Wp/cnr/Ilirska plemena u Crnoj Gori

Nastanak imena Ilir

Prvo pominjanje imena Ilir srijećemo kod grčkog pisca Apolodara. Preko njega ovo ime je povezano s grčkom mitologijom. On, naime, priča da je Kadmo, sin feničanskog kralja Agenora, po očevom nalogu morao da ide u potragu za svojom nestalom sestrom Evropom. Lutajući dugo obreo se na kraju u Beotiji (Srednja Grčka) i podigao grad Tebu. Tu se oženio Harmonijom, kćerkom boga Aresa i boginje Afrodite. po preporuci proročišta Kadmo i Harmonija pođu među Enhelejce na južnoj jadranskoj obali (oko Boke Kotorske) koji su ih ustoličili na kraljevski prijesto. Ubrzo iza toga rodio im se sin kojemu dadoše ime Ilirios. Po njemu su sva ilirska plemena bila obuhvaćena zajedničkim imenom Iliri.

Nastanak imena Iliri naučnici (filolozi), međuti, dovode u vezu s kultnom tradicijom poštovanja zmje. To tumačenje bi moglo biti najbliže istini, jer je proučavanjem ilirske religije utvrđeno da je poštovanje zmije zauzimalo istaknuto mjesto u panteonu ilirskih božanstava. U etnografskom pogledu Iliri su nastali kao supstrat raznih indoevropskih i domorodačkih elemenata. Pisani tragovi o njima sporadični u pogledu ubikacije, sežu u daleku prošlost. Još u VII stoljeću p.n.e. pominje ih grčki pjesnik Alkmeonid, a potom i neki grčki pisci VI i V stoljeća p.n.e. Osobito je važan podatak koji o njima bilježći Pseudo Skilaks u putopisnom spisu (Peripius) sredinom IV stoljeća p.n.e. O Ilirima ima informacija i kod Plinija Starijeg (Naturalis historia) i Pomponija Mela (De Chronographia). Ipak od starih pisaca najvažniji je Aleksandar Apijani (Historia Romana) koji ih opredjeljuje okvirno na prostorima Balkana za koje nauka i danas drži da su ih nastanjivali.

Iliri na području Crne Gore

Na području Crne Gore i nešto širim prostorima Balkana, bilo je u protoistorijsko doba naseljeno više ilirskih plemena koja pominju grčki i rimski pisci. Prema pseudo Skilaksu, Iliri koji su nastanjivali krajeve današnje Crne Gore i šira okolna područja, pripadali su "pravim Ilirima" (Ilyri proprie dicti).

Prava ilirska plemena bila su naseljena uz jugoistočnu jadransku obalu, prostirući se ponekad znatno dublje u unutrašnjost. Prateći njihov raspored od jugoistoka prema śeverozapadu, pri čemu i prostor i vrijeme treba shvatiti u relativnom smislu, njihov razmještaj je izgledao ovako. U susjedstvu Haonaca (kasnije helenizovanih Ilira) koji su zaposijedali Epir, zapravo śeveroistočno od njih bili su smješteni Taulanti. Nešto ranije pominju se njihova središta śeverno od Drima. Uslijedilio je zatim njihovo pomijeranje na jug u suśedstvu grčkih kolonija Apolonije i Dirahiona (Lješa i Drača). U nekim izvorima stoji da je ovo pleme bilo sastavljeno od nekoliko manjih (Helidonci, Sasareni, Abri i Partini). Kod drugih pak pisaca pomenute skupine su naznačene kao samostalna plemena. Neposredni suśedi Taulanata bili su Enhelejci, za koje Pseudo-Skilaks kaže da su najprije naseljavali dio Boke Kotorske i krajeve nešto južnije od nje. Kasnije su se, međutim, Spuštili na krajnji jug zauzimajući prostor između Taulanata i epirskih Haonaca. Śevernije od njih, prema Ohridskom jezeru, živjelo je pleme Dasareta. Njima u suśedstvu, još dalje na śever, nalazili su se Penesti, a ovi su se graničili s Pirustima, poznatim rudarima. Pretpostavlja se da su ovi drugi bili kasnije, u rimsko doba, kolonizirani u Dakiju, đe su predstavljali glavnu radnu snagu u tamošnjim rudnicima zlata. Izvjesne indicije upućuju da su Pirusti ranije bili locirani u Boki Kotorskoj i njenoj okolini, na što podśeća ime Perasta. U današnjoj śevernoj Albaniji, južno od Skadra, bilo je nastanjeno pleme Albani, po kojem savremeni Albanci nose svoje nacionalno ime. Prostore oko Skadarskog jezera (Lacus Labeatus) naseljavali su Labeati, istočno od njih bili su Skirtoni, a na śeverozapadu Dokleati, po čijem plemenskom imenu je dobilo ime njihovo političko središte Dokleja (Doclea) kod Podgorice. Sa njima su se graničili Melkumani i Deremisti, a na prostoru između Boke Kotorske i Pelješca nalazilo se pleme Plereji. U njihovo suśedstvu, dalje na śeverozapadu, nalazilo se poznato pleme Ardijeji, koje će igrati jednu od najglavnijih uloga u budućim borbama protiv Rimljana. Do sredine IV stoljeća p.n.e. zaposijedali su prostor zapadno od Neretve, ali su se morali povući pred pritiskom Kelta, odnosno, njihovom grupacijom koja je iz Italije preko Jadranskog mora prodrla na Balkan. Sklanjajući se ispred Kelta Ardijeji su se u prvi mah prebacili na istočnu obalu Neretve i potom dalje u untrašnjost. đe su došli u sukom sa Autarijatima. pošto su i od ovih bili potisnuti, Ardijeji su se spuštili dalje na jug, na prostoru do rijeke Vojuše u Albaniji. Dok su živjeli na desnoj obali Neretve i dalje na zapad, neposredni suśed s istočne strane bili su im Daorsi, sa središtem u okolini Stoca u Hercegovini.

Poveznice

• Nepokorive Ilire i prkosnu Teutu svladali su Rimljani

Izvori

• Iliri - Hrvatska enciklopedija
• Istorija Crne Gore - grupa autora, Titograd 1970.