Wp/cnr/Crnogorska prezimena na R

Popis Crnogorskih prezimena na R[edit | edit source]

Rabas, vidi: Rabasović
Rabasović (Rabas), iz Kuča iseljeni u Salapuru (Srbija)
Rabljen, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića sa više grana
Rabović, Herceg-Novi, po nahočetu
Rabota, u Podgorici
Rabošta, Ulcinj
Rabren, u Mojdežu (Boka Kotorska), kasnije i kao: Miloradović (Kotlaš) doseljenici iz Popova (Hercegovina); u Bistrici (Mojkovac) i kao: *Rabrenović iz Mekića Kule (Mojkovačkog Stolca), od njih su kod Bijelog Polja; u Goranskom (Piva) od Pljevalja; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje ogranak Radmilja iz Stoca
Rabrenović, Stevanovac (Polja) pa u Mekića Kulu (Mojkovac) jesu ogranak Radmilja iz Stolca, vidi: Rabren; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje
Rabuz, Nikšić
Ravić, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica iselili se kod Novog Pazara; Lopari i Koće, Kuči
Ravnolažanin, Piperi kasnije kao: Vukotić, Bolević, Milutinović i Asanović
Ravnjak, u Podgorici
Ragus, Herceg-Novi
Radaj, Podgorica
Radagl, Budva 1550. god.
Radak, Podgorica
Radakov, u Antibariju (Bar) 1444. god. i Prevlaci (Boka Kotorska) 1742. god.
Radaković, Ćurioc i Laće (Bjelopavlići) iz grupe Malonšića; Perast (Boka Kotorska)
Radaljević, Krasovica i Laće (Bjelopavlići); Cetinje
Radaljevići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
Radan, Nikšić doseljenici iz Ravnih Kotara; Nevesinje, Crkvice (Piva) ranije Jušičanin i kasnije Baturan pa Radan; u Maloj Crnoj Gori (Piva) ranije Baturan iz sela Bacula (Crkvice), Piva; Mišići (Sutomore), Bar, ogranak Popovića porijeklom iz Zete
Radan, u zapisu Andrije Luburića piše:"Radani se zbog krvi rasele iz Riđana i nasele u Podvrš đe su stali za dugo vrijeme. Zbog krvi se rasele u: Zalom, Podveležje, Trusinu, Stolac, Odžiće itd. 1830.g. u Preraca pogine Savo Radan (1790 - 1830) od Crnogoraca – Zaknića (?). Sina mu Vidaka povede Vasilj iz Preraca (đe mu se otac bio rodio 1790.g.) u Odžiće. Savo (1790 – 1830) Simov, Vilipov, Lekin. Knez Leka im reče, kad nalete na tursku krv: "nesretne ste krvi no se raselite – rasturite po svijetu". Tako i učine. Mjesto Podvrš se nalazi u području Vraćanovića u Crnoj Gori. Na Internetu se može naći pogrešna tvrdnja da su Radani od nekih Crnogoraca Zaknića što je vrlo pogrešno. Vjerovatno je neko pogrešno prepisao pisanje Luburića koji piše:"U Preraca pogine Savo Radan (1790 – 1830) od Crnogoraca – Zaknića’’. U knjizi Hercegovačka plemena od Rista Milićevića se kaže: RADAN, u Žiljevu, Miljevcu, Šehovini (Nevesinje), Berkovićima (Dabar, Stolac) i Zagradacu (Gacko). Porijeklom su iz Vraćenovića (Nikšić). U Žiljevo su doselili oko 1710. Godine, a prethodno su boravili u Mekoj Grudi (Bileća) i Šehovini. U Miljevac su došli iz Šehovine. I u Berkovićima su Radani starinom iz Vraćenovića:"Došao je Boško Tešanov sa braćom Lazarom, Ćetkom i Radom iza kuge." Slave Nikoljdan. U Zagradac su doselili sa Meke Grude pred Prvi svjetski rat. Ima ih nastanjenih i u Mostaru.

Ostala je zapamćena priča (koja je vjerovatno istinita): "Kada se ženio jedan od braće, trebalo je da prvu noć sa mladom spava aga. Brat od mladoženje se obuče kao mlada, sačeka agu u sobi, izvuče nož i ubije ga. Zakopaju leš na ognjištu. Bojeći se da ih ne otkriju pobjegnu i nasele se u Mekoj Grudi (izmedju Bileće i Gacka). Brat age je tražio svog brata, posumnjao, i poslije oko godinu dana sazna da su ga oni ubili i gdje su te dodje u Meku Grudu da se osveti. Dugo je posmatrao i jedne noći se privuče kod tora i u torarici ubije ovoga što je ubio agu. Poslije ovoga, ostali su morali da bježe dalje. Od dva brata: Radana i Vukajla prozvali su se Radani i Vukajlovići, prema njihovim imenima. Treći brat je pravio samare (od drveta) pa su se od njega prozvali Drvendžije. Sve tri ove porodice i danas slave istu slavu Nikoljdan, a prislužuju Tomindan. Andrija Luburić tvrdi, citiram:Miloš Vukajlović rodjen je 1789. godine od oca Djoka. Vele da su od jednog brata Djokova Drvendžije, a od Rada Radani. E sad, svejedno kako se taj predak zvao: Škeran, Šćepan ili Djoko (kako se različito navode u pojedinim šemama) postoji velika mogućnost da su Radani, Vukajlovići i Drvendžije od tri brata. (prilog poslao: Miroslav Radan radmir44@gmail.com ) Radanić, vidi: Radanović

Radanović, Njeguši (Cetinje) ogranak Popovića-Herakovića; Ćeklići (Cetinje) 16. v. i Radanić; od njih u Ceklinu, Karuče i Limljanima (Rijeka Crnojevića); Vranjina (Rijeka Crnojevića) ogranak Kričija iz Gađi (Građana), Crmnica, porijeklom iz Komana (Podgorica); Tušina (Žabljak) iz Orašja (14. v.); Malta (Sutorina), Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Pelinovo (Grbalj) pa u područno Višnjevo, porijeklom iz Hercegovine; Morinj (Risan) iz Hercegovine; Jošanica i Savina (Risan) 16. v.; iz Zubaca (Trebinje) 1694. god. a jedni 1694. god. iz Popova (Trebinje); Grbalj iz Stare Crne Gore; Kostanjica (Boka Kotorska) 1698. god. iz Popova (Trebinje); peraška naselja (Boka) iz Hercegovine; Paštrovići (Budva) starosjedioci; Brvenica (Pljevlja); Resnik (Bijelo Polje) oz Nikšićkih Rudina; u Šašvari (Mađarska) iz Grblja (Boka Kotorska)
Radanovići, staro brastvo u selu Karuču
Radanovići, uze brastvo Popovića-Herakovića u Njegušima
Radača, u Podgorici
Radašin, Sasovići (Boka Kotorska), izumrli
Radašinović, Petrovac na Moru
Rade, knez, predak bratstva Radnića
Rade, sin Rajiča, pretka Rajićevića u Njegušima
Radević, Vasojevići iz grupe Novakovića najbliži Ćekićima od njih u Žarima i Podbišću (Mojkovac); od njih su Bjelojević u Kolašinu; Velika (Plav); Bašče (Rožaje) iz Morače (Kolašin) kao: Radević - Kuruc; Berane; Šekulari (Berane) iz Lijeve Rijeke, Podgorica rod sa Ljubićima-Davidovićima i njihovim srodnicima; Velika (Plav) ogranak Adrovića; Piperi ogranak Radetića (Petrovića) doseljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića; Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Pavićevića) - Drekalovića; Ravča Polje (Bijelo Polje)
Radelić, Budva 1650. god.; Bjelopavlići 16. v.
Radeljić, Martinići (Bjelopavlići) 16. v.
Radeljac, Martinići (Bjelopavlići)
Radetinac, Radetina (Rožaje) iselili kod Novog Pazara, porijeklom su iz Kuča
Radenković, Kuči ogranak Vuksanovića iselili u Vagare, na Rogozni; iz Kolašina odselili u Sabantu (Lepenica), Srbija
Radenović, Paštrovići, starosjedioci; Njeguši (Cetinje) 14. v.; Vojno Selo (Plav); Podbišće (Mojkovac) iz Meteha (Plav); Lekovine (Pavino Polje), Bijelo Polje; Plav 1330. god.; Nikšić; Šusteri (Rožaj), od Plava rod Alkeksićima u Kočarišu (Štavica), Rožaj; Murino i Moštanica (Plav) starosjedioci
Radetina, Mojan (Kuči) iselili u Klimente (Albanija)
Radetić, Radetina (Kuči) iselili u Plav; Podgorica, u Piperima ogranak Petrovića (Lutovaca) od njih su u Rijeci Crnojevića; Momišićima, Mahala i Lakovićima (Zeta) iz Pipera
Radecki, Herceg-Novi
Radeč, Milati i Novo Selo (Komani), Podgorica i jedni kao: Perović; Spuž (Bjelopavlići)
Radi, u Podgorici
Radibratović, Mokrine i Podi, Herceg-Novi
Radivković, u Podgorici i Cetinju i kao: Radifković
Radivović, Ustinja (Kotor) iz Humca (Njeguši), Cetinje srodni su im Baše i Đuraševići u Đuraševićima (Grbalj); Kotor
Radivović, rod u Kotoru
Radivojević, ogranak Žižića u Drobnjacima; Gračanica (Plav) ogranak Raketića, jedni iselili u Donje Dragačevo kao: Andrić, porijeklom iz Huma Hotskog područje Tuzi; ogranak Babovića-Novakovića u Vasojevićima; iz Pješivaca iselili u Dračiće (Kolubara), Šumadija; iz Kuča odselili u Resnik (Beograd); u Rovcima (Podgorica) doselili između Neretve i Cetine kao: Jurijević i Vlatković i oni su od bratstva Nikšić; iz Humca (Njeguši), Cetinje odselili u Kotor; Strojtenica, Rasova i Femića Krš (Bijelo Polje); Brazilovice (Lajkovac) iz Kozera (Ljig) kao: Kojić-Miljanić
Radivojević u Kotoru
Radijević, Kosijeri (Cetinje) starosjedioci
Radilović, Cuce 16. v.
Radimir, Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine a jedni kod Kotora iz Budve
Radin, iz Vraćenovića (Nikšić) prešli u Meku Grudu (Bileća) i Šehovine (Hercegovina); u Srpsku Crnju (sjeverni Banat) i kao: Monoštorac, potomci Jova (pa Jovin, od Jova i Racka - Rackov i Rada - Radin) oni su porijeklom iz Crne Gore
Radina, u Podgorici
Radinović, Velika i Brzojevice (Plav) u 14. v.; Goričani (Bijelo Polje), Berislavcima, Bistrica, Kurilo, Golubovci (Zeta) i područnim Vukosavcima i Grbovcima, ogranak Abramovića iz Bjelice (Cetinje); Zaton (Bijelo Polje); Paštrovići; u Ulcinj (1910. god.) došli iz Vrake (Frake), Albanija, a tamo iz Radin Dola (Cetinje); Morinj (Risan); Kotor i susjedni Škaljari; Radovanovići i Krtole (Tivat), potomci su Dapca, doseljenika iz Albanije u 16. v.; Bijela, Herceg-Novi doseljenici iz Skadra (Albanija); Dobrota (Kotor); Kotor 1437. god.
