Wp/cnr/Crnogorska prezimena na P

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Crnogorska prezimena na P
Jump to navigation Jump to search

Popis Crnogorskih prezimena na P[edit]

  • Pav, Sveti Djordje (Ulcinj)
  • Pavelić, Herceg-Novi
  • Pavić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Turjaču (Ozrinići), Nikšić, pa Karo (oko 1885. god.) ode u Šavnik; Radovanići i Krimoljice (Tivat)
  • Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana
  • Pavićević, Dragomi do u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića i kao: Dragomiljanin iz Bjelopavlića od Buronjića, došli iz Jezera Ćeklićkih, ranije Buronjić, navodno su iz sela Buronje u Lješkopolju. Od njih su u: Podgorici, Cetinju, Komanima (u podnožju Siljevice i u Župi Bandićkoj) i kao: Ćirković i Milutinović odseljeni u Metohiju i Ameriku, Pavićević - Dragomiljac, od Pavića potomka Orlovića, Kotoru, Grblju, kod Petrova sela u Srbiji, Kairu i Aleksandriji (Egipat) i Buenos Airesu (Argentina); Mijanovići (Zeta) ogranak Matijaševića iz Bratonožića; Miločanima kod Nikšića; u Komanima (Župi) grana Bandića potomci Pavića Miloševa, ogranak Sekulića; Vojno Selo (Plav); Duži (Drobnjak), ogranak Dančulovića (Grgurovića) grana Ćurjanovića - Novljana. Od njih su u Mačagaj (Čapo), Argentina; Toponica (Gruža Kragujevačka), u 18. v. došli iz Pive, grana Nikolića, jedni i kao: Mrlješ grana Bačarevića; Markovac (Jasenice), Srbija došli iz Bjelopavlića; Gotovuša, Židovići, Podine i Crljenice (Pljevlja); u Pješivcima porijeklom iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, od njih su kod Nikšića, Umčarima (Jagodina) u Beogradu; Buljarice (Paštrovići), Budva; Brezovice, Bioče i Ubla (Kuči), od njih su u Zeti 1) Sretnja i Pavkovići (Bjelopavlići), u Bjelopavlićima 2) su ogranak Davković - Pavković - Mitrovića od njih su u Budvi, 3) srodnici Pavića u Rsojevićima, Sretni na Koljenšićima; kod Valjeva, Užica, Lončara, Grocka i Konjarnik u Toplici (Srbija) iz Bjelopavlića; u Mojanovićima (Zeta) grana Mojanovića
  • Pavićevići, bratstvo u Dolu
  • Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima
  • Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
  • Pavičević, Kotor
  • Pavičić, u Bjelopavlićima od kojih su 1912. god. jedni prešli u Dubrovnik; Kotor; Kuti, Herceg-Novi
  • Pavišić, ogranak Gvozdenovića, došli iz Gluhog Dola (Crmnica) porijeklom u Obodgrad i Božove njive (Ceklin); iz Ćeklića (Cetinje) doselili se kod Rijeke Crnojevića
  • Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu
  • Pavković, Bjelopavlići, ogranak Mitrovića, grana Bubića (Pavkovića), od njih su u: Podgorici, Ublima, Podima, Baošićima, Meljini i Savini, Herceg-Novi, a jedni kod Herceg-Novog iz Hercegovine u Budvi kao: Pavićević; Lepetane, Herceg-Novi; u Kotoru
  • Pavl, Bar; Kotor
  • Pavle Buronjić, predak Dragomiljana
  • Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava
  • Pavlević, u Tuzima
  • Pavlin, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Pavlinović, Dobrota (Kotor)
  • Pavlić, Dobrota, Kotor
  • Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića
  • Pavlićević, Petrov Do (Zagora) u Ćeklićima (Cetinje) ogranak su doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: došao Petar Buronjić u Komane i kao: *Petrović (Petrovljavin), Mirković i Marković od P. u Komanima, Zagori (Rijeka Crnojevića), Vranjini na Skadarskom jezeru, Crvenoj Stijeni i kao: *Pajović, Podgorici, Danilovgradu, Gornjem Polju (Nikšić), Cetinju; Ulcinj došli 1912. god. iz Bjelopavlića; u Kotoru i kao: Pavličević; ogranak Vidnića u Markovini (Cetinje)
  • Pavlićevići u Podgorici
  • Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
  • Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
  • Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini
  • Pavleža, Pelinovo (Grbalj)
  • Pavlina, Kotor
  • Pavlinović, u Budvi, po nahočetu
  • Pavličević, Kavač i Sasovići (Kotor) 1687. god. sišli iz Stare Crne Gore; Kasa Grande, Herceg-Novi; ogranak Petrovića u Ćeklićima (Cetinje)
  • Pavličić, Kalanj (odseljeni kod Kosovske Mitrovice i kao: Kozović), Gorica i Slatina (Bjelopavlići) ogranak su Milakovića (Petrušinovića); Klopot (Bratonožići); Donja Zeta
  • Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima
  • Pavlov, Salč (Ulcinj); Novi Kneževac (Obilićevo), Gornji Banat i Srpska Crnja (srodnici sa Ivanov), kao: Crnojević, došla tri brata, kasnije Ivanov, *Pavlov i Petrov; vidi: Markov i Alilujev; u Boku Kotorsku došli (1687. god.) iz Bjelopavlića
  • Pavlović, Donja Zeta (15. v.), od njih su u Kotoru; Kuti, Kruševice i Ubla, Herceg-Novi (1693. god.) došli iz Popova (Hercegovina); Risan, Piva i u Hercegovini bili su vlastela; Krtolska naselja, ogranak su Vučinovića; Reževića rijeka (Paštrovići), Budva ogranak Vukovića; Lastva i Pobrdje (Tivat); Dobre Vode (Bar), sišli su ispod Lisinje; u Ulcinju jedni su iz Albanije; u Crnilu (Uroševac) i Tularima (Jablanica) iz Velike (Gornji Vasojevići); u Tularima (Jablanica) iz Pipera (Podgorica); Cuce (Cetinje) 16. v. Jedni su prešli na Jasen i Zavrh (Nikšić). Od njih su u Resnik u Lepenici (Kragujevac); drugi su prešli u Pitaviće (Čačak), od braće: Pavla Pavlović, Čola Čolić, Jankovih sinova; U Podgorici 1420. god.; Ljuljanice (Šumadija), došli su iz Pive; Bujačići (Valjevo) iz Pipera; Borača (Kragujevac), prije 1804. god. došli od rijeke Tare; Vučkovica i Grošnica (Kragujevac), pa jedni u Adžine livade (Lepenica) kao: Perović, došli su iz Drobnjaka; Ljuljenice (Gruža), Kragujevac iz Pive; kod Požarevca i Knjaževca (Srbija) ogranak Ćukića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Podgorici‚1477. god.; ogranak Rajića iz Pipera pošli u Velenje (Novi Pazar), pa u Glediće i Strugare (Kragujevac); kod Gusinja ogranak Drakulovića (Nikezića) iz Bezjove (Kuči), jedni kasnije kao: Memedović; na području Pljevalja i kao: Pavlović (Spahić); Cetinje; u 14. v. kao: Režević u Paštrovićima, a kasnije Pavlović; od njih su u Istoku (Metohija); u Budvi, po majci iz Paštrovića; Njeguši (Cetinje) i kao: Gačović došli iz Bjelopavlića; iz Čeva (Cetinje), ogranak Nikolića odselili se u Presjeku i Miločane (Nikšić) i odatle u Srbiju; u Uskocima i Tušini (Žabljak) i Prošćenju; ranije: Spaić iz Župe Nikšićke u Kolašin 1712. god. koji su prešli u Sirovac (Žabljak); iz Ćureva (Foča) 1853. god. kao: Pavlović - Drinjak; Cuce (Cetinje); Ubla (Risan) 1687. god. doselili se iz Bjelopavlića; u Potarju kod Mojkovca 1688. god.; Zavrh i Dragovoljići (Nikšić), od njih su u Drobdžacima i kod Foče; Veljaci (Ljubuško), Hercegovina, došao devedid (deveti djed), iz Bjelopavlića; u Banjanima (Nikšić) 1509. god.; ogranak Srejovića iz Rovaca (Podgorica) u Degrom (Kosenica), južna Srbija i kao: Pavlović = Iličić; Miličnice (Kranjani) i Ratkovo (Šumadija) porijeklom su iz Vasojevića; u Podgorici iz Zete; Zaton (Bijelo Polje); u Vasojevićima su grana Čarapića iz Kuča. Od njih su u Šumadijskoj Kolubari i kao: Nastasić; Župa Nikšićka pa iz nje kao: Spaić u Kolašin 1712. god. a kasnije predju u Prošćenje (Šaranci), Drobnjak; početkom 19. v. iz Prošćenja (Žabljak). Imali su seobe i sasvim u Pasji Nugo i Seline (Žabljak). Pretpostavka da su srodnici potomaka Spaića iz Župe Nikšićke.
