Wp/cnr/Hajla

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Hajla
Panorama Hajle 2000pix

Hajla (alb., Hajlë, odn. Hajla; lokalno je stanovništvo često zove Ajla) je visoka planina u sklopu Prokletija, na granici Kosova i Crne Gore, između izvorišta rijeke Ibar i Rugovske klisure na Kosovu, koja se pruža pravcem śever - jug po zapadnom obodu nešto udaljenije rožajske geološke izoglose.[1][2][3]

Osunčanost i morfologija[edit | edit source]

Sačinjava je više vrhova koji nadmašuju visinu od 2000 m među kojima dominira planinski vrh Hajla sa svojih 2403m. Sjeverna padina prekrivena je šumom. Uslijed specifične klime i geološkog sastava, masiv Hajle naročito je bogato nalazište endemskih i reliktnih vrsta flore medju kojima je i sniježni runolist. Šume Hajle takođe se odlikuju i izuzetnim bogatstvom divljači. Planina Hajla je dugačak i tokom cijelog dana osunčan planinski vijenac (stefanija). Po geomorfološkom sastavu je monolitna stjenovita regija, pri dnu obrasla alpskom sitnogoricom. S jedne (rožajske) strane ima istočnu ekspoziciju, a sa druge (rugovske) ima južnu ekspoziciju. Zato je osunčana tokom cijelog dana. Viši vrhovi su pretežito građeni od vapnenca, najviše iz razdoblja trijasa (prije 199-251 milijun godina), djelomično iz perma (251-300 mil. godina starosti) te karbona (300-360 mil. godina starosti). No, na mnogim lokacijama u višim dijelovima planine, vapnenac je izmješan s područjima eruptivnih stijena. Ova kombinacija vapnenca (karbonatnih) i vulkanskih stijena odrazila se i na bogatstvo biljnog svijeta na Hajli.

Naziv[edit | edit source]

Ime planine Hajla je ilirskog porijekla, odnosno, za oronim Hajla može se reći da je ilirsko-grčkog porijekla i da je ime ove planine povezano sa kultom Sunca (helios // helias = sunce).

Vode[edit | edit source]

Na śevernom podnožju planine je Vrelo Ibra. Takođe, po cijelom podnožju ovog planinskog vijenca ima mnogo vrela i izvora. Zbog smjera pružanja Hajle vodeni tokovi teku sa planine u dva dominantna smjera, prema sjeveru i prema jugu. U podnožju planine oni utječu u dvije rijeke Ibar (na sjeveru) i Pećka Bistrica (na jugu), koje pripadaju dvama različitim rječnim slivovima: crnomorskom (svi vodotoci sa sjevernih obronaka Hajle, utječu u Ibar) te jadranskom (svi vodotoci s južnih obronaka Hajle, utječu u Pećku Bistricu).

Relief Map of Montenegro

Ljekovito i jestivo bilje[edit | edit source]

Hajla se odlikuje velikim bogatstvom i raznovrsnošću šumskih, livadskih, riječnih, potočnih i drugih ekosistema. Ovdašnji ekosistemi se odlikuju velikim prisustvom reliktnih i endemičnih biljnih vrsta, što čini ovaj kraj velikim centrom florističkog diverziteta. Poznatije ljekovite biljke su: hajdučka trava, medvjeđe grožđe, bijeli pelin, kim, mrazovac, đurđevak, tatula, navala, jaglika, malina, zova, lipa, borovnica, odoljen, divizma, čemerika, kamilica, lincura i dr. Posebnu grupu biljaka čine samonikle (divlje) voćke sa jestivim plodovima: lijeska, drijen, divlja jabuka, divlja kruška, trešnja, trnjina, ribizla i dr. Borovnica, malina, jagoda, kupina, razne pečurke i drugi plodovi rasprostranjeni su u zonama pašnjaka i livada, šuma, u krčevinama, pored puteva i na drugim lokacijama.

Klima[edit | edit source]

Obilne sniježne padavine uobičajeno su između X. i IV mjeseca, sa sniježnim pokrivačem na planini, msda nije rijetka niti pojava padanja snijega i u ljetnim mjesecima (VII i VIII). Prosječna visina sniježnog pokrivača (ne računajući nanose) je vrlo često 1 do 2 metra. U zimskim mjesecima su česte blokade puteva zbog velikog snijega i to stanje može trajati sve do u proljećče, posebno na planinskim prevojima i planinskim putevima. Snijeg se duže zadržava na sjevernim padinama i u dijelovima planine pokrivenim gustim šumama.

Kišne padavine su najobilnije u proljetnim i ljetnim mjesecima i ponekad znaju trajati i danima. Tada je i magla uobičajena pojava. No može se reći da su padavine uravnotežene tokom cijele godine. Ljeta su kratka i kišovita, sa blagim temperaturama, umjereno topla, velikom vlažnošću vazduha zbog šumskog pojasa i sa čestim jutarnjim maglama.

Na području planine Hajla vjetroviti mogu vrlo snažni, no ne traju dug. Najhladniji je, posebno zimi, sjeveroistočni vjetar, koji dolazi iz obližnjih planinskih područja u unutrašnjosti. Na to veliki uticaj ima blizina Peštera na śevernoj strani, jedno od najhladnijih područja u ovome dijelu Europe. Nakon marta preovladavaju južni i zapadni vjetrovi, koji donose vlagu, blaže temperature, kišne oblake i vrijeme koje pogoduje otapanju preostalog zimskog snijega, osim dijela snijega kojim se survava u dublje provalije đe ostaje sve do ljeta.

Stanovništvo[edit | edit source]

Stanovništvo koje naseljava područje Hajle i oko nje većinom čine Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi.

Reference[edit | edit source]

  1. Jasnina putovanja - Planina Hajla - uspon koji sam dugo isčekivala
  2. Putokaz - Planina Hajla
  3. Dinarsko gorje - Hajla