Radisavljević, Sopoćane (Nova Varoš) kao: Ilić došli iz Korita (Bijelo Polje); Grahovo (Rožaje)
Radić, u Vasojevićima ogranak Neradovića (Raketića), grana Lopoćana, drugi kod Andrijevice i Berana su iz Kuča. Neki se, još 1485. god. pominju u Buče (Budima), Berane; Radlje (Sokolska nahija), Srbija iz Mratinja (Piva) porijeklom od Livna (Hercegovina); Brajkovac (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Rovaca (Podgorica) i kao: Avruz; Đuraševići (Tivat), vidi: Čarnojević; Bijela i Kotor (Boka Kotorska)
Radifković, vidi: Radivković, u Podgorici i Cetinju
Radica, Perast (Boka Kotorska)
Radičević, Njeguši (Cetinje) 1489. god.; Kčevo (Čevo); u Velestovu naseljima: Bajramovici i kod crkve Velestova kao: Radičević - Mrvaljević, u Makljenu kao: Radičević - Mićunović i u Stražnici kao: Radičević - Abramović; Budva u 15. v.; Orahovice (Kotor); u Berislavcima (Zeta) Radičev potomak u (14. v.) doselio iz Lješa (neko vrijeme u Draču) i Grudama (Tuzi). Od njih su u: Podgorici, Dalmaciji i Todor Aleksin ode u Slavonski Brod i sin Branko u Beč, posmrtni ostaci na Stražilovo (Sremski Karlovci); Bjelopoljska Bistrica 1470. god.; Goričani Zeta i Podgorica, sišli (1761. god.) i Cetinju iz Gruda (Tuzi). Od njihovih Fila (bratstva) Nešov je (1832. god.) prešao na Cetinje; Njeguši (Cetinje) 1452. god.; Berislavci (Zeta) ogranak Andrića (Lambuljića), od kojih je i pjesnik Branko. Od njih su u Podgorici, porijeklom sa Kosova; Gorica, Lužani, Mataguži i Golubovci (Zeta) potiču od Martinovića iz Bajica (Cetinje) i kasnije kao: Raičević. Od njih u Vraki (Skadar), vidi: Raičević u Zeti; Zaostro i Lužac (Berane) ogranak Đuraškovića (Đurđevac) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bijelo Polje i područna Bistrica; u Đuraševićima (Tivat) iz Stare Crne Gore
Radičevići - Abramovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mićunovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mrvaljevići, bratstvo u Velestovu
Radiči, Nikolj Pazar i Sipanja (Bijelo Polje)
Radičić, Berislavci (Zeta), ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, od njih u Podgorici
Radičković (Davidović), u Zeti i kao: Živković, od kojih su iz Vranja u Vraki (Skadar), Cetinju i Srbiji kao: Davidović
Radiš, Začir (Rijeka Crnojevića), došli su iz Šestana (Krajina)
Radišević, ogranak Đurovića u Pješivcima, od njih su u Podgorici
Radišić, Riđane (Nikšić) u 15. v., Podgorici, Gracu (Lješkopolje), Podgorica; Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) porijeklom iz Kavaje (Albanija) i kasnije kao: Kavaja, od njih su u Lastvi (Tivat), Anadoliji (Turska); Kotoru; Cuce (Cetinje)
Radišković, Dragovići u Krajini, porijeklom su iz Čeva (Cetinje)
Radman, u Risnu, Mojdežu (Boka Kotorska); u Zagaraču (Danilovgrad), kasnije Radmanović, ranije Radmanov iz Kućišta (Pelev Brijeg), Bratonožići
Radman, predak bratstva Radmanovića u Zagaraču
Radmanov, vidi: Radman
Radmanović, vidi: Radman
Radmanovići , staro bratstvo u selu Mircu
Radmanovići , grupa bratstava u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Pesici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Vujovici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Ičevići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Nikolići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Velimirovići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Otaševići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Stamatovići ("Miloševici"), bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Ćupići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Šćepanovići, bratstvo u Zagaraču
Radmilović, Oputne Rudine (Nikšić)
Radnići (Jovanovići), bratstvo na Njegušima
Radnići, grana bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima
Radnjić, porijeklom sa Njeguša, opština Cetinje, selo Rajičevići. Većina Radnjića sada je nastanjena u Tivtu, Kavaču i Kotoru. (prilog Kristina Radnjić kristina.radnjic@gmail.com )
Radovanić (Đurašević), u Donjoj Ržanici, vidi: Đurašković
Radovanović, od Dučića u Kučima. Od njih u Piperima; Od Srezojevića iz Rovaca (ogranak Vlahovića) kao: Radovanović (Ilančić) u Gornjoj Jablanici (južna Srbija); od Radovana, Lješevog (sina Krstića Leskina), kasnije Tatar u Ceklinu
Radović, Završje, Vrba, Ostojići, Rasovača, Tupci, Žin, Krnjača, Zaostro, Meljak i Džurevo (Pljevlja); Bjelojevice i Lepenac (Mojkovac); Riđani (Nikšić); u Zupcima (Trebinje) i kao: Radović - Kisin iz Cuca (Cetinje); pa u Gornjim Tulima kao: Kisin (po Bogdanu Kisinom Radoviću), Otašević, a u Grabu (Zupci) kao: Kuraica i Šaraba; Nevesinje (Hercegovina), potomci Mrnjavčevića iz Riđana (Nikšić); Meljak (Šumadijska Kolubara) i kao: Mihailović iz Morače (Crna Gora); Kamenari i Savina, Herceg-Novi; Vir na ostrvu Pag, doselili se iz Dobrote, Herceg-Novi; Cetinje; Kosijeri i Đinovići (Cetinje), srodnici Rajkovića i Latkovića, porijeklom iz Pipera. Od njih su u Podgorici i Srbiji; Prijeradi (Grbalj) u 16. v. porijeklom su iz Cuca (Cetinje); u 16. Herceg-Novom iz Morače (Kolašin); Zaljutnica (Golija), Nikšić od Herceg-Novog; ogranak Reževića u Paštrovićima, sišli iz Stare Crne Gore, od njih su u Podgorici, Srbiji, Vir na ostrvu Pag; kod Nikšića; Orah, Prage, Šipačno, a u malom Brezoviku od 1878. god. iz Ćeklića (Cetinje); u Podgoricu iz Kokota (Lješkopolje), drugi iz Gračanice (Hercegovina) a treći iz Stare Srbije (Raška); Bar; Bijelo Polje; Pape i Vrneška Dolina (Bijelo Polje), starosjedioci; Kruševice, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Ratiševina, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina); Bare Radovića (Morača), Kolašin, potomci Bogićevi, ranije Rakočević, porijeklom sa Kosova, a tamo od Ohrida (Makedonija), od kojih su u: Crnom Vrhu (Berane), Tomaševu (Pavino Polje), Bijelo Polje, Tutiću (Leskovac); Gornji Sutivan (Tivat); u Kolašin došli iz Pljevalja i jedni pređu u Podgoricu; Ravna Rijeka i susjedna varoš Bijelo Polje, porijeklom iz Kuča, srodnici Vujačića; Momišići (Podgorica), porijeklom iz Gračanice (Gacko), srodnici tamošnjih Đurišića i Raičkovića; u Podgorici su od Adžiametovići, od kojih su u Donjem Ćurilu (Bjelopavlići); u Podgorici i Lješkopolju ogranak Tujkovića, porijeklom sa Kosova; Gornja Gorica (Zeta) grana Miranovića; Goričani i Mataguži (Zeta) grana Klikovaca, porijeklom Kuči; Radulići (Bihor), Bijelo Polje došli iz Morače (Kolašin); Zaljutnice (Golija), Nikšić, došli iz Kruševice (Hercegovina), potomci su Potolića iz Pješivaca. Od ovih iz Kruševice (kapetan Nikola) prešao je u Nikšić (naselje Mušovina) oko 1880. god.;Radovići (Tivat) došli iz Stare Crne Gore u 17. v.; Zabrđe, Klinci, Porto Rose, Prijeradi i Ljuštica (Grbalj); Kastel Lastva (Petrovac na Moru) i Medini (Budva) sišli iz centralne Crne Gore; Đuraševići (Tivat) u 15. v. sišli iz Stare Crne Gore kao: Rajičković; Savina i Kamenari, Herceg-Novi (1687. god.) došli iz Bjelopavlića; Kruševice i Ubli (Krivošije), Herceg-Novi; na desnoj obali rijeke Bijela (Polja i Malinska), Javorje, grana Miloševića u Drobnjacima, od njih su kod Bijelog Polja. Pripadaju prvim Novljanima (Miloševićima) koji su prešli iz Banjana u Drobnjake, Milinsko (prvi pomen 1685. god.), njihovih ima kod Mojkovca, i u drugim krajevima; Mahala (Zeta) porijeklom iz Orahova (Kuči); na području Pljevalja; iz Crljenice prešli u područna sela, Vrbu, Metaljku, Krnjaču, drugi su u: Žinu, Zaostrom, Krnjači i Curovu; Radulići i Jagorče (Bijelo Polje); Jasenica (Vrbica), Srbija, doseljenici iz Bijelo Polja (Polimlje); Zagonje, uz Skadarsko jezero (Krajina), sišli iz Selaca (Gornja Krajina), a tamo iz Klimenata (sjeverna Albanija); Krtole (Grbalj), ogranak Dapčevića, doseljenika (u 16. v.) iz Albanije; Bajkovići, Kamenice i Igalo, Herceg-Novi doseljenici iz Hercegovine; u Rijeku Riježevića (Paštrovići) u 13. v. došli iz Stare Crne Gore; Velje Selo (Bar) pa prešli u područno Ravno i Kunje (Ulcinj); Rovca, od kojih su u Rijeci Crojevića; u Pješivcima su ogranak Nikčevića; u Gornjoj Gorici (Podgorica) ogranak su Marinovića iz Zete; Ispod Pustog žala u Dobrom pijesku (Paštrovići), ranije kao: Drobnić; Tivat; u Radovićima (Zaton), Bijelo Polje, srodnici Lutovcima; u Paštrovićima, ogranak Naletića, kasnije jedni od njih kao: Nobil; u Željučku (Hercegovina), ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Morin (Morinj), Risan; Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, prešli u Hercegovinu; u Vlaškoj (Rumunija) potomci trećeg Rajičeva sina kao: Radović (Bošković), iz Kopita (Rajićevići), Cetinje, ogranak Penda-Rajićevića; Kavač (Kotor) i kao: Radonić, ogranak Radonjića sa Njeguša (Cetinje); Gradac (Lješnjani), Podgorica; ogranak Gvozdenovića u Gluhom Dolu, a u Sotonićima (Crmnica) kao: Radović "Kudin"; Limljani (Crmnica); Bajice (Dubovik), Cetinje, došli iz Donjeg Kraja (Cetinje) a tamo iz Carevskog Dola (Miške), Ozrinići (Kčevo), ogranak Radulovića, doseljenika iz Čarađa (Golija), starinom sa Kosova; u Nikšiću, ranije Proročin (Proročica) iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje; u Nevesinju (Hercegovina) u Gornjim Breznama (Piva), starinom iz Kuča; 1) Donja Brezna, Jerenjići i Mratinje (Piva), 2) Vrijeg (Piva) došli iz Velinića (Prekotarje) od ovih su Čavić u Šarićima (Mratinje), Piva, 3) Borkovići (Piva) ogranak su Čavića, 4) u Mratinju i Crkvičkom Polju od Lalovića iz grupe Branilovića, 5) u Sojicama (Glasinac) iz Pive; Miljanići i Muževice (Banjani), Nikšić i Mojkovac ogranak Miljanića iz Miljanića (Banjani); iz Veljeg Dubokog (Rovca) otišli u Srbiju; Crni Vrh (Berane), doseljenici iz Morače (Kolašin); Kotor; u Drobnjacima, ranije Krsmanović; Rijeka Crnojevića i kao: Rovčanin, porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Bar; Bijelo Polje i područna Bistrica; kod Nevesinja (Hercegovina), srodnici Vujačića u Grahovu (Nikšić), porijeklom iz Kuča; Kruševice, Herceg-Novi; u Bjelopavlićima: ogranak Raspopovića (Popovića), potomak Šarca (Šarenaca), Vlastelinovića iz Plane (Bileća); u Ćuriocu, starinci navodno iz Lješkopolja, Martinića Gostilje, Ostroški krš, Srednja Glavica, Prentina Glavica, i na Bijelom Brijegu, od njih su u Kamenarima i Savini, Herceg-Novi, Gradac (Valjevo), Barajevo (Šumadija), Kovačevac (Mladenovac), Goričanima i Lajkovićima (Zeta), Samokovu (Rusija); Šavnik (Polje Radovića) i Bijela; ostrvo Vir (Zadar) došli iz Dobrote (Kotor); iz Martinića (Bjelopavlići) iseljeni u Gornju Tušinju (Bare Sirovačke), Šavnik, kasnije Krsmanović; Pavino Polje (Bijelo Polje) i kao: Radović Ćinpur
Radovići, bratstvo u Gracu
Radovići, grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Radovići, bratstvo u Kosijerima
Radovići, grana bratstva Ozrinića u Bajicama
Radovići, grana bratstva Radonjića u Njegušima
Radovići, u Nikšiću
Radovići, u Njegušima (prilog: Stefan Radović stefan.radovic.ct@gmail.com )
Radovići, bratstvo u Stubici
Radovići ("Kudini"), bratstvo u Sotonićima
Radovići (Basovici), grana bratstva Penda u selu Kopitu
Radovići, staro bratstvo u Donjem Kraju u Limljanima
Radovići u Hercegovini
Radovići iz Pive (Borkovići, Babići), starosjedioci - rod s Delićima
Radovići iz Pive (Mratinje, D.Crkvice, Miloševići), rod s Čavićima s Pišča
Radovići (Bašovići) u Vlaškoj
Radovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Radovičić, Sasovići, Herceg-Novi
Radovčić, Kameno, Herceg-Novi; Ulcinj 1887. god.