  • Pavlovići, u Gluhom Dolu
  • Pavlovići, rod u Lastvi
  • Pavnić, iz Gračanice (Gacko) došli u Momišiće (Zeta), rodjaci tamošnjih Radovića, Raičkovića pa jedni kasnije Adžimatović u Podgorici.
  • Pavo, Kotor
  • Pavović, Lastva (Tivat); Sutomore i Šušanj (Bar)
  • Pavčević, Berane
  • Pavčić, Kotor, po nahočetu
  • Pagan, Kotor
  • Pagaroko = Pagorogius, u Kotoru
  • Pagović, Kotor i područna Dobrota
  • Pagorogius, vidi: Pagaroko
  • Padalica (Gačović), Njeguši (Cetinje) i Kotor
  • Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima
  • Padić, Kotor, po nahočetu; oko 1400. god. u Gornjoj Zeti i kao: Crnojević, vlastela
  • Padnje, vidi: Podnje
  • Padovan, Rose, Herceg-Novi
  • Padović, u Spuž kod Podgorice došao predak iz Azije; Tuzi
  • Padnje (Podnje), Kotor
  • Pažin, u Igalu i Sušćepanu, Herceg-Novi
  • Pažinović, u 17. v. iz Hercegovine doselili se kod Herceg-Novog
  • Pažić, Bjelopavlići
  • Pažović, u Kotoru
  • Pažuri, Boljanići (Pljevlja)
  • Pazarac, Pljevlja
  • Pazimović, Orebić na Pelješcu; doseljenici iz Boke Kotorske
  • Paimarković (Mamimarković), u Spužu Bjelopavlićkom 1774. god.
  • Paić, potomci Malonšića u Bjelopavlićima i Zagaraču
  • Paica, Risan
  • Pajaka, u Podgorici
  • Pajanković, iz Drobnjaka odselili kod Mojkovca
  • Pajević, u Mul (Tivat) i Mulo (Kotor) došli iz Stare Crne Gore; ogranak Cerovića u Drobnjacima, jedni su otišli u Donji Kolašin (Raška); Zubač *(Višegrad) ogranak su Jovanovića iz Pive; Lipovac (Gruža), Kragujevac doselili se od Berana; Boljanine (Bijelo Polje); Kolašin i Ljuce (Pljevlja) jesu od Kolašina; jedni i kao: Ljuca, a u Potkrajcima (Pljevlja) jesu Kričak = Verus a u područnim Čadinjama Pajević; u Vranjini (Zeta) i Seocu (Crmnica) ranije Čudović; u Golubovcima (Zeta): 1. ogranak Godunovića (Milčevića), 2. ogranak Radulovića sa Glavice (Bjelopavlići)
  • Pajić, Nikšić Kapavica uz Oblo Brdo (Ljubinje) iz Crne Gore; u Piperima; Gornja Zeta
  • Pajković, Cetinje; Lužac (Berane) i kao: Djurdjevac, Bihor (Bijelo Polje) jesu ogranak Djuraškovića od Rijeke Crnojevića
  • Pajović, Lazorac (Kuči); Vladanja, Golubovci i Berislavci (Zeta) ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) iz Kuča; Orahovo (Kuči) potomci sina Pak Nika iz Selaca (Klimende), sjeverna Albanija; ogranak Tomaševića - Kaludjerovića u Ćeklićima (Cetinje); ogranak Radulovića u Bjelopavlićima; Jezer i Pajev Do (Ćeklići), Cetinje iz Bjelopavlića grana Buronjića, od njih su u Kavču i Mulu (Tivat), Dobroti (Kotor), Cetinju, Americi; Njeguši (Cetinje), grana *Punoševića; Donja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca; Donja Selca (Crmnica) iz Vranja (ima ih u Mijanovićima), Zeta; Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Puranović iz Očinića, Lastvi Primorskoj i Srbiji iz Očinića (Cetinje); Njeguši (Cetinje); Jašovići i Borač u Kniću (Šumadija) ranije: Žugović, porijeklom iz Drobnjaka; Novaković (Žabljak), ranije Macić, doseljenici sa Čeva (Cetinje); Pljevlja 1847. god.; Bijelo *Polje i okolina: Radojeva Glava, Bijedići, Ušanovići i Pećarskoj, porijeklom iz Rovaca; Prijevor (Budva); u Zetu iz Ceklina
  • Pajovići, bratstvo u Njegušima
  • Pajovići, rod u Ćeklićima
  • Pajovići, bratstvo u Ćeklićima
  • Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima
  • Pajovići - Očinići na Vranjini
  • Pajfer, Risan
  • Pakević, Kržanja (Kuči), ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića), od njih su kod Prištine (Kosovo)
  • Pakini, Herceg-Novi
  • Paković, Lepetane, Herceg-Novi i Nikšić
  • Pal (Pale) i Palević, u Baru; vidi: Palmović
  • Palavestra (Palavastra), Nikšić
  • Palavra, u Pljevljima 1881. god.
