Wp/cnr/Krstonosna vojska
Krstonosna vojska, naziv je za crnogorske vojne jedinice koje je 1854. godine obrazovao crnogorski knjaz Danilo. Ime su dobili po krstu koji je prišivan na crnogorskim kapama.
Prvi akti, koji regulišu vojnu obavezu u Crnoj Gori, donose se za vrijeme vladavine knjaza Danila. On je 1851. godine ukinuo kneževska zvanja plemenskim starješinama, i uveo zvanja plemenskih kapetana. Kapetani su u svom plemenu vršili upravnu, sudsku i vojnu vlast, a u vrijeme rata bili su i vojni zapovjednici. Prvi akt o formacijskom uređenju crnogorske vojske, donešen je 1854. godine. Tada je knjaz Danilo naredio kapetanima da izvrše popis vojnih obveznika na dobrovoljačkoj osnovi: “Naređujem vama kapetanima da svaki okupi svoje pleme i da se svaki vojnik svojevoljno pokaže… a ti kapetane da imaš takoga vojnika odma zapisati”. Svaki upisani vojnik imao je zadatak da na kapi nosi bijeli krst, kako bi se razlikovao od onih “koji nijesu za vojsku”. Ova vojska žargonski je nazvana “krstonosna”, a imala je više od 9.700 obveznika, od 15 do 50 godina starosti, i 3000 ljudi u rezervi. Međutim, donošenjem Zakonika knjaza Danila 1855. godine, ukinata je dobrovoljna vojna služba. Članom 18 uvedena je opšta vojna obaveza, a za njeno odbijanje propisana je kazna doživotnog oduzimanja oružja. Vojnim pitanjima bave se i članovi 19, 43, 44 i 59 Danilovog zakonika, kojima se daju zaduženja kapetanima da pozivaju vojsku na boj, propisuje se čuvanje oružja, i uvodi danak stanovništvu, kako bi se pored održavanja državnog aparata moglo pribaviti praha i olova, i održavati vojska.
Crnogorska vojska bila je organizovana na plemenskoj i bratstveničkoj osnovi, a po plemenima podijeljena na stotine i desetine. Na čelu plemenske vojske, postavljeni su plemenski kapetani, na čelu stotina - stotinaši, a na čelu desetina - desečari. Svi oni su pored vojne vršili su i civilnu vlast. Pored plemenskih jedinica knjaz Danilo je formirao i svoju Gardu, koja je brojala 1000 vojnika, i bila podijeljena na deset stotina. Kompletna vojska nije dijeljena na rodove - imala je samo pješake, što je bila posljedica nepostojanja organizovane artiljerije. Na početku šeste decenije XIX vijeka, Crna Gora je mogla mobilisati oko 20.000 vojnika, dok je redovnih vojnih obveznika bilo oko 13.400. Naoružanje vojske u periodu knjaza Danila, bilo je poboljšano u odnosu na vrijeme njegovog prethodnika. Knjaz Danilo je u Austriji nabavio 4 modernija artiljerijska oruđa (vjerovatno da se radi o vrsti M.1843). Prvo oružje u državnom vlasništvu Crne Gore, stečeno je nakon velike pobjede crnogorske vojske na Grahovcu 1858. godine. Tada je zaplijenjeno 4000 spredpunećih perkusionih pušaka i 300 tovara municije, kao i 8 poljskih topova.
Poveznice[edit | edit source]
Izvori[edit | edit source]
- Batrićević Boban, „Pregled razvoja crnogorske vojske 1850 – 1910“, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, Cetinje, 2012.