Radogostov, Kotor
Radogostić, Kotor
Radoević, Kosanice (Pljevlja)
Radoičić, u Nikšiću i kao: Radojičić, došli iz Hercegovine; u Podgoricu iz Morače
Radoje, Mijanov sin, predak bratstva Kosanovića i Otaševića
Radoje Gojkov, predak bratstva Radojevića
Radojević, Timar (Žabljak), Drobnjaci, ogranak Bulatovića iz Rovaca, grana Nikšića; Mokro (Šavnik), Drobnjaci potomci Radoje Babića - Toljića, od Nikšića, starina doseljenika u Gornje Polje, Šipačno i Župa (Nikšić), potomci Tolja, doseljenika iz Kčeva (Čeva - Ozrinići), Cetinje, od njih su u Mokrome (Šavnik), Drencu (Gajtan), južna Srbija oko 1879. god.; Bare (Žabljak), Drobnjak, doselili iz Jasenova Polja (Morača), a tamo iz Popova (Hercegovina), od njih su kod Mojkovca; Brezna (Piva) srodnici Durutovića i Todorovića doselili iz Kčeva (Čeva), Cetinje, jedni siđu u Šipačno a jedni iz Brezana presele se (1809. god.) u Nedžariće (Sarajevo), Barovima (Morači), Bistrici, Bjelojevićima i Lepencu (Potarje), Pljevlja; Kotor oko 1335. god.; Cetinje 1489. god. i 1889. god.; Miljanići, Dubočke i Radojevići (Banjani), Nikšić, vidi: Kosanović, njihovi srodnici su u Kamenom, Herceg-Novi oko 1692. god.; Nikšićko Prekovođe; Veliki Šenj, Beleševac i R.S., Dobrača u Lepenici (Šumadija) došli iz Morače (Crna Gora); Ćelije (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Vasojevića; Jelovik (Jesenice), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Čukarevac (Gruža), Kragujevac i kao: Koturović iz Bihora (Bijelo Polje); Javor, pa Senj i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom iz Vasojevića; Begaljice (Beograd) 1878. god. doselili iz Bjelopavlića; Podrinje (Mačva), porijeklom iz Pive; Podi, Herceg-Novi oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje); u Lutovu (Kolašin); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića (od Radoja Gojakova), njihovi ogranci su: Mitrović, zatim Jovetić ("Baile"), Vuksanović, Mijušković, te Stojanović kojih ima u: Crmnici, Gornjem Polju (Nikšić), Podrinju (Mačva), u Mostaru, Kruševicama, Herceg-Novi i Brajićima (Budva) od 16. v.; Markovine (Cetinje); u Piperima, porijeklom iz Lutova (Bratonožići); iz Vraneša (Bijelo Polje), odseljeni u Metohiju; Gradina (Šaranci), Drobnjak, iz Čeva (Cetinje) u Lješkopolje, pa u Liješnje (Rovca), te jedni prežu u Čavanj (Zatarje)
Radojevići, rod koji se pominje u poveljama Ivana Crnojevića
Radojevići, grana bratstva Marojevića u Ćeklićima
Radojevići iz Pive (G.Brezna), s Čeva iz Crne Gore
Radojičić, u Nikšiću i kao: Radoičić; Petrušinovići (Bjelopavlići), Vitasojevići i Selima (Pješivci), od njih su u: Orjoj Luci (Danilovgrad), Peći (Metohija), Prištini (Kosovo) i Crvenki (Bačka); Stabna i Kovači (Piva) ogranak Branilovića, od njih kod Nevesinja (Hercegovina), na Glasincu (Romanija) i u Srbiji; Nikšićka Trepča i Nikšić iz Krivošića a ondje 1692. god. iz Nevesinja, jedni su iz Krivošija odselili u Mačaj (Čako), Argentina; Ulcinj (1895. god.) iz Hercegovine; Mala Crna Gora (ušće Sušice u Taru), ogranak Sandića (Dakića); Straševina i Gornje Polje (Nikšić)
Radojičići, bratstvo u Vitasovicima
Radojičići, bratstvo u Selistima pjesivackim
Radojičići iz Pive (Stabna, Kovaci -zaseok Stabna), starosjedioci
Radojčić, Sasovići, Boka Kotorska (1692. god.) iz Nevesinja
Radojković, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 15. v.
Radoman, Bironjske Rupe (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića pa područni Mužovići i Braćene (Crmnica) doseljenici od Banjske (Kosovo), porijeklom iz Makedonije (Ovče Polje), razgranati; Žabljak na Skadarskom jezeru; Njeguši (Cetinje)
Radomani, bratstvo u Ljubotinju
Radomani, bratstvo u Podgoru
Radomanović, Njeguši 15. v.
Radomir, u Građanima i Radomiru - Vojvodić i Dobrota (Boka Kotorska)
Radomiri, bratstvo u Dobroti
Radomirović (Milić), Tozi i Zaljut (Pljevlja) iz Vinicke (Berane); Kovači (Boka Kotorska) iz Hercegovine
Radonić (Lavčić - Lapčić), ranije: Borilović, u Bajicama (Cetinje) od njih: Kotor, Škaljari, Kuči, od njih u Zabrđe (Sutomore), Bar i kao: *Radonjić; Njeguši (Cetinje) ranije Guvernadurović, od njih su u: Rosići (Tivat), Kavoč i Prijeradi (Grbalj), Ubli, Herceg-Novi, Bosna, Mol (Bačka); Krtolska naseljabalj; Peraška naselja iz Stare Crne Gore; i kao: Guvernadurović (Radonić) iz Njeguša; Podi, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina); Đenovići i Kuti, Herceg-Novi 1687. god. iz Gornje Morače; Prijeradi (Grbalj) 9. v.; Morinj (Risan) iz Crne Gore
Radonići, bratstvo u Srednjim Mainama
Radonići u Kavaču
Radonić - Governadurović u Prijeradima
Radoničić, Ubli, Herceg-Novi 1692. god. iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine; Prčanj (Boka Kotorska)
Radončić, Gusinje, ogranak Adžijatovića; Podgorica; Nikšić; Bijelo Polje i područni Resnik; ogranak Baskića u Đuraševićima (Grbalj); Herceg-Novi

Radončići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Orahova, predak Radonja je primio islam i njegovi potomci se nazvaše Radončićima, koji su muslimani u Gusinju. Od Radončića su ogranci Rašići, Malagići, Zukovići i Avdići.

Radonja, predak bratstva Bandića u Komanima
Radonja Rajičev ("serdar Radonja"), predak Radonjića - Rajićevića u Njegušima
Radonjić, Nikšić; u Piperima ranije Komnenović; od 1857. god. potomci Radonje iz Kuča; Njeguši (Cetinje), potomci Raičevi jedni kasnije Raićević doseljenici iz Gacka jedni i kao: Rajić, a drugi i kao: Radonjić - Stanišić i drugi, kao ogranci Rajićevića (Rajića); u Komanima su grana Bezdanovića - Radulovića od njih u Smriječu (Piva); Proganovići (Podgorica); Crmnica 16. v.; Nikšićka Župa i kao: Babić - Toljić iselili se oko 1855. god. u Mokro (Šavnik) vidi: Radonić, i kao: Radojević; Mokro (Šavnik) ogranak Kalabića; Bijela (Šavnik) ogranak Vulovića; Riđane (Nikšić) 15. v.; Pali (Bijelo Polje); Vasojevići ogranak Šoškića; Berane; Kuči iz grupe Drekalovića nastanjeni u Balabane i Golubovcima i Mahali (Zeta); Sutomoru (Bar); Podgorica; Bar; Bjelopavlići grana Petruševića grupa Mitrovića a drugi iz Bjelopavlića kao: Mrđen iselili se u Zetu; Mahala (Donja Zeta); iz Njeguša doselili u Perast 1438. god.; Ugnji (Cetinje) 1601. god.; pa Gošić (Boka Kotorska) i Mol (Bačka); drugi u Odesi (Ukrajina), Bosnu i Dalmaciju; Maine (Budva) od Borilovića iz Bajica (Cetinje)
Radonjići, bratstvo u Boki
Radonjići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radonjići, rod bratstva "Bandića" u Komanima
Radonjići u Molu u Bačkoj
Radonjići, grana bratstva Rajičevića u Njegušima
Radonjići - selo Jasenova, Donja Morača (doselili iz Popova Polja, Hercegovina). Danas ih ima u Podgorici, Beogradu, Novom Sadu, i jedan mali broj koji je ostao da živi u Jasenovi
Radonjičić, ogranak Oraovaca - Nenada iz Kuča odselili u Gusinje
Radonjčić (Radonjica), ogranak Vujoševića iz grupe Đurđevića - Mrnjavčevića odselili kod Gusinja a kao: Đurđević iselili u 16. v. u Banjane (Nikšić), kod Kosovske Mitrovice; Gusinje
Radosavljević, Vasojevići grana Novakovića iz Pješivaca iselili se u Srbiju; grana Trebješana, kod Nikšića
Radosavović, Bezjova i Kržanja (Kuči); Vasojevići ogranak Miloševića - Lopoćana (dodatak: Radosavovići su Staro-kuči su od roda Mrnjavčevića. *Radosavovići su od Martinljakovića od Vuka, Vukašina, Petra Pantova od roda Mrnjačevića. Sa Bezjova na Krzanju - Ptikalj su posli 1782 osim nekih Račkovića koji su se vratili na Bezjovo potomci Todora Lukina. Jovan sa porodicom. TO POTVRDJUJE! Milan Jokanović pleme Kuči etička istorija na strani 79 pise da su Martinljakovići od Mrnjavčevića. Takodje Jokanović piše prema Valtazaru Bogišiću da su Radosavovići od Martinljakovića od roda Mrnjavčevića. I dr Jovan Erdeljanović piše povezuje Martinljakoviće sa mnogim brastvima u Kuče. Milan Jokanović i Stevan Dučić u svojoj knjizi na strani 134 pominje Martinljakoviće. Tako da su Radosavovići od Martinljakovića od roda Mrnjavčevića Staro - kuči medju najstarijim prezimenima. Potomci Todora Lukina Račkovići žive svi u Podgorici. prilog poslao Dejan Radosavović dejanradosavovic6@gmail.com )
Radosalić, Riđane (Nikšić) 15. v.; Banjani (Nikšić) 15. v.; Njeguši (Cetinje) 15. v. i područno Dobro Selo
Radohnić, 1589. god. u Brajićima (Budva)
Radoč, Nikšić
Radoš, Piperi; Začir, Rijeka Crnojevića
Radošević, Riđani i Gornje Polje (Nikšić) 15. v. i kao: Brđanin - Raičević; iz Pive u drugoj polovini 18. v. odselili se u Gružu (Kragujevac); Seoštica (Bratonožići); Požari (Bjelopavlići) potomci Bijelog Pavla, od njih su kod Rijeke Crnojevića; Rovca porijeklom iz Drobnjaka odselili se u Šekulare (Berane), ranije Ćetković potomci Ćetka Cerovića iz Tušine (Žabljak); Prijevor (Tivat) iz Stare Crne Gore; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje ogranak Vukajlovića

Radošić. ogranak Ivanovića, šire Drekalovića, u Kučima; rodonačelnik nam je Radoš Paunov Ivanović. Ima nas nekoliko porodica, i svi živimo u selu Doljani u Kučima. (prilog: Zdravko Radošić zdravko.radosic@velimirovic.me )

Radtović, Kotor
Radula, Bar