  • Palavratić, Dosidje, Zagradje kod Gusinja, Gornjoj Ržanici i Metohiji su iz Kuča; Kod Gusinja jedni su i kao: Palavrt
  • Paladančić, Babunica (Tivat)
  • Paladin, Sutomore (1852. god.) i Šušanj (Bar)
  • Paladine, ranije Paladinus i Paladinić, oko 1397. god. u Ulcinju, Šušnju (Bar) i u varoši
  • Paladinić, vidi: Paladine
  • Paladino, Ulcinj
  • Paladinović, Bar
  • Paladinos, vidi: Paladine
  • Palavizin, Kotor
  • Paladrić, Vijenac (Pljevlja)
  • Paladruić, Vijenac (Pljevlja)
  • Palaegrini, u Boki Kotorskoj
  • Palaić, Perast (Boka Kotorska)
  • Palamar, ogranak Koraća, potomaka doseljenika iz Bratonožića u područje Bihora (Bijelo Polje)
  • Palamarević, Petnjica (Berane), ogranak Koraća
  • Palamid, u Njegušima (Cetinje) i kao: Radonjić
  • Palamida, vidi: Palamid
  • Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima
  • Palamur, Velji Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) nepoznato porijeklo
  • Palanga, Bar
  • Palangić, Bar i područno Zaljevo
  • Palandrača, Babunci (Tivat)
  • Palandračić, Babunci i Klinci, kod Tivta došli iz Albanije
  • Palaorić (Marunović), u Podpodima (Bjelopavlići)
  • Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima
  • Palačković, Morinj (Risan)
  • Palević, u Tuzima su od Sarapa rodonačelnika Pavla, iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića), srodnici Vukićevića, srodnika (Kolja) Karadaglića; Žari (Gornja Morača), ogranak Dulovića, došlih iz Hercegovine, od njih u Mojkovcu i područnim Poljima, Žarima, Lepencu i Istoku (Metohija); Valeta (Bjelopavlići); u Vasojevićima 1) ogranak Dabetića, 2) u Kaludri su došli od Rijeke Crnojevića; u Rovcima potomci Pavla Vlahovića; Pistule, Pinčići, Donji Murići i Šestani (Primorska Krajina); vidi: Pal (Pale)
  • Paleg, u Budvi
  • Palegrini, Herceg-Novi
  • Palelj, Sveti Djordje (Ulcinj)
  • Palibrk, Bratonožići, od njih su u Donjem Kolašinu, Širokim Seniokama u Raškoj
  • Palibrković, Gotovuša, Brvenica i Jugovo (Pljevlja)
  • Palietak, Lepetani, Herceg-Novi
  • Palija, Dragovoljići i Ridjane (Nikšić) u 16. v., ranije Delibašić. Od njih su u Dobra Sela (Drobnjak), Srbiji i Dalmaciji
  • Palikar, u Tudurovićima (Paštrovići) u 17. v.
