih ustanova u Beogradu, a na nakon Drugog svjetskog rata organizovao je zdravstvenu službu u manje razvijenim krajevima širom Jugoslavije. Na njegovu inicijativu osnovano je Društvo crvenog krsta Crne Gore.

Učestvovao je u Prvom (1912-1913. godine) i Drugom (1913. godine) balkanskom ratu, Prvom (1914-1915. godine) i Drugom (1941-1945. godine) svjetskom ratu. Bio je predsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke (1943. godine), član AVNOJ-a i predsjednik crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja (CASNO)(1944. godine).

Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova iz oblasti anatomije i hirurgije. Izabran je za člana Francuske hirurške akademije . Bio je redovan član Naučnog društva Crne Gore (1950-1957. godine).

Dobitnik je francuskog Ordena legije časti, jugoslovenskog Ordena narodnog oslobođenja prvog reda.

Umro je 20. oktobra 1957. godine u Meksiku, gde je prisustvovao Internacionalnom kongresu hirurga.

Anatomski institut Medicinskog fakulteta u Beogradu i bolnica u Nikšiću nose njegovo ime.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Miljanić, Mihailo, Crnogorski ljekari do 1918. godine, 1998.
  • Vesko Pejović, "Cetinje - imena ulica, spomenici, spomen obilježja"