Wp/cnr/Lokanda – Grand hotel

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Lokanda – Grand hotel

U periodu vladavine knjaza Nikole dolazi do sve veće ekspanzije u društvenome životu, nagloga bujanja gradskog života i sve veće pośete stranaca i njihova boravka na Cetinju. To je nametnulo potrebu izgradnje jednoga hotela jer dotadašnje dosta neugledne privatne krčme nijesu mogle zadovoljiti osnovne potrebe ljudi koji su boravili na Cetinju. Inicijativom crnogorskoga praviteljstva i ličnim zalaganjem vojvode Mirka, Knjaževa oca, sagrađena je 1864. godine Lokanda, prvi hotel u ovome dijelu Crne Gore, kasnije nazvan Grand hotel. Objekat je izgrađen na završetku Njegoševe ulice, đe se s kasnije izgrađenim objektom Đevojačkoga instituta, zgrade Engleskoga poslanstva, pošte i gradskoga parka – formirao trg. Hotel je izgrađen s prizemljem i spratom, a imao je restoran i osam spavaćih soba. Krov je imao drvenu konstrukciju i bio pokriven ćeramidom. Međutim, slabija izrada i dosta veliki nagib krova za vrstu crijepa kakva je ćeramida, i vjetrovi koji duvaju na Cetinju uslovili su brza oštećenja. Hotel je zato adaptiran i ojačan 1900. godine. Tada je podignut i još jedan sprat s kapacitetom od 20 soba, veliki salon i dva restorana, kafana, kupatila i izvanredna francuska kuhinja. S fotografije Lokande s početka XX vijeka vidi se da se Cetinje gradilo skromnim sredstvima, što je uslovljavalo jednostavnost u građenju i opremanju objekta. Koristili su se uslovi i tehnika koji su bili na raspolaganju. U međuratnome periodu (1924. godine) ponovo je rekonstruisana i dobila je izgled koji je zadržan sve do njezina rušenja. Tada je imala 41 sobu i mogućnost do 100 ležaja. Grand hotel je bio stjecište brojnih poznatih ličnosti koje su boravile na Cetinju, između ostalih i Bernarda Šoa. U Lokandi je u prvoj deceniji ovoga vijeka bilo diplomatsko predstavništvo SAD. Niđe nema u dokumentaciji i literaturi imena projektanta ovoga objekta. S obzirom na to da je u Crnoj Gori u to vrijeme bilo prisutan jedan broj francuskih stručnjaka koji su projektovali nekoliko objekata, s pravom se može pretpostaviti da je i Lokanda njihovo projektansko djelo. Lokanda je nakon više od jednog vijeka postojanja, kad je predstavljala legendu grada, nestala u zemljotresu 1979. godine.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Božidar Milic, Urbano nasljede Crne Gore s posebnim osvrtom na razvoj Cetinja, Podgorica, 2013.