  • Palikaradja, u Cetinju (1774. god.); u Bar su (1692. god.) došli iz Grčke. Sasovići, Herceg-Novi i kao: Palikuća. Kameno i Mostić, Herceg-Novi i kao: Bošković, vidi: Stanić
  • Palikuća, Donja Ržanica (Berane); u Kotoru i kod Herceg-Novog iz Hercegovine, vidi: Palikaradja
  • Palilog, Kotor
  • Palilogo, u Cetinju (poč. 14.v.) i kasnije
  • Paliologus = Palkogo, u Kotoru
  • Palirović, Kameno i Ratiševine, Herceg-Novi
  • Palitak, Lepetani, Herceg-Novi
  • Palić, u Drobnjak doselili iz Ridjana (Nikšić); Bar
  • Palkovijević, Podgorica
  • Palma, i kao: Palmica, Kotor (Boka Kotorska), u 15. v.
  • Plamica, Kotor, vidi: Palma
  • Palmović, u Krutama (Ulcinj) i kao: Pale; u Livare (Gornja Krajina) došli su iz Gruda (Tuzi); isto kao: Palović
  • Palnika, u Šestanima (Primorska krajina). Od njih su kod Zadra
  • Palović, vidi: Palmović
  • Palovrtića, kod Plava
  • Paloka, Bar
  • Palokić, Sveti Nikola na ušću Bojane
  • Palokut, Bar
  • Palonga, Bar
  • Palongić, Bar
  • Paltašić, u Kotoru 1440. god., od njih su 1478. god. u Veneciji (Italija)
  • Paluška, Kunje (Ulcinj), potomci pridošljaka iz Miskina
  • Palčić, Kotor
  • Palja, vidi: Nikpavlović
  • Paljak, Kolomza (Ulcinj)
  • Paljević, ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) u Berovu i Momču (Kuči), od njih su Arović u Podgorici; u Tuzi došli iz Albanije; Rječ (Ulcinj), ogranak Markovića iz Omara (Vraka), Skadar, porijeklom iz Pipera; Herceg-Novi; Pošćenje (Žabljak)
  • Palji, Štoj (Ulcinj)
  • Paljikarda, u Cetinje došli iz Moreje (Grčka) oko 1771. god.
  • Paljoka, u Pistule kod Ulcinja došli iz Miridita (sjeverna Albanija)
  • Paljokić, Bar
  • Paljuša, Tuzi; Nikšić
  • Paljušaj, vidi: Paljušević
  • Paljušević (Marković), u Kučima a njihovi potomci u Zatrijebaču kao: Paluša = Paljušaj, porijeklom iz Stare Crne Gore
  • Pamer, Kotor
  • Pamović, u Berane došli iz Peći (Metohija)
  • Pamučina (Ilić), Ćeklići (Cetinje), od kojih su u: Slivnici, Zagradinji, Drobjenici i Pridvorici (Trebinje), i odatle jedni u: Sarajevo, Banja Luku (Bosna), Trst (Italija) i Srbiju, ranije: Milijević
  • Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju
  • Panganji, Kotor
  • Pandurić, u Herceg-Novom, po macji
  • Pandula, iseljeni iz kraj Tare u Mojkovac i Srbiju
  • Pandurica, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); u Podgorici
  • Panikuća, Kotor
  • Panić, Cerovo (Valjevo) od Berana, ogranak Pantovića
  • Panicek, vidi: Pančera
  • Pankulja, vidi: Boljanin u Orahovcu
  • Pansini, Baošići (Kotor)
  • Pantaleo, Kotor
  • Pantanis, u Kotoru su došli iz Brenšija
  • Pantelić, Ljuljaci (Knić), Kragujevac, grana Nikolića (Ivanovića) iz Pive i jedni kao: Mirković; Todorin Do (Lučići) uz Klenovac, došli (krajem 17. v.) iz Pješivaca (Crna Gora); Rabas (Valjevo), porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); Brazilovice (Šumadijska Kolubara), doseljenici od Kolašina, srodnici: Milićevića, Nikolića i Živanovića; u Donjem Dragačevu (Srbija) doseljenici od Bijelog Polja (Polimlje); Rebas (Srbija), iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); u Lipovici (Gareši), Jasenica iz Bjelopavlića:
  • Pantelići, u Gornjoj Trešnjeviici kod Topole, i od njih Božići i Terzići, svi sa slavom Nikoljdan, ogranak od Nikolića (Ivanovića) iz Pive (prilog: Milan Milković milkovic02@gmail.com)
  • Pantin (Maksin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
  • Pantić, kod Valjeva došli su iz Pive (Crkvica i Jerenića) a tamo iz Zatarja; Bijelo Polje (Mostar), ogranak Maleševaca iz Počekovića i Miruša (Nikšić); Cerovo (Valjevo) ogranak Popovića iz Šekulara (Vasojevići)
  • Pantica, u peraška naselja došli iz Italije
  • Pantović, u Mratinju (Piva), jedni su ogranak Vračara, a drugi su potomci Panta Vukovića; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Tromenti (Trebinje), srodnici područnih Radanovića i Topalovića. Porijeklom iz Crne Gore; Sušćepan, Herceg-Novi, došli iz Korjenića (Trebinje), porijekolm iz Crne Gore; Lipovac (Topola), Arandjelovac doselili iz Bjelopavlića; Žari, Prošćenje, Stevanovac, Leovac (Mojkovac), potiču iz Morače, a porijeklom iz Kuča; kod Bijelog Polja; u Šekularima (Ćetkovići), Berane, potomci su Ćetkovića, doseljenika iz Tušine (Žabljak); u Djuričkoj Rijeci kod Plava grana Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića). Od njih su Panići u Cerovu (Ražanj); u Budvi po majci 1911. god.