Radulović, u selima Komana (Podgorica) i jedni u Podgorici; u Banovom kopitu, Gostilju i Lužnici (Bjelopavlići) po zetskom knezu Radulu i kao: Hirsović; na Slatini Simonović (po Simeonu Mirotočivom) razgranati kao: Radulović i u: Kosovu Lugu i Grliću (Bjelopavlići); Parage (Nikšić); Markovići (Budva); Ponari, Goričani, Mahala i Mataguži (Zeta); u Bjelopavlićima jedni grana Matijaševića a drugi u Slatini i Višu ranije kao: Kusalović; a u područnim Pažićima od Pejovića ranije Simonović, drugi Radulovići su grana Kaluđerovića;ogranak Kaluđerovića iselili sa Glavice u Bjelopavlićima u Ćekliće i Miške (Čevo), Cetinje odselili se u Bajice kao: Radović i Perović; Bašino Selo (Čevo), Cetinje iselili u Milojeviće, Drnovštici i Veliki Orani Do (Pješivci) i kao: Radulović - Gavrilović "Spica"; Rubeža (Nikšić) grana Trebješana iselili se u Tepca (Žabljak); u Šavniku ogranak Abazovića; u Rovcima (Podgorica) ogranak Vlahovića; Zavrh (Nikšić) i Nikšićko Polje iz Čeva; Žiljevo, Šurić i Šumići (Nevesinje), Hercegovina i kao: Drljan, došli iz Krivošija (Boka Kotorska) a tamo iz Trešnjevice (između Danilovgrada i Grahova) ima ih i dalje u Krivošijama; Goslić (Golija), Nikšić iz Nikšićkih Trepača; Stijena Piperska, starosjedioci; Bušnje, Gotovuša, Crljenica a u Židovićima i Brvenici (Pljevlja) istorodni; Podbišće (Mojkovac); Tepca i Uskoci (Žabljak), od njih su: Džabasan, Badnjar, Jolović, Poturak i Paređina, i kod Mojkovca potomci Radula Trepčanina; vidi: Trepčanin; Budimlja (Berane); grana Laketića - Lopoćana u Vasojevićima; Velika i Plav iz Šaljana (Šalje), Albanija; u Zeti (Ponari i Mahala) iz Komana; Šćepovića kuće, Zabjelo, Momišići i Grabovci (Zeta) iz Lješanskog područja;Pošćenje i Virak (Žabljak) ogranak Vojinovića, grana Abazovića; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje ogranak Vickovića (opšte Vučedoljana) doseljenih ispod Orline (Gacko) "pod Ikoviće i Krajnjem Dolu" pa u Vuči Do; Bašina Selo Cuce (Čevo sada), Cetinje iselili u Krivošije Jezera (Ćeklići), Cetinje ogranak Jovanovića iz grupe Petrovića, potomci Petra doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: Gornje Polje (Nikšić) kao: Puranović i u Nikšićkom Polju; kod Nikšića; Vir, Rastovac i Šipačno iz Ćeklića (Cetinje) a u Šume došli iz Cuca (Cetinje); Nikšićka Župa pa u Staru Varoš (Loznica); Stoliv (Kotor) kao: Bošković, Perast, Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Podgorica; Bar; Borete (Budva) i Muo (Kotor); Mojdež i Tvrdoš (Boka Kotorska) iz Popova (Hercegovina); Peraška naselja (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore; Podi, Herceg-Novi; Mul (Tivat) iz Hercegovine; Stoliv (Boka Kotorska) iz Spile (Trebinje); Savina i Meljine, Herceg-Novi; Morinj (Risan)
Radulovići, staro prezime Perovića i Radovića u Bajicama
Radulovići, bratstvo u Komanima
Radulovići, grana bratstva Vickovica u Ćeklićima
Radulovići, bratstvo u Pješivcima
Radulovići - Gavrilovići, bratstvo u Pješivcima
Radulovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Radulovići, bratstvo u Krivošijama
Radulovići (sa Bojanićima), staro bratstvo u Bašinu Selu
Radulovići (Petrovići), bratstvo u Ćeklićima
Raduljević, Njeguši (Cetinje)
Radunović, Progonovići i Farmaci (Varmaci - Lješnjani), Podgorica i u toj varoši, od njih su u Kosijerima kod Rijeke Crnojevića, doseljeni od Lješa (Albanija); Lutovo (Bratonožići) iselili u Pipere; iz Kuča iselili u Bar i kao: Tomašević u Vasojevićima: Slatina i Peovac (Andrijevica); Beranima 1890. god.; ogranak Labovića iz grane Novakovića, zvani Drndar; grana Raketića - Lopoćana; grana Novakovića kasnije Limljanci i *Radonjić; Nikšić; vidi: Laković (Radunović) u Požaru; Podgorica; iz Biševa (Bijelo Polje) odselili i u Takovo (Aranđelovac)
Radunovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radunčić, Herceg-Novi i područni Mojdež
Radusin, a, Buronje (Podgorica) iselili u Dušiće (Rijeka Crnojevića) a u Šilovićima izumrli; Krtole (Grbalj)
Radusini, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radusinović, Granice (Nikšić); Podgorica; Lješnjani iselili u Drušiše (Rijeka Crnojevića) i Grbavci (Zeta)
Ragam, i, Donji Oblik (Ulcinj) doselili iz Ragama sa lijeve obale Bojane
Rađenković, Paštrovići, starosjedioci
Rađenović, Vranjina (Rijeka Crnojevića) iz Bukovika (Crmnica), od njih su u Grblju; Paštrovići; Budva; Bar; Kotor; Kosovska Mitrovica (u 8. v.) od njih su u Prijevor (Grbalj) a dalje u Škaljare (Kotor)
Raević od Rao (Rajo), najstariji sin Vasa rodonačelnika Vasojevića, vidi: Rajević
Raž, Bar
Ražač, Škaljari (Kotor)
Ražnatović (i kao: Vuličević u 17. v.), Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak, porijeklom ispod Klimova - Klimenti (Klimendi), Albanija, od njih su u Podgorici, Ulcinju, Zeti i kao: Ražnjatović
Ražnatovići iz Ceklinske nahije (sela: Rijeka Crnojevića, Dujeva, Šin đon, Prevlaka, Drušići, Dodoši...)
Razdrokić, Nikšić
Razić, ogranak Radonjića u Vučice (Bjelopavlići)
Razići, porijeklo od Raze Kalimanovog, koji je u svoje vrijeme posjedovao čitav predio današnjeg Danilovgrada i veliki dio bjelopavlićke ravnice. Bratstvo se nalazi u selu Vučica, pored Danilovgrada, Bjelopavlići
Railić, Ostrog i Rožac (Bjelopavlići) iz Dabojevića; Meštrevac (Pljevlja)
Raivan, Kotor
Raičević, ogranak Spaića (Spahić) ranije Đuričić u Cucama (Cetinje), odselili u Police (Trebinje); Rošca (Bjelopavlići), starinci od njih su kod Berana i u Vražegrmcima označeni i kao: Vražegrmac i Lučić ogranak Stanišića iz Bjelopavlića odselili se kod Prokuplja (Srbija); grana Raketića - Lopoćana; Selišta (Pješivci); Vir (Nikšić) i kao: Brđanin, vidi: Radošević; Nikšić i susjedni Ozrinić, jedni (Radojevi sinovi) u Aljasku, Čikago i Rusiju; Lepetane (Boka Kotorska); Vasojevići ogranak Katanića iz grupe Kovačevića; i Bajice (Raičeva dola), Cetinje ranije Martinović, u Zeti potomci Raiča Jova Martinova iselili u Bandiće (Komani) pop Ivan pa sin Raič Ivanov. Njegovi potomci i u Zetu kao: Čigalj; u Trnovu (podnožje Jahorine), Spuž, Lješkopolje, Gornju Goricu, Lužane, Berislavce, Golubovce i Mataguže (Zeta) i u Podgorici i Zatrijebaču, Doljani, od njih oko 1750. god. u Vraku (Stari Borič - Vezirov Borič - Vezirov Carski Has), Skadar i kao: Raičević, Martinović - Petrović (potomci Batrića Martinova) njihovi ogranci: Maslarica (Maslovarica), od njih u: Srbiju a Ratković, Andrović, Bošković, Stojović, Maslovarić (Maslarica) i Todorović u Zeti; srodnici Piraljića i Piranića; Raičević Golubovci i Berislavcima (Zeta), od njih su u Katalipe (Argentina), Slavonskom Brodu; Trnovu (Sarajevo), Kruševac (Srbija) pa u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Bihoru (Bijelo Polje) od Gusinja (Gornje Polimlje); ogranak Prebiračevića iz Pećarske (Bijelo Polje) odselili u Jasenicu, Jezero i Trešnjevcu (Sjenica); Orahovac (Bijelo Polje) doselili iz Sretine (Prošćenje), Mojkovac; Bajkovina (Mojkovac) ogranak Miloševića najsrodniji Zunkovićima; Ozrinići (Nikšić) iselili u Pivu oko 1900. god.; Zagarač (Danilovgrad); Bar; Deljani (Gusinje) iz Zatrijebača (Kuči), tu iz Lješkopolja kao: Deljanin (ogranci: Perkovića, Ljuljaševića i Mujovića); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1582. god. pripadaju Raičevićima (Martinovićima) iz Bajica (Cetinje), vidi: Martinović u Komanima
Raičevići, rod u Policama kod Trebinja
Raičevići, rod u Lješkopolju (Donja i Gornja Gorica, Tološi, Vranjići i Podgorica i u Zeti
Raičić, u Rošcima i Ostrogu (Bjelopavlići)
Raičković, Lužani (Lješkopolje) od njih u Podgorici i Botun (Zeta), iz Graca (Lješkopolje), od njih su u Sekulićima (Bjelopavlići); u Podgorici sa Zlatice (Kuči)
Raičkovići iz Lješanske nahije (sela Gradac i Parci )
Rajavan, Kotor
Rajević, Topla i Lučići (Lušci), Herceg-Novi; Nikšić i područni Ozrinići; Gornji Bihor (Bijelo Polje); Vasojevići, potomci Vasova sina Raja, razgranati na 44 prezimena
Rajić, iz Pipera odselili se u Srbiju, preci Tanaska Rajića; Morača 1648. god.; Rajićević - Njeguš u Njegušima (Cetinje), doseljenici iz Banjana (Nikšić) kasnije i kao: Rajićević, srodni Herakovićima, od njih su u: Cetinje i Nikšić i kao: Žutković (Rajićević); Drmljani (Grbalj) i kao: Stanišić (Rajićević) a jedni kasnije kao: Stanišić - Radonjić i kao: Guvernadurović; i kao: Radonjić - Gornadurović (Guvernardurović) u Dalmaciji, Bosni i Odesi (Ukrajina); Mol (Bačka) kao: Radonjić - Mali; u Prčanju (Boka Kotorska) kao: Čavor (Rajićević); u Rumuniji (Vlaška) kao: Radović - Bašović jesu od Penda (Rajićevića)
Rajićević, Njeguši (Rajićevići - Boževica), Cetinje, došli iz Muževica, pod Zlatnom stranom (podnožje planine Njegoš), gdje je rodonačelnik Rajić (Raič) došao (oko 1466. god.) sa područja Gacka (Hercegovina), zajedno sa bratom Herakom. U Njegušima i dalje su od Rajićevića: Radonjić, od kojih su Žitković, Stanišić jedan njihov ogranak Guvernadurović, Podubličanin od kojih su Đurović - Bećir (Bećirović), Radović (Radović - Radonjić) i Radović - Bašović, Maraš (Maraš - Radonjić), Radović (Penada), Čavor, Palamida. Od Podubličana su: Ševaljević, Marković, Maštrap i Ćutka. Od Rajićevića su i Milaš - Rajićević. Od svih ogranaka Rajićevića ima ih u raznim krajevima, što je navedeno uz njihovo prezime.
Rajićevići, bratstvo u Krusama
Rajićevići, grupa bratstava u Njegušima
Rajićevići (Čavori) na Prčanju
Rajićević - Radonjić u Gošiću
Rajič, predak bratstva Rajičevića u Njegušima
Rajič Radulović, pop, koji se iz cuckog Donjeg Kraja preselio u Pješivce
Rajičević (Raičević), Tepca i okolina Drobnjaka i ako "Trepčanin" iz Nikšićkih Trepača; Šaranci, Žabljak, ranije Šaranac Rajićević (Vlastelinović) porijeklom iz Plane (Bileća) kao: Vlastelinović - Milošević najbliži su im Zukovići u područnoj Aluzi; Njeguši (Cetinje) i kao: *Rajićević; u Miogoštanima (Zagarač), Danilovgrad; ogranak Vuletića u Gluhom Dolu (Crmnica); Morača 1655. god.
Rajičević, grana brastva Vuletića u Gluhom Dolu
Rajičevići, rjedji naziv za selo i bratstvo Rajičeviće
Rajičevići ("Mijogoštani"), bratstvo u Zagaraču
Rajičkovići, grana bratstva Gvozdenovića u Ćeklićima
Rajičkovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
"Rajković", bratstvo u Gluhom Dolu
Rajković, Bukovik (Crmnica); Njeguši (Cetinje) 15. v.; Kotor iz Debra (Makedonija); u Sokuljama (Šumadijska Kolubara) ogranak Stanojevića (Milića) porijeklom od Nikšića; Ćeklići (15. v.) od njih su u Donjoj Bijeloj (Šavnik); Štedim i Grahovo, Nikšić, Plav oko 1870. god. i područno Vojno Selo iz Bjelopavlića i kao: Vražegrmac; Herceg-Novi po majci; Zabrđe (Luštica), Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) iz Pješivaca; Podgorica; Bar; Konjuhe (Andrijevica); Brezojevice (Plav); u Plavu; Rogami (Piperi) starosjedioci; u Piperima od kojih iseljeni u Orašje pa u Kosijere (Cetinje), jedni odatle: Ulcinj 1894. god.; Škare, Otočac i dalje po Lici: Zrinj, Srpsko i Gospić; u Srbiju: Jasenice u Šumadiji kao: Ilić, a u Belosavcima kao: Ivanović, Lavčić kod Čačka
Rajkovići, bratstvo u Kosijerima
Rajkovići, bratstvo čiji su istinski rodonačelnici iz Kosijera (Riječka nahija), gdje je bratstvo, kako i sam autor navodi u rubrici „Plemena u CG“ bilo prilično stiješnjeno i okruženo drugim plemenima, bez mogućnosti da se širi i ishranjuje, te tim prinuđeno da se iseljava u druge djelove današnje Crne Gore. Osim ovog, čest razlog je bila i krvna osveta, kao u slučaju tri bratstvenika (s porodicama?) koji su napuštili Kosijere negdje u drugoj polovini XVIII vijeka, a od kojih se jedan, kako priča kazuje, nastanio u Piperima (Rogami i Smokovac - danas brojno bratstvo), drugi otišao u Kuče (smjestio se u Ublima kučkim i poljima oko Ubal - danas brojno bratstvo), a treći otišao još dalje i smjestio u tadašnjem turskom Hasu (ili Asu) što je zapravo naziv za plavsko-gusinjsku kotlinu, na način što je posjeo sa svojih čak 9 sinova, veliku površinu na uglavnom istočnoj strani planine Visitor (koja gleda na varoš Plav), i tu zasnovao i danas veliko bratstvo Rajkovića. Vremenom je ipak dobar dio posjeda na Visitoru, kupovinom ili pod pritiskom drugih bratstava koja su imala potrebu da se šire, ustupljen ili prepušten, čime su Rajkovići potisnuti na prostor velikog sela Brezojevice i prostor koji gravitira selu. U svim knjigama koje obrađuju Vasojeviće kao pleme, a zaista ih ima dosta, među kojima i one od Jovana Cvijića i Marka Cemovića, svuda je ili naglašeno da su Rajkovići došljaci, ili nijesu uopšte spomenuti u starosjedilačka bratstva plemena Vasojevića. Što se tiče podatka da je Rajkovića bilo u Bjelopavlićima, meni je nepoznato, ali ostavljam mogućnost da je neki od bratstvenika na putu iz Kosijera odlučio da se tu privremeno nastani, ili trajno, ali se taj dom ugasio, tek u Bjelopavlićima nema Rajkovića s korijenom dužim od par decenija, ako i takvih ima. Radi kompletiranja slike o Rajkovićima, valja i dodati da i veliki broj bratstvenika Rajkovića koji je polovinom XIX vijeka pošao u Šumadiju i osnovao s drugim crnogorskim bratstvima Kosjerić (po Kosijerima) čini danas ugledno bratstvo u istom mjestu i šire, a od istih Rajkovića iz Kosjerića danas je (2005. godina) i gradonačelnik Kragujevca.
Rajkovići su porijeklom iz plemena Bjelopavlići, naselili su Plav i Gusinje, ima ih pravoslavne vjere a ima ih i islamske vjere.

Rajne, u Baru

Rajović, Papratni Do (Pješivci) od njih u Danilovgradu i Spužu; ogranak Erakovića iz Banjana iselili u Beograd; Nikšić; Herceg-Novi i područna Bijela; potomci Dobrilovića u Dobrskom Selu (Cetinje) od njih su u Podgorici i Donjoj Zeti; Goričani (Zeta) kasnije Ljujković u Vranju i Rajević (Lampirović) u Skadru. Od Rajovića u Lopatama (Podgorica) i Srbiji; ogranak Dragiševića u Piperima; Bašča (Rožaj) kao: Rajović - Pejčinović doselili iz Goražda (Berane); Vasojevići, jedni ogranak Ivanovića - Sjenonežana iz grupe Dabetića, a drugi ogranak Novakovića; Veliđa (Berane)
Rajovići, bratstvo u Dolu
Rajh, Podgorica
Rajčević, Cetinjsko područje 1516. god.; Tivat; Kuti, Herceg-Novi iz Čeva (Cetinje); Škaljari (Kotor); Cuce (Cetinje), od njih u naselja kod Perasta
Rajčevići u Perastu
Rajčetić, Donja Kržanja (Kuči) ogranak Lalevića iz grupe Krivodoljana - Milića; Perast (Boka Kotorska)
Rajčković (Radović), Đuraševići (Tivat) iz Stare Crne Gore doselili u 15. v.
Rak, Bar
Rakel, Perast (Boka Kotorska)
Raketić, Brskut (Kuči) i u Bratonožićima; Nikšić; iz grupe Lopoćana u Vasojevićima iselili u Štitarice (Mojkovac); ogranak Vladojevića iz Banjana (Nikšić) iselili u Dobra Sela (Drobnjak), ranije Vladojević od kojih su i u Nikšiću
Rakić, ogranak Lutovaca iz Rovaca odselili u okolinu Berana; ogranak Đurišića u Vasojevićima; Rakića Kuće (Zeta), od njih su u Podgorici; Tuzi; Bratonožići, od njih su u Podgorici
Raklin, Kaluđerac (Paštrovići)
Rakljović, Plav
Raknić, Brčeli (Crmnica)
Raknići, bratstvo u Brčelima
Raković, u Kučima ranije Dučić, od njih su u Lubnici, Lužnice i Kurikuće (Berane); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Nikšić; Ulcinj (1890. god.) doselili iz Zete; u Gošićima (Zeta) ogranak Kaluđerovića; Bistrica (Mojkovac) ranije Bošković doseljenici iz Grblja, od njih su u Rudinice (Piva) kao: Nedić; Počivala (Miruše), Nikšić; Boljanine, Rasova i Resnik (Bijelo Polje) iz Vasojevića; Golubovci (Zeta) iz Klimenata (Albanija); Prijeradi (Grbalj) su iz Stare Crne Gore; u Kolašinskoj bistrici ogranak Kurepa
Rakovići iz okoline Berana. Naseljeni u selima Buče, Lužac, Lubnice, Kurikuće i Desin Do...Bijelo Polje i Podgorica
Rakojević, Lukovo (Nikšić)
Rakonja, ec, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) i područni Rakonja; od njih su u Stup (Sjenica) 1645. god.; Nikšić
Rakonjac, Sipanja (Gornji Bihor), Ravna Rijeka i Nedokusi; u Podgorici; vidi: Rakonja
Rakocija, Nikšić
Rakočević, Moračani potomci Bogićevi doselili ispod Huma Hotskog, od njih su kod Mojkovca; Zaton, Bojište i Sapljača (Bijelo Polje); Golubovci i Vranje (Zeta); u Progoreoce (Šumadijska Kolubara) kasnije Jovanović iz Morače (Kolašin)
Rakuljica, Nikšić
Rakuš, Plav i područno Vojno Selo
Rakušić, iz Herceg-Novog iselili u Liku
Rakčević, Zlatica (Kuči) starosjedioci; Lajsovići i Kurilo (Zeta) iz Pipera i u područnim Goričanima i Berislavcima iz Bajica (Cetinje); Smokovica (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića od njih u Vranju i Gorici (Zeta)
Ralević, Vasojevići ogranak Đuraškovića (od Rijeke Crnojevića) označeni i kao: Alimpijević u Dapsiću, Kaludri i Ržanici (Berane)
Ralevići iz Kaludre i Luge kod Berana
Raliko, Kotor
Ralislova, Kotor 15. v.
Ralović, Nedokusi (Bijelo Polje)
Rama, u Podgorici
Ramadanović, ogranak Marojevića u Ćeklićima (Cetinje) od njih su u: Kotor i područni Muo, Mulo (Tivat); u Skadar (Albanija) 1905. god. došli iz Crne Gore; Bjelopavlići od njih su u Nikšić; Bar
Ramadanovići, staro muslimansko bratstvo u Čeklićima
Ramadanovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Ramadini, Kotor
Ramaj, Zuos (Ulcinj)
Ramdedović, Lagatori (Bijelo Polje) doselili iz Brskuta (Bratonožići), pa jedni odselili u Novi Pazar, Smirnu i Carigrad (Turska)
Ramdedovići iz Lagatora kod Berana
Ramđović, Brčve (Bijelo Polje)
Ramević, Kaludra (Berane) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Ramenkovići, bratstvo u Dupilu
Ramilj, ić, Tuđemile (Bar)
Ramić, kod Plava 1860. god.
Ramović, Lučice (Rožaj) iz Kuča; Honcići i Donja Lovnica (Rožaje) srodnici Đejnelagića; ogranak Pešića iz Zagarača (Danilovgrad); u Podgorici i Zeti iz Kuča, od njih su u Bihoru (Bijelo Polje), ranije Bihorac; Klezna Krute, Mide i Bratica (Ulcinj) iz Mrkojevića (Bar); Bijelo Polje; Tuzi; Nikšić; u Zetu iz Meduna (Kuči)
Ramos, Tivat
Ramujkić, Tuzi
Ramusović, Donja Ržanica (Berane) iz Grude (Tuzi); Herceg-Novi (1889. god.) iz Ivatreje
Ramušević, Ramuši i Donji Murići (Primorska krajina), od njih u Zuosu kraj Bojane
Ramušić, Ramuši i Zuos (Donja Krajina)
Ramčilović, Savin Bor i Lagatori (Bijelo Polje) iz Plava, porijeklom iz Kuča
Ramčić, Sipanje (Bijelo Polje)
Rana, Bar
Ranetović, Podgorica
Ranžulo, Donja Lastva (Tivat)
Ranitović, Boljanići (Pljevlja) od njih su u područnoj Gotovuši, Brvenici i Bušnji
Ranić, srodnici Blagojevića u Pivi iselili se u Godeču (Užička Crna Gora)
Rankov, ranije: Savin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore; vidi: Markov
Ranković, Bezuja i Ubli (Kuči), ranije Dabić; Pješivci iselili u Nikšić i Srbiju; Sakulja Kolubar od Milića skraj Nikšića; Kumbor (Boka Kotorska)
Rančevići iz Pive (D.Crkvice - Babici), iz Ozrinića - župa Nikšićka
Rančevoć, Spič (Sutomore), Bar
Ranjevac, Sustjepan (Boka Kotorska)
Ranjković, Ubli (Kuči) ranije Dabić
Raović, Potkrajci (Bijelo Polje) doselili se iz Kičeva - doline (Ljuboviđe), porijeklom Kuči; iz Bistrice (Bijelo Polje) odselili u Vrela i Dučaloviće (Donje Dragačevo), Srbija; Sakulja (Šumadijska Kolubara) ogranak Milića porijeklom od Nikšića
Raonić, ogranak Vukadinovića - Srbljanovića od Novljana iz Slatine (Drobnjak) iselili u Srbiju; jedni od Dedejića iz Drobnjaka (Šaranaca) naselili se u Dobrilovinu (Mojkovac) porijeklom iz Čeva (Cetinje); Jabučno (Bijelo Polje); Tara (Pljevlja) iz područnih Ljuća; Morača 1655. god.; Nikšić; Raonića Luka uz Taru; Prenčane (Maoče), Pljevlja
Raonići, selo Vrela kod Zabljaka, pleme Šaranci (doseljeni iz Stare Crne Gore)
Raosavljević, Njeguši; Crmnica; Ćeklići; Lipovo (Kolašin); Raosavljević Glavica (Spuž) srodni Vukovićima iz Čeva (Cetinje) (rodonačelnici su stričevići), od njih su u Dobrilovini (Mojkovac)
Rapovac, Herceg-Novi i područna Bijela, Savina, Meljine, Kuti i Sasovići iz Dalmacije
Rapović, Hrapović (Mican), Kričak i Maoče (Pljevlja) iz Kuča, od njih su u Polimlju
Rapčić, Pečurice (Ulcinj)
Rargora, Bar
Ras, Strojtenica (Bijelo Polje)
Rasalići, bratstvo u Sotonićima
Rasalović, Lješnjani ogranak Vukčevića ranije Raslavović grana Đuričkovića iz Zagarača, Danilovgrad
Rasaovići, bratstvo u Zagaraču
Rasilović, Piperi
Rasko, predak Vučinića i Vukanovića u Piperima
Raslav "Krivokapa", predak brastva Krivokapića u Cucama
Raslavčević (Raslapčević), Njeguši (Cetinje) 16. v.; Laće (Bjelopavlići); Nikšić
Raslapčević, Cuce (Cetinje) pa jedni u Skadar (Albanija); ogranak Sjekloća (Dobrska Župa), Cetinje. Vidi: Raslavčević
Raslapčevići, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Raslačević, Laće (Bjelopavlići); Konjsko (Šavnik) pa u Rapše, Zasad, Pridvorice i Prekornica (Cetinje) iz Paštrovića; Njeguši i Ćeklići 16. v.; Drobnjak 15. v.; Zeta; iz Kuča iselili kao: Nestor u Kuline, Kučane, Mažiće i Stojiloviće (Pljevlja), jedno vrijeme su živjeli u Vranešu (Bijelo Polje)
Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići)
Rasovac, Rasova (Bijelo Polje) ranije Begović odselili u Savi Mak
Rasović, Kotor, po nahočetu
Rasojević, Nikšić; Stabna (Piva) ranije Adžić u područnom Tupuzu
Raspop, Trebjesa (Nikšić) grana Trebješana
Raspopović (od Popović), matično Podglavica (Martinići), Bjelopavlići, ogranak Miloševića - Vlastelinovića, ranije Šaranac (Šarenac) u Planoj (Bileća) prelazni put je bio u Banjanima, pod Njegošem njihovi srodnici su odselili u Planu (Kolašin), pa u Šarance uz Taru; jedan njihov ogranak su Radović u Martinićima; Bar; u Kotoru iz Stare Crne Gore; u Zeti iz Kuča; u Podgorici 1900. god.
Raspopović, dodatak ovom prezimenu: moj otac Toko Raspopović pok. Spasoja majke Stane Brajović je nakon trgovačke škole preselio u Dubrovnik gdje je radio u državnoj službi i nakon što se oženio mojom majkom 1938.g. premješten je u Cetinje (tu se rodio moj brat 1939.g.) gdje ga je zatekao II.Svjetski rat. U zarobljeništvu je proveo pune 4 godine i vratio se iz zarobljeništva (Njemačka) u Dubrovnik i nastavio raditi u državnoj službi (uglavnom porezni organi). Ja sam se rodio u Dubrovniku 1947.g., a nekoliko godina kasnije preselili smo u Zagreb (premještaj u službi) da bi 1960.g.preselili u Podgoricu i nakon toga opet u Dubrovnik 1964.g. Gdje su moji roditelji i umrli, a ja sa svojom obitelji (supruga, sin i kćer) živim i danas i sigurno je da ćemo svi moji živjeti ovdje dok smo živi. Moj stariji brat se 1966.g. oženio i sa svojom obitelji od tada živi u Beogradu (ima suprugu, kćer i sina) i taj dio obitelji sigurno nastavlja život u toj sredini.

Ovo navodim kako bi se navelo da jedan ogranak ove obitelji živi u Dubrovniku, a jedan i u Beogradu (u Beogradu nisu moji jedini, jer ima rođaka po našem ocu koji također tamo decenijama žive). (prilog poslao: Nikša Raspopović, dipl.iur. Dubrovnik, Josipa Kosora 8; 0959008774 niksaraspopovic@gmail.com )

Rasomi, Dobrska Župa (Cetinje)
Rasti, vidi: Rastić
Rastić = Rasti, u Ulcinju 1253 - 1324. god.
Rastović, Igalo, Herceg-Novi su od Nevesinja
Rastegić, vidi: Stegić
Rastovina, Pljevlja
Rasulbegović, jedni kao: Rasulović, grana Crnojevića iz Crne Gore u Trebinju i Počitelj (Hercegovina)
Rastoder, Radmanci i Mrdari (Bijelo Polje) iz Kuča; u Nikšiću, srodni Nurkovićima u Seoštici i Krišiji (Plav) i Ferovićima u Plavu
Rastor, Tivat
Rastočanin, vidi: Rćanin
Rat (Ratćanin), predio Tovića (Nikšić) u srednjem vijeku
Ratakoć, starosjedioci u Rastovcu (Nikšić)
Ratel, Grahovo (Nikšić), 1695. god.
Ratianji, Dolina (Ulcinj) 1326. god.
Ratislave, u Kotoru
Ratić, Ledenice (Risan)
Ratko, predak bratstva Sjekloća
Ratko Gorevuk, najstariji predak bratstva Gornjevuka
Ratković, vlastelin Brajić Ratko 1489. god. područje Brajića (Budva); Njeguši i Zeta 1496. god.; uži ogranak Raičevića (Martinovića); Brezojevice u Matagužima (Zeta); Bukovica i Bašča (Rožaj) i Vojno Selo (Plav); Drenov Do (Prčanj); u Bratonožićima Ratkova pećina; Trnjine (Cuce), Cetinje, od njih su u: Gacku i Brataču (Hercegovina); Zupci, pa Konjsko (Hercegovina) i odatle u Rapte, Zasad, Pridvoce, Ljubomir, Arslanagića Most, Nevesinje, Loznica (Mačva), Bosnu i drugim mjestima srodni su Milojevićima u Prkosima i Zupcima (Trebinje); Orahovica (Risan) iz Lom Palanke (Makedonija); Herceg-Novi i područno Kamenovo iz Zubaca (Trebinje); Perast (Boka Kotorska)
Ratkovići, staro bratstvo u Trnjinama
Ratćanin, vidi: Rat
Raćeh, Kuči
Raul, Kotor
Raunig, Dobrota (Kotor)
Raut, vidi: Rautović i Rauta
Rauta (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) ogranak Rajićevića
Rauti, bratstvo u Njegušima
Rautović, i kao: Raut, u Krtolskim naseljima, Grbalj su iz grupe Dapča (Dapca) doseljenika (u 16. v.) iz Albanije, srodni područnim: Radovićima, Milovićima i Nikovićima
Rafaeli, Prčanj (Boka Kotorska)
Rafailović (Benedeti), Rafailovići (Budva)
Rafailović, Rafailovići (Budva) oko 1560. god. doselili iz Grčke, pa u Lušticu (Grbalj) 18. v. potomci Lica Rafailo čiji su srodnici pošli u Srbiju i Rusiju; Risan
Rafajlović, Donja Orahovica (Kotor)
Rahović, ranije: Orahović, iz Orahova (Kuči), nastanjeni: Bijelo Polje i područna naselja, Potkrajci, Sutivan i Nezakusi
Racanović, Podostrog (Budva) iz Stare Crne Gore
Racij, Kotor 1660. god.
Racković, Krunje (Lješnjani), Podgorica od njih su u Mojanovićima (Zeta) i Dobroj Vodi (Bar); u Vraki (Skadar) iz Lješkopolja, živjeli i u Zeti
Rackovići, bratstvo u Krusama
Račanić, Mokrine, Herceg-Novi iz Mokrina (Hercegovina) 1692. god.
Račević, vidi: Rakčević, Zlatica (Kuči), od njih su u Momišićima i Krusama, Lješkopolje i Kurilu, Grbavcima i Berislavcima (Zeta); Donje Vode (Ulcinj); Ljubotinj (Cetinje)
Račevići, bratstvo u Ljubotinju
Račeta (Mijanović), jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
Račeta, predak i rodonačelnik Mijanovića (Mijanov brat Račeta) u Cucama (Cetinje) pa i kao prezime odselio se u Kavač (za brdom Trojicom), Tivat, od njih su u Mainama i dotičnoj Budvi, a od ovih u Kotor i područnu Dobrotu
Račete, bratstvo u Boki
Račić, ogranak Novakovića-Vasojevića, od Lijeve Rijeke odselili u Gornje Polimlje, najbliži Dujovićima; ogranak Špadijera u Njegušima (Cetinje) od njih su u Gostilju (Bjelopavlići); u Podgorici 1912. god.; Mokrine, Herceg-Novi i kao: Fačić; Igalo, Herceg-Novi
Račići u Bjelopavlicima
Račković (Rečković), Zlatica (Kuči), od njih su u Mahali i Vranj (Zeta)
Račuš, Kumbor, Herceg-Novi
Radžepović, Bihor (Bijelo Polje)
Radžić, u Plavu oko 1865. god.
Rašaj, Zagonje (Donja Krajina), Ulcinj
Rašajac, Pljevlja iz susjednog Razvana
Rašeta, u Budvi
Rašin, Herceg-Novi
Rašić, Martinići (Bjelopavlići) iselili u Ulcinj i Bar; Podgorica; Ljuštice i Babunice (Tivat) starosjedioci, od njih su u Kotoru
Rašica, Đenič (Sutorina), Herceg-Novi
Rašketa, Anamali, Dobre Vode i Gornji Oblik (Ulcinj), od njih su u Ulcinju i Baru; Babunica, Herceg-Novi
Raško, Mrkovi i Luštice (Tivat); Mardare, Herceg-Novi
Rašo, Živinice, Herceg-Novi
Rašković, Tunkovići (Grbalj) 1614. god.; Babunica, Tivat iz Hercegovine; u Skadar (Albanija) 1851. god. iz Crne Gore; Ceklin (Cetinje) vlastela 16. v.; Komani i Spuž; Kotor iz Paštrovića 1425. god.; Luštica i Baošići (Boka Kotorska); Podgorica; Kuti (Župa Nikšićka); Grac i Raškovića lijeska (Gornja Bijela), Šavnik; iseljeni iz Kolašina u Donjoj Sabanti (Lepenica)
Rašović, Raste (Fundina), Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u: Dvorovima Rakića i Goričanima (Zeta), Podgorici, Ulcinju i područnoj Darzi; Sasovići i Kumbor (Boka Kotorska); Risan; Nedokusi (Bijelo Polje); kod Gacka vidi: Slijepčević, od njih u Argirokastro (Albanija); jedni u Južnoj i Sjevernoj Americi; Tuzi; Lajkovići, Zeta iz Pipera
Raščanin, Lipovo (Kolašin) pa u Poljima (Mojkovac) i Vraneškoj Dolini ()Bijelo Polje, srodni susjednim Kljajićima i Simovićima
Raščić, Bukovica (Pljevlja)
Rvalac, Donji Kraj i Ugnje (Cetinje)
Rvalci, seoce ili bratstvo u Cetinjskom Polju
Rvalci, staro bratstvo u Cetinjskom Polju
Rvat, Rvađevo, Rubeža i Zaselak (Nikšić)
Rvaćanin, kao: Rćanin
Rvović, Mataruge (Pljevlja) i Kruševo (Bijelo Polje); u Koritnici i Kozici (Pljevlja) kao: Puzović
Reavac, u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka
Rebić, Miloševići i Krivodol (Piva) iz Jasenika (Gacko) oko 1840. god.; u Drobnjacima ispod Kratnice; Bijelo Polje; Gotuša i Sipanje (Bijelo Polje), srodnici Babčića u područnim Tucanjima (Bihor) i kao: Rebronja
Rebronja, Nikšić, vidi: Rebić u Bihoru
Regent, Kotor
Regec, Kotor
Redić, Kotor
Ređina, Kotor
Režević, Paštrovići doseljeni iz Stare Crne Gore, porijeklom iz Banjske (Kosovo), razgranati i dosta ih je iseljenih
Režina, Nikšić
Režić, Mojdež i Zelenika, Herceg-Novi iz Banjana (Nikšić)
Rezabegović, Prenćani (Žabljak)
Rezulić, Herceg-Novi, po nahočetu
Rezučić, Herceg-Novi
Reinvar, Herceg-Novi
Rekać, Poljica (Bjelopavlići) ogranak Đurovića-Grupkovića
Reko, u Podgorici
Reković i kao: Peruničić, u Džurovićima (Pljevlja) iz Rečkovog Brda (Kolašin), a u Bogaićima (Plav) doseljenici (oko 1858. god.) iz Klimenata (Albanija) 1875. god.
Relić, Relići (Crmnica) i kao: Reljić; u Budvi i Nikšiću od Knina (Dalmacija); Herceg-Novi, po nahočetu; Rilšić (Kotor), po nahočetu
Relja, ranije: Krilatica (od njih su Popadić), Babine, Zvjezd, Juričević, Potkovač i Boljanići (Pljevlja)
Reljan, Kotor
Reljić, i kao: Relić, vidi: Relić
Remeković, Dupilo (Crmnica); Tološi (Podgorica)
Remenković, Dupilo (Crmnica)
Remetić, Kameno (1692. god.), Dobrota i Mokrinje (Boka Kotorska) iz Hercegovine
Remiković, Grah (Velestovo), Cetinje; Podgorica pa u Orah, Tološi i Kurilo (Zeta)
Rendulić, Bijelo Polje odselili kod Sjenice pa u Ulučane (Donje Dragačevo)
Rener, Herceg-Novi
Renković, porijeklom od Skadra, doselili u Cernicu (Gacko) pa u Zabrđe (Piva), a odatle jedni u Dubrovsko (Drobnjak), i kao: Piđurić, srodnici Pandžićima
Renovica, ogranak Delića iz Pive iselili u Smrtiće (Glasinac) na Romaniji
Reoc, iz Nikšića odselili u Topolu (Šumadija)
Repanić, Herceg-Novi
Repanović, u Podgorici
Repeša, u Podgorici
Repović, u Pješivcima pa Repoljina (Banjani), Nikšić, kasnije Mirković i Pejović
Resulaja, Donji Oblik uz Bojanu
Resulbegović, Ulcinj iz Hercegovine; Herceg-Novi po majci, a drugi su od nahočeta
Resojević, Rejovići (Pješivci)
Resutar, Kotor
Rehovac, Kumbor, Herceg-Novi
Recić, Plav
Reč, Štoj (Ulcinj)
Rečević, Žiljak (Bijelo Polje) iz Dujaka sa Peštera
Rečković, Bezjova i Zlatica (Kuči) starosjedioci; Tuzi; Vranj (Zeta); Plav
Redžematović, Koće (Kuči), od njih su u Prnjavoru (Plav) 1860. god.
Redžepagić, iz Koća (Kuči) prešli kod Gusinja, pa se jedni prozovu Šabanagić, a kod Plava kao: Redžepagić - Gredić a drugi kao Dizdarević i kasnije preseljeni kod Rožaja kao: Redžepagić. Od jednih u Plavu i kao: Građanin. Ima ih u području Bistrice (Bijelo Polje), kao: Redžepagić; u Viševo i Prnjavoru (Plav)
Redžepović, kod Rožaja, doselili iz Klimenti (sjeverna Albanija), porijeklom iz Pipera (Podgorica); Berane
Redžić, u Plavu ogranak Sujkovića i Rudom Polju (Plav) i Brezojevici (Gusinje); kod Rožaja ogranak Nikča; u Kolašinu, Podgorici i Nikšiću iz Kuča; Cetinje; iseljeni iz Rovaca (Podgorica); Štrpci (Siriniška župa), Kosovo, ranije u Vrbašnici i Pologu (Tetovo), i kao: Stokić, porijeklom iz Bjelopavlića; u Kučima od Sujkovića - Nuculovića
Redžov (Mican), Kričak (Pljevlja)
Redžović (Mican), Mataruge, Prenčane (Maoče) i Podborova (Pljevlja); Nikšić; Bijelo Polje; Bjelopavlići, od kojih su u Podgorici; u Berane iz Podgorice; Bar; u Arbaneš i Mali Ostros (Primorska krajina) došli iz Malesije (sjeverna Albanija); Mide, Kalimani, Pelinkovići, Donja i Gornja Klezna (Ulcinj); Bresnica (Čačak) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje), pa jedni i kao: Redžović - Milosavljević
Reš, Podgorica
Rešadagić, Ulcinj
Rešak, Donja Lastva (Tivat)
Rešetar, Herceg-Novi; u Podgorici; ogranak Bracanovića iz okoline Cetinja prešli u Bjelopavliće i odande jedni u Vraku (Skadar)
Rešetarović, Nikšić
Reškov, Kotor i susjedna Dobrota
Rešović, Gusinje i Nadumce (Novi Pazar) ogranak Radoničića iz Kuča
Rešpar, Kotor
Riavić, Herceg-Novi
Ribarić, vidi: Gušojević
Ribarović, Nikšić
Ribić, Podgorica
Ribica, Podgorica; Kotor iz Prčanja a tamo iz Donje Lastve, Gornja Lastva (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; u Baru i kao: Ribičić 1437. god.
Rivt, Bar
Rigi, Kotor
Rigibit, vidi: Ričibat
Riglin, Muo (Kotor)
Riđani, staro pleme u Hercegovini
Riđanin, potomci Riđana kod Nikšića i Herceg-Novog
Riđanović, Muo (Kotor) i Risan
Riđer, Nikšić
Riđešić, Nikšić
Riđešić, Tuli (Trebinje) doseljenici iz Riđana (Nikšić)
Riza, Cetinje
Rizamulić, Pljevlja
Rizvabegović, Banjani (Nikšić), vlastela
Rizvanagić, Risan 1654. god.
Rizvanović, Kričak (Pljevlja) iz Rovaca (Podgorica); Bukovica (Kovačevići) i Crljenica (Pljevlja) u područnim Otalovićima su posebni; Pljevlja 1897. god.; u Lučicama kod Rožaja iz Kuča; Vlah i Lozna (Bijelo Polje) potiču od Kolašina; Berane
Rizi, Perast (Boka Kotorska)
Riznić, u Kumbor, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) oko 1692. god.; Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor; Gledići (Gruža), Kragujevac, doselili od Kolašina
Ril, Kotor 1332. god.
Rilović, Kotor
Riljin, Muo (Kotor)
Rimić, Kotor po nahočetu
Rimanić, Martinićko polje (Bjelopavlići)
Rino, Bar
Riosa, u Budvu doselili iz Paštrovića 1650. god.
Rip, Kolašin
Risavić, Budva 1424. god.
Risimović (Vasilić), u Bijelo Polje (Polimlje) doselili iz Kravarice (Dragačevo), Srbija
Rismančić, Mojdež i Ratičevina, Herceg-Novi
Risnić, Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor
Riso, u Podgorici
Risović, Paštrovići
Ristanović, u Bukovici i Golešu (Pljevlja) ogranak Stevanovića; kod Užica porijeklom iz Drobnjaka
Ristar, Budva
Ristelić, Bojkove Kamenice, Bijela, Krivošijama i Baošići (Boka Kotorska)
Ristić, u Miljkovcu (Piva) ogranak Batkovića od Nikšića; Novi Pazar ogranak Kneževića doseljenih iz Plava 1875. god.; Sirovac (Drobnjak) došli iz Kuča; Manastir Dovoli (Pljevlja); Kolašin i Polja (Mojkovac); u Klanice (Valjevska Kamenica) u 18. v. doselili iz Pive; u Vasojeviće doselili iz Prizrena (Metohija); Bajkove Kamenice i Baošići, Herceg-Novi; Cetinje
Ristići iz Pive (Miljkovac), iz župe Nikšićke
Ristović, u Bjelopavlićima ogranak Šaranovića (Petrušinovića), a u Kučima ranije Nilović odseljeni u Podgoricu; Cetinje; Bekovo (Novi Pazar) ogranak Komatina iz Vasojevića; Jelići (Tutin) ogranak Đekića iz Drobnjaka; kod Ivanjice (Šumadija), doseljenici od Pljevalja
Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), jedan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva Plačkovića (ostali su Jovovići, Savovići i Novakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera, računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i dalje neistrazena) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja naseljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunio Boris Ristović, Zabjelo)
Ristoder, Nikšić
Ritanić, Pljevlja, iz područne Krnjače
Riuš, Šekulari (Berane)
Riđešić, Mratinje (Piva)
Rići, Kotor
Ričebit, vidi: Ričibat
Ričibat = Rigibat = Ričebit, u Baru 1360 - 1420. god.
Ričinić, u Kotoru oko 1400. god.
Rkač, vidi: Koprivice u Mekoj Grudi (Bileća)
Rkešić, Mratinje (Piva)
Rkočević, u Golubovcima kao: Stanović, pa u Vranju i Kurilu (Zeta) jedni kao: Macanović, porijeklom iz Kuča; Vraka (Skadar) ogranak Senića, srodni Alivodićima, vidi: Senić; u Podgorici iz Kuča
Rmandić, Polja (Mojkovac), porijeklom od Šavnika (Drobnjak); Ravča Polje (Bijelo Polje)
Rmljenac, vidi: Rmenko
Rmenko, ranije Armenko, ogranak Hremenko = Ermenac i Armenović = Armenjac (Armenac), potomci Tomića u Paštrovićima, osnivača plemena, od njih su i Žitnica i Rmljenac (Armenac), porijeklom iz Rasa (7. v.), ima ih u više krajeva
Rmljenac, u Buljatici i kao: Armenac, vidi: Rmenko
Rmuš, u Šekularima od Rmuš - Ruša, brata Daše Šekulara, najbliži Dašićima i Bulićima, pa u Beranama i kao: Rmušević; Plav; u Podgorici
Rnković, u Gornjoj Morači (Kolašin), potomci su Banovića iz Banjana (Nikšić); u Podgorici
Rno, u Podgorici
Rnjez (Hadžić), Nikšić
Roba (Robae), Draginje (Ulcinj)
Robak, u Podgorici
Robeli (Ivačković), Kunje (Ulcinj), porijeklom su iz Rumunije
Robić, Grevo i Rabitelji (Pljevlja) su iz Pišča (Piva)
Robović, Robitlje i Grevo (Pljevlja), od kojih su u Selini (u Šarancima), Žabljak, oko 1861. god.
Rovinski, vidi: Apolonović
Rović, Crkvičko Polje (Piva), ogranak Kneževića
Rovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), od Kneževica iz G.Crkvica
Rovčanin, Rovca u Šekularima (Vasojevići), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); i kao: Zekić i Parandil (Verus) i Rovčanin u Crljenici, Otilovićima, Rovcima, Zavinograđu, Kruševu, Rudnice (Pljevlja) i Ivanje (Bihor), Bijelo Polje, doseljenici iz Rovaca, porijeklom iz Drobnjaka; ogranak Petrušića (Bulatovića) iz Rovaca prešao Miloš (oko 1850. god.) u Sirovac (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje); Grab (Bijelo Polje); Bjeloševine (Belovine) u Dobrilovini (Mojkovac), 15. v.; kod Mojkovca ogranak Tomanovića, doselili iz Banjana (Nikšić), porijeklom iz Cuca; Mioče (Bijelo Polje); Mojstice (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Zavinograđe i Kruševo (Pljevlja) došli iz Prekotarja; *Rijeka Crnojevića, vidi: Radović (Rovčanin)
Rogavčević (Mihailović), Mijokusovići (Bjelopavlići). Od njih su kod Novog Pazara
Rogamić, u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči)
Rogan (Rogama), u području Vrake (Skadar), Albanija, prešli u Pipere selo Rogame (ispod brda Vežešnika, prema Morači); Trebinje, došli sa Tupana (Banjani), pa u Podgoru kao: Bojović, a u Planu (Bileća) kao: Tešanović
Rogan (Staniša), knez malocucki, predak bratstva Roganovića u Cucama
Roganović, sa Meduna (Kuči) jedan Ljaković (Drekalović), Meduljanin ode u Riđane (Nikšić). Odatle u Cuce (Cetinje) kod Ražanog Dola te jedni kasnije u Prokov Do na Trnjinama, Prentin Do, zatim u Rovine (kasnije Tomanović), od njih su u: Bresticama, Trepčima, Bubrešku (Štedim), Nikšić, Dabru (Hercegovina), Krivošijama i Orahovici (Boka Kotorska), Dvrsnici (Dvrsno), Trebinje, Berilje (Prokuplje), Lješnjanima (Progonovićima), Podgorica. Odavde jedni u Vraku (Skadar). Označavani su i kao: Roganović = Laković ili Laković = Roganović. Njihovih iseljenika ima u Grand Mako (Mačagaj), Argentina, sa prezimenom Crnogorac u Duliće (Gacko) jedni početkom 20. v. a drugi 1840. god., pa Spasoje Mijajlov pređe u Bajov kamen (Golija), Nikšić. Od tih Roganovića (Crnogoraca) u Goliji su i Vidaković koji su odselili u Daniće (Gacko) i odatle sin Vidakov kod Sarajeva; Perast (Boka Kotorska); Cerovo (Pješivci), njihov Radovan odseli u Bjeloševinu (Župa Nikšićka); Cetinje; Od onih iz Cuca u: Podgorici, Balabanima, Mahali (Zeta), Vraki Elbasanu (Albanija)
Roganovići, rod bratstva Lakovića u Trnjinama
Roganovići, bratstvo u Pješivcima
Roganovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Roganovići u Nikšiću, u "Štedinu", u Rudinama, Hercegovini, Boki, u Dvrsnu i u Srbiji Ž
Rogač, Crkvine (Oputne Rudine), Nikšić; u Podgorici
Rogačević, Mijokusovići (Bjelopavlići) i u Nikšiću
Rogić, Kumbor, Herceg-Novi
Rogja, Gornja Lastva (Tivat)
Roglić (Kolašinac), Stradovo (Novi Pazar), porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Rogo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Rogović, Nikšić
Rogoznica, Kotor
Rogostov, Budva, oko 1450. god.
Rogoš, Đinovići i Orašje (Kosijeri), Cetinje, ogranak Tomića iz Bjelica (Cetinje)
Rogošić, srodnici Đukanovića, Rogoša i Radusinovića, koji su sa Čeva (Cetinje) prešli u Ceklin (Rijeka Crnojevića), u Dajbabama i Buronjama (Podgorica) te su od njih Radusinović, Koloroge i Kojičić, preseljeni u Golubovce (Zeta) i Podgoricu
Rogulić, Kotor
Rogulja, u Podgorici
Rodgostić, Paštrovići
Rodić, Bistrica (Mojkovac)
Rodusinović, Buronje (Podgorica) i Radusinović
Rođen, Rasova (Žabljak), od njih su u Aluzi (Šaranci), Drobnjak
Rođenović, od Sarajeva na Vranjinu (Skadarsko jezero), pa u Vraku (Skadar)
Rožajac, u Podgorici iz Rožaja
Rožić, Gornji Zagrad (Berane) 1485. god.
Roza, peraška naselja
Rozbovski (Rosbovski), Budva
Rozgar, u Branovićima (Grbalj)
Rojević, Ozrinići (Nikšić)
Rojedinac, Kotor 15. v.
Rok = Roki = Rokit, Klezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
Rokić, u Kotor prešli iz Perasta
Rokoandić, Nikšić
Rokos, Kotor
Rokoč, Rokoče (Cuce), Cetinje
Roksandić, u Pješivcima, po Rosni kćerki Vuka bana Rćanina-Rastočanina
Rolovići, bratstvo u Brčelima
Rolović (i kao: Lorović), sa Dedinja (Beograd) doselili u Brčele (Crmnica); Cetinje
Romaj, Zuos uz Bojanu, sišli iz Gornje Krajine
Romano, Bar u 13. v.
Romac, Sutomore (Bar) 1898. god.
Romičić, Orah (Nikšić)
Ron, Budva
Rondović, Jablan Bara (Žabljak), potomci Radiča Miloševića, doseljenika iz Plane (Kolašin), porijeklom iz Plane (Bileća) gran. Vlastelinovića, najbliži Vukovićima. Njihovi su srodnici u Prenćanima (Pljevlja); Ljubična (Prekotarje), porijeklom iz Banjana (Nikšić); Nikšić; Zaton, Kičevo i Vraneška dolina (Bijelo Polje)
Ronkolin, Kotor
Ronović, Herceg-Novi
Roncino, i kao: Rončino, u Boki Kotorskoj i Ulcinju, vidi: Rončino
Rončević, u Nikšićkom Prekovođu spominju ih u srednjem vijeku; Jugovići (Župa Nikšićka) došli iz Nikšićkog polja, stariji stanovnici, od njih su u Mačagaj (Argentina), Glibavac i Studenca (Nikšić) došli od Gacka, a tamo iz Dabra (Hercegovina); Nomgame, Kalušići i Ograđenice (Pljevlja) slave Nikoljdan, porijeklom iz Banjana (Nikšić); Gusinje 1911. god.
Rončino, u Ulcinju 14. v.; vidi: Roncino u Dolčinu (Ulcinj)
Ropotin, Kruščica (Donji Banat), ranije kao: Šinžar (Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore
Ros, Kotor 1397. god.; Škaljari (Kotor) i Tivat (Grbalj)
Ros (Roza), Ulcinj u 13. v.; Kotor i Perast
Rosa, u Dulčino (Ulcinj) 1389. god.; Kotor; Budva
Rosandić, Milojevići (Pješivci), došli iz Milata (Komani), Podgorica, od njih su u Reskoceru (Kragujevac) i kod Valjeva; Nikšić; Kotor. Doselili iz Čeva (Cetinje), starina Rovca
Rosandići, bratstvo u selu Milojevićima
Rosi, Kotor i susjedni Škaljari
Rosini, Podgorica 1505. god. iz provincije Dikolo (sjeverna Španija)
Rosić, Raška i područno Vračevo, Crljenice (Pljevlja) i Kuti, Herceg-Novi grana Đukića iz Lijeve Rijeke (Vasojevići); Herceg-Novi, po nahočetu; Žari (Mojkovac), ogranak Dulovića iz Morače (Kolašin), porijeklom iz Trnovice (Mostar); Budva; Nikšić; Tivat; Novi Adžbogovac (Lepenica) iz Crne Gore; u Risnu (Boka Kotorska)
Rosbovski, vidi: Rozbovski
Rosler, Budva
Rosmani, Kotor
Roso, u Podgorici
Rosović, Orahovice (Kotor)
Rojević i kao: Rsojević, Rsojevići (Bjelopavlići) i kao: Rsoja u Brijestovima
Rosnić, grana Dabetića u Vasojevićima; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina)
Rostović, Herceg-Novi
Rostošil, Zelenika, Herceg-Novi
Rotković, Podgorica; Mojdež, Herceg-Novi
Roć, Sutomore (Bar) 1854. god.
Roćen (Roćeni), Rasova uz Taru, pa u Bršno (Nikšić) i odatle u Bijelu, Orašcu i Rasova (Drobnjak), porijeklom su sa Čeva (Cetinje). Od njih su i u Glibaćima (Pljevlja)
Roćenović, u Bršnu (Župa Nikšićka) ogranak Roćena, porijeklo sa Čeva (Cetinje), vidi: Roćen
Rohović, Rasova (Bijelo Polje)
Rocić (Rocović), Bobovište uz Skadarsko jezero, došli iz Kuča
Rocović, Bobovište uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Kuča, vidi: Rocić, odselili u Skadar (Albanija)
Ročelt (Rošelt), Herceg-Novi
Ročhberger, Herceg-Novi
Roši, Kotor
Rpčić, Pelinkovići (Bar)
Rs (Hrs), predak Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu
Rsoja, vidi: Rsojević
Rsojević, kao: Rsoja, u Rsojevićima (Bjelopavlići) 1484. god.
Rćanin (Rastočanin), potomci Vuka Lužanina u Pješivcima i kao: Ranc; vidi: Rvaćanin
Rubignol, Budva
Rubežanin, Bae, Sirovac i Boan (Žabljak) iz Rubeža (Nikšić), ranije: Jakičić, pod Trebjesom je njihova crkva Svetog Petra i Pavla, najstarija u tom kraju. Porijeklom iz Kuča. Jedni njihovi su živjeli pod Zlatnom stranom (Muževice) pod Njegoš planinom, prešli u Čevo, pa u Brda (Bjelopavlići), pa u Vidriće (Sokolac) na Romaniji, i odatle jedni u Trešnjicu (Užice), od njih su Ćalić u Dragovoljićima i Odović u Zagrad (Župa Nikšićka) i kao: Rubežić kod Mojkovca
Rubežić, kod Mojkovca i Planoj (Kolašin), ogranak Jakića iz Rubeža (Nikšić)
Ruberev, Ratac (Bar)
Ruvak, Kotor
Ruvin, Budva
Rug (Rugi), Bar u 13. v. i Ulcinju, vidi: Ruči i Ruce
Rugios, Bar
Ruglinović, Prčanj (Kotor)
Rugovac, grana Klimenata u Rugovu (Peć) od kojih su u Akanji i Viševu (Gusinje) i kao: Suknović u Beranama; Vojno Selo (Plav) i Babino Polje (Plav) 1880. god.
Rugovšek, Perast (Boka Kotorska)
Rudaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom su iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Rudanović, Berane
Rudašević, u Piperima ogranak Ljumovića
Rudelj, Igalo, Herceg-Novi
Rudić, Ravna Rijeka, Rakonja i Pripčići (Bijelo Polje), od njih su u Mojkovcu, Nikšiću i Bijelom Polju
Rudnjak, Budva
Rudov, Očinići (Cetinje)
Rudovi, manje bratstvo Borišića u Očinićima
Rudović, Rječ (Ulcinj) i kao: Paraturk; Sustjel (Bar)
Rudoj, Štoj (Ulcinj), potiču iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Ruđan (Bošković), Paštrovići
Ruđieri, Kotor
Ruđić, Orah, Jabuke i Rudinice (Piva) i kao: Rudić, vidi: Gagović i Branilović i u Drobnjacima došli iz Banjana
Ruža, u Podgorici
Ružić, Previš (Drobnjak), ogranak Kujundžića (Lazarevića), od njih Steva Andrin u Užice (Srbija) i kao: Crnogorac, porijeklom iz Jasenika (Gacko); Bečići (Budva); ogranak Đurića, grana Kovačevića u Vasojevićima; Džurevo (Pljevlja) i kao: Jaragmizović; Bijelo Polje i područni Obrov; u Lozicama (Bijelo Polje) došli iz Pipera; Bjelopavlići 1444.g.; Pješivci, ogranak Britvića, pa jedni pređu u Previš (Žabljak); Ninkovići (Žabljak), došli iz Njeguša (Cetinje), porijeklom iz Mele Banjske (Kosovo), od njih su kod Mojkovca; Kotor; Miloševići (Piva) iz Jasenika (Gacko)
Ružići iz Pive (Miloševići), doselili iz Gacka oko 1800.
Ružičić (Mican), Kričak (Pljevlja), porijeklom iz Kuča, od njih su u Nikšiću; Kuti, Herceg-Novi, po nahočetu
Rujević, Pripčići (Bijelo Polje), vidi: Rujović
Rujović, Lagatori (Gornji Bihor), Bijelo Polje, a u područnim Radmanovićima i kao: Ličanin; Dubočica (Sjenica) i Novi Pazar, doseljenici od Kolašina
Rukavina, Podgorica
Ruljić, Lukovo i Praga (Nikšić), porijeklom sa Čeva
Rumenjić, Podgorica
Rumpes, u Baru
Rundo, Herceg-Novi
Rundo, danas žive samo u Risnu, u Hercegnovom ih više nema. (prilog: Mihailo Rundo)
Rundović, Cetinje
Runković, Kotor oko 1335. god.
Runo, Topla, Herceg-Novi sišli iz Hercegovine
Runjević, Bare (Nikšićko Prekovođe)
Runjić, Runje (Gornja Krajina)
Rupavac, Sušćepan, Herceg-Novi
Rupalo, Donji Stoliv (Kotor)
Rupar, u Pivi ogranak Đalasan, od njih su u Bosni
Rupčić, peraška naselja, porijeklom iz Hercegovine
Rusanić, Paštrovići, pa u Boku Kotorsku oko 1423. god.
Rusen (Rušević, Rusenović), lokalitet Rusenović u Miljanićima (Banjani), Nikšić u 13. i 14. v., vidi: Rušević
Ruskov, Kotor
Rusković, Babunci (Grbalj); Donji Stoliv (Kotor)
Rusović, Kuti, pa u Dobrotu, Poda, Srbinu i Kotor (Boka Kotorska); Mrkovi (Prevlaka), Đuraševići, Radovići (Grablja); Babunci (Grablj) potomci Dapka (Dapca) u 16. v. doseljenog iz Albanije, od Skadarskog jezera; Podostrog (Budva) iz Buljarice; Morinj (Risan)
Rustanić, Herceg-Novi, po majci
Rustemagić, Pljevlja
Rusto, Ulcinj
Rusulbegović, Ulcinj iz Hercegovine
Rustević, Podgorica
Rustemović, ogranak Čmančanja u Nikšiću i Novom Pazaru, porijeklom iz Kuča; u Plavu
Rutešević, Grahovo (Nikšić)
Rutešić (Rutešević), Nikšić i područno Grahovo
Rutić, Podgorica
Rutković, Raošići (Tivat) u 12. v.
Rutović, Nikšić, doselili (oko 1690. god.), pa jedni pređu u Vranešku Dolinu, Majstorovinu (Bijelo Polje), Žari i Podtrk (Mojkovac)
Ruce = Ruci, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rucović, kod Petrovca na moru (Lastva) oko 1355. god. i jedni 1764. god. pređu kod Budve; Podostrog (Budva) i Kotor. Starinom su iz Raške, od njih ima u Dalmaciji i Rusiji
Ručevići, Ruch (danas Ručević) jedno je od najstarijih u cijeloj Hrvatskoj. Ono potječe iz Slavonije, iz istočnog dijela Hrvatske, u blizini grada Đakova. Bježeći pred Osmanlijama, neki od Rucha otišli su u Alzas, prolazeć kroz Njemačku i/ili Švicarsku. (prilog Božidar Ručević, Hrvatska)
Ručevići, stari begovski rod u Cetinjskom Plemenu
Ruči = Rugi, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rušević, vidi: Rusen, u Cucama (Cetinje) srodnici Roganovića; u Banjanima (Rusenovići-Miljanići), Bjelojevići i Petrovići kao: Rusen = Rusenović (Rušenović); Pilatovcima, pod Oblajem (Nikšić), kao: Rušević preci Pilata i Sinđelića; u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Rušt i Gvozdenović
Rušt, vidi: Rušević, u Zatrijebaču (Kuči)

Izvor[edit | edit source]

Crnogorska prezimena na R