Wp/cnr/Knjaz Danilo odvojio crkvu od države

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Knjaz Danilo odvojio crkvu od države

Knjaz Danilo je odvojio crkvu od države 1851, čime počinje nova faza u životu Crnogorske pravoslavne crkve.

Zakonik knjaza Danila[edit | edit source]

Zakonom knjaza Danila od 1855. godine, u članovima od 66. do 68, članu 81. i članu 86. tretira pravoslavnu crkvu kao državnu religiju. U članu 66. piše: "Svaki sveštenik u našoj zemlji dužan je svake neđelje u crkvu hoditi, crkvu čisto držati, pravila svete crkve točno izvršavati i narod koliko se viče može na dobro poučavati, i svetu vjeru u njima utvrđivati; koji li ovo ne bi činio, biće lišen sveštenog čina". Članovima 67. i 68. crkvi se određuje uloga u bračnim odnosima; član 67. kaže: "Raspust muža sa ženom, koji je bio do sad u našoj zemlji uobičajen, nema po danas više nikakova, osim onoga, kojeg po nuždi u nedostatcima ili pogriješkama muža ili žene naša pravoslavna istočna crkva dopušta", i član 68. "Svaki Crnogorac i Brđanin, koji se po danas ženiti hoće, mora njegov mjestni svještenik na tri dana prije vjenčanja ispitati, da li je ona đevojka, koja mladoženju uzeti misli, sa mladoženjom zadovoljna jest ili nije, pak ako je oboje zadovoljno, onda da može vjenčati, ako li nijesu, da vjenčati ne smije; ako li sveštenik preko volje jednog ili drugog vjenča, taj će sveštenik biti odlučen od naše svete crkve: jer vjernik i vjernica, dok su još oboje vjereni, mogu se u svaka doba razdvojiti; ali kad se već jednom vjenčaju, više i ništa razdvojiti ne može do jedina smrt jednog ili drugog, ili samo one pričine, koje šestdeset sedmo pravilo ovog zakonika izgovara". Članovi 81. i 86. uređuje pitanje krađe crkvene imovine i ponašanja građana prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. član 81. kaže: "Кoji bi se lupež uvatio da crkvu krade, taj će i ne pazeći na to, da li je još kad krao, ili sudu griješio, biti na smrt osuđen". Dok se u članu 86. određuje: "Кoji bi Crnogorac ili Brđanin pred crkvom smutnju ili svađu ili druge česove nepristojnosti činio, takovi se ima globiti sa dvadeset i pet talijera ili kastigat tavnicom".

Nikanor Ivanović[edit | edit source]

Za mitropolita je postavljen Nikanor Ivanović (1851 - 60), iguman cetinjskog manastira kojije, uz politčke komplikacije, hirotonisan u Rusiji 1858. godine. Njegova uloga u tadašnjim dramatičnim događajima nije rasvijetljena. Samo dan prije ubistva knjaza Danila, u Kotoru je zapažen boravak vladike Nikanora Ivanovića, Dalmatinca, prvog izvanjca na dužnosti crnogorskog mitropolita. Sumnja se da je on "obavijestio" atentatore o dolasku i boravku crnogorskog knjaza u Kotoru. Poznat je i po tome što je u cetinjsku osnovnu školu uveo proslavljanje kulta Save Nemanjića 1856. godine. Pošto je proćeran iz Crne Gore, na njegovo mjesto je izabran Ilarion Roganović (1860 - 82), koji je osnovao Zahumsko - rašku episkopiju sa sjedištem u Ostrogu 1878. godine. Izdao je naredbu da sveštenici moraju nositi brade i uveo vođenje parohijskih knjiga. Dok je bio na čelu Crnogorske pravoslavne crkve formirana je Bogoslovija na Cetinju 1869. godine u kojoj su se školovali sveštenici i učitelji. Mitrofan ban (1884 - 1920), poznat i kao crkveni pisac, radio je na organizaciji Crnogorske pravoslavne crkve i donošenju dokumenata koji regulišu njen status.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Enciklopedija Jugoslavije 3 Crn - Đ, Zagreb 1984.