Wp/cnr/Kotorska katedrala
Katedrala sv. Tripuna ili Kotorska katedrala jedna je od dvije rimokatoličke katedrale u Crnoj Gori.
Istorijat
[edit | edit source]Katedrala je prvotno izgrađena 809. godine i upravo u to vrijeme poznati kotorski građanin Andrea Saracenis (koji je finansirao izgradnju) otkupljuje od mletačkih trgovaca relikvije svetog Tripuna. Vizantijski car Konstantin VII. Porfirogenit pominje katedralu u svom djelu De administrando imperio (O upravljanjui carstvom).
Sadašnja katedrala građena je u neposrednoj blizini stare katedrale, koja potiče iz IX vijeka (mošti sv. Tripuna prenesene su u Kotor god. 809) i, kako je vrlo vjerovatno, pojedini arhitektonski dijelovi nove katedrale potiču iz stare. Zašto se pristupilo izgradnji nove katedrale, i to u neposrednoj blizini stare? Je li stara bila porušena ili napuštena ne zna se sigurno. A li sigurno je, da je u XII stoljeću ona već potpuno dovršena i posvećena. Kotor je onda bio pod Vizantijom. Godine 1166. posvetio je novu crkvu kotorski biskup Malo uz učestvovanje ostalih biskupa i vizantijskog namjesnika za Dalmaciju i Duklju. Katedrala je građena u romanskom stilu, a ima primjese vizantijskog stila i baroka. Crkva je bila nekoliko puta restaurirana. Dvije najveće restauracije bile su svakako ona u drugoj polovini XVI stoljeća i ona poslije jakog zemljotresa god. 1667, koji je srušio oba zvonika. Ali je katedrala u osnovi sačuvala svoj prvobitni stil i oblik. Vršila je značajnu ulogu i u administrativnom životu Kotora. Uticaj Istoka i Zapada stalno se izmjenjivao u njenom hodu kroz istoriju.
Umjetnička vrijednost
[edit | edit source]Kad je riječ o umjetničkoj visini kotorske katedrale, onda se u prvom redu spominje ciborij u romansko-gotskom stilu iz 1362. godine, koji se podiže nad glavnim oltarom. Oltar pod ciborijem je jednostavna trpeza od kamena u stilu oltara savremene liturgijske reforme. Nekad je nad oltarom bila srebrno-pozlaćena pala s reljefima svetaca. U zadnjoj restauraciji početkom ovog vijeka bila je odstranjena od oltara. Predstavlja izvanrednu vrijednost i rijetkost, jer nijesmo imali u našim krajevima oltare u crkvama zapadnog obreda u takvoj jednoj reprezentaciji.
Sve se ovo odnosi samo na glavni oltar. A katedrala je i inače puna umjetničkih predmeta i u samoj prostoriji crkve i u svojoj riznici i moćniku.