  • Pantovići na Pobrđu
  • Panca, Crno jezero (Žabljak); u Podgorici
  • Pancin, Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Italije
  • Pančera = Panicek, u Kotoru
  • Pančika = Pančiča, u Kotoru
  • Pančiča, vidi: Pančika
  • Pandžić, područje Durmitora, 12. v.
  • Panja, Trnovo (Crmnica) iz Gornjeg Ceklina (Cetinje), grana Lješovića
  • Panjako, u Tivtu i Kotoru
  • Paović, potomci Kozjevića u Očinićima (Cetinje), srodnici su im Glendže i Batrićevići; u Pipere (Crnci) došli su iz Pješivaca; Gajtan (južna Srbija) oko 1879. god. doselili iz Cetinja (Crna Gora)
  • Paovići, bratstvo u Očinićima
  • Papan, Papani (Sutomore), Bar u 15. v. sišli iz Crmnice, od njih su u Paštrovićima, Italiji, Argentini i na Bliskom Istoku; u Herceg-Novi sišli sa Ubala Krivošijskih
  • Papac, iz Ridjana (Nikšić) prešli u Burmez (Burmaško Polje), Hercegovina
  • Papac, po predanju pred nekoliko stotina godina živjeli u Riđanima u Crnoj Gori; potom su se odselili, ali ne u - Burmez (Burmeško polje) u Hercegovini - to ne postoji - postoji naselje Burmazi pokraj Stoca koje obuhvaća nekoliko naselja. No prije Burmaza živjeli su u Veljoj Međi, potom Batkovićima, sve u Hercegovini, i tek onda su se doselili u Burmaze. Sve obitelji Papac su oduvijek bile i jesu katoličke vjere (Trebinjsko-mrkanska biskupija). (prilog Vesna Papac, Hrvatska....opširnije)
  • Papeš, Kotor
  • Papići, u Bučju i Crljenici (Pljevlja) došli iz Ridjana (Nikšić). Iz plemena Ridjana (izmedju Ridjana i Grahova) potiču Papići u Oputnoj Rudini (Koravnica), Miljevcima (Nevesinje), Vlahinji (Bileća) od kojih su u Nikšiću, Batkovićima, Babinoj Glavi (Nevesinje), Velimlju (Nikšić), Pošćenju i Komarnici (Drobnjak), kao: SAVOVIĆ, a od ovih VRANIĆ u Crkveničkom polju; Kaću (Novi Sad), od Kolašina (Crna Gora). Oni su ogranak Bubića (Trebješana) iz plemena Ridjana; u Petrićima (Bjelopavlići); Mala Crna Trava i Kruševo (Piva), ogranak Mumina (Muminje); iz Smokvica (Crna Gora) u Dubočane i Domaševo, Prijevor (Zadušja), Trebinje srodnici su od Baćevića (Mulina) iz Banjana (Nikšić)

Papović, grana Drekalovića iz Kuča u Vojno Selo (Plav) i u Grblju; Pljevlja 1886. god.; Budva; u Goliji (Nikšić) iz Velestova (od Ozrovića), porijeklom sa Kosova. Od njih su u: Marovcu (južna Srbija) i Velikoj Slatini (Uroševac), Avtovcu (Gacko), Hercegovina i kao: Hasanbegović, u Gacku (Hercegovina) i kao: Pašić (Muljani) i Asanbegović, Kazancima i Mulje (Gacko) kao: Popović = Papović Kazanac, Mačagaju (Grand-Čeko), Argentina

  • Papotović, Mojdež i Dobrota u Boki Kotorskoj
  • Papraćanin, u Papratima (Pješivci); Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića)
  • Parača, Budva
  • Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima
  • Paprenica, hercegnovsko i risansko područje (oko 1692. god.) naselili se dolaskom iz Korjenića (Trebinje); Kotor
  • Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka.
  • Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
  • Paragaj, u Kotoru 1333. god. i kao: Paragak
  • Paralela, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Parandil, vidi: Rovčanin kod Pljevalja
  • Paranduk, Kunje i Riječ kod Ulcinja
  • Paradjin, Gluhi Do (Crmnica)
  • Paražižek = Žižek, u Kotoru
  • Parajković, Sutomore (Bar), 1853. god.
  • Paranović, Sutomore (Bar), 1851. god.
  • Parapid, Glavačići (Tivat) i od njih su u Nikšiću; u Podgorici
  • Parapidi, lokacija – Grbalj Donji, selo Glavatičići, pripada opštini Kotor. Jedno od tri najstarija prezimena u Grblju i Boki (čitulja Parapida u manastiru Savina 1785.), a pop Savo Nakićenović piše u svojim djelima, takodje, o bratstvu Parapid. Porijeklo prezimena nije pobliže obradjivano, zna se jedino da nije dato po pretku, kako je bio običaj u ostalim srskim plemenima i bratstvima. Pretpostavke su da je prezime Parapid grčkog porijekla ili da su Grci dali prezime zatečenim starosjediocima. Krsna slava je dugo bila „Tiodorova Subota“, ali je prije stotinak godina promijenjena i danas *Parapidi slave „Sv Velikomučenika Onisifora i Porfirija i Sv Nektarija Eginskog“ 22. Novembra. (prilog: Parapid Slobodan parapid@gmail.com )
  • Paraplović, Herceg-Novi
  • Paraušić, Skok (Pridvorica), Žabljak, ranije Vuković, grana Mandića iz plemena Novljana
  • Parac, u Cetinju 1493. god.
  • Parača, u Njegušima (Cetinje)
  • Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
  • Paraušić, potiču iz sela Skok, u blizini Šavnika, Drobnjak
  • Parvizović, Bobovište u Primorskoj Krajini
  • Parežana, bratstvo u Hercegovini
  • Parežanin, u Parežu (Banjani), Nikšić grana Petrovića Banjana, prešli Trebišnjicu i u Panik (Bileća) kao: Parežanin; ogranak Kokotovića prešli iz Banjana (Nikšić) u Bilećke rudine, Fojnicu (Hercegovina), Miruše (Nikšić), vidi: Kokotović
  • Paražišek, Žek, u Kotoru
  • Parezić, Mojdež (Primorska krajina)
  • Paredjin = Radulović = Poturak, grana Trepčana u Drobnjacima
  • Pares, Kotor
  • Parid, Kotor
  • Parijez, kao: Drašković iz Banjana (Nikšić) prešli kod Herceg-Novog
  • Paripović, iz Nikšića (oko 1795. god.) odselili se u Berane, drugi u Podgoru i Zvjezd (Pljevlja)
  • Parković, Srbina, Herceg-Novi
  • Parmaković, u Podgorici (oko 1704. god.) ogranak Alilagića, od kojih su u susjednom Spuču
  • Parmarković, iz Pipera prešli u Spuž i Podgoricu
  • Parović, u Nikšić došli iz okoline Nevesinja; Donja Lastva (Tivat); Kotor, po nahočetu
  • Parudjini, Kotor
  • Parteli, Cetinje
  • Parušić, Skok (Šavnik) ranije Vuković. Od njih na Glasincu (Romanija) i u Srbiji, i Komarnica (Drobnjak)
  • Parnj, a, Ceklin (Rijeka Crnojevića)
  • Pasara = Pasare = Pasari, u Kotoru
  • Pasacer, Kotor
  • Pasgrali, u Kotoru, došli iz Italije; Risan
  • Pasguali, Kotor u 15. v.
  • Pasgualis, u Risnu
  • Pasguepiti, Kotor
  • Pasina, vidi: Pasi
  • Pasi = Pasina, Kotor
  • Paskavaleti, Kotor
  • Paskval, Kotor u 15. v.
  • Paskvaligo, u Budvu su došli iz Italije
  • Paskvalić, i kao: Grubo = Grubac, 1354. god., a kao: Paskvelić (1699. god.) u Kotoru i okolini
  • Paskvelić, vidi: Paskvalić
  • Paskovadj, vidi: Paskovac
  • Paskovac = Paskovadj = Paskovčanin = Paskovč, u Fundini (Kuči)
  • Paskovč, vidi: Paskovac
  • Pasković, Fundina i Medun (Kuči); Podgorica, Nikšić, Kotor i susjedni Muo
  • Paskovčanin, vidi: Paskovac
  • Paskuali, Ros (Luštica), Herceg-Novi; Kotor
  • Pastuinata, Kotor
  • Pastuhović, u Njegušima (Cetinje) 16. v.
  • Pasulibus, vidi: Pačalis
  • Pasuljević, iz Koća (Kuči) prešli kod Plava, preci Kurtagića
  • Pasumer, Budva
  • Patarić, Podgorica
  • Patić, iz Velinića iza Tare 1882. god. došli u Gornje Crkvine i Jereniće (Piva)
  • Patrijanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), vidi: Markov
  • Patrošević, kasnije Bonjanin, kod Nikšića, Grahova i Patroševina Glavica
  • Paćukić = Subotić i kao: Glavatović, u Fundinama (Kuči), od kojih su Cikići kod Plava i Gusinja, Dosudja i Gričari (Gusinje)
  • Paćuha, Podgorica
  • Pauković, 1701. god. u Herceg-Novom
  • Paul, a, = Paulić, u Baru, a u Kotoru i kao: Pauli 1445. god. porijeklom ioz Markije
  • Pauli, vidi: Paul
  • Paulik, Risan
  • Paulić, vidi: Paul
  • Pauzović, Kotor
  • Paunović, u Vasojevićima (Velika) od njih u Tularima (Toplica), južna Srbija; kod Lipljana (Kosovo), jesu od Adrovića, porijeklom iz Ceklinske Župe (Cetinje); u Muder Babuš (u slivu Sitnice), Kosovo, porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); Pješivci ogranak Dragišića, od kojih si Ilić i Tumić u Velikoj Sukobini; Kragujevac (vidi: Blagojević) i njihovi srodnici u Golubovcima (Zeta) i u Piperima, od njih uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak)
  • Pauri, Herceg-Novi
  • Pausgneti, Kotor
  • Pausini, Kotor
  • Pautin = Pautini = Pautino, u Kotoru, 15. v.
  • Pautović, Kotor
  • Pautinov, istorijska Kotorska porodica. Od njih su u Prečistoj Krajini, uz Skadarsko jezero kao: Pautinović 1415. god.
  • Pautinović, vidi: Pautinov
  • Pahrlić, Podgorica
  • Pacić, Livari u Krajini
  • Pačalis = Pačualis, u Kotoru i kao: Pasualibus
  • Pačanić, Dobrota (Kotor)
  • Pačariz, Berane i Crnača (Bioča bjelopoljska) ogranak Kovačevića Vasojevića, srodnici Kneževića u Budimlji (Berane), Lozna (Bijelo Polje) i od njih su u Boru i Gruži (Srbija); u Podgorici
  • Pačasuko, u Kotoru
  • Pačualis, vidi: Pačalis
  • Pašajlić, Bijelo Polje; Lukavac i Kljen (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Grahova (Nikšić)
  • Pašalić, Boljanići (Pljevlja)
  • Pašin, u Paštrovićima tokom 18. v.
  • Pašić, u Paštrovićima (Magazini i Papova njiva do 20. v.) su grana Davidovića; Budva u 20. v.; kod Novog Pazara i Nove Varoši došli iz Nikšića; kod Mojkovca; kod Bijelog Polja; u Smoljanima kod Žabljaka jesu iz grupe Miloševića; Bukovica (Pljevlja); u Zeti su srodnici Mijacevića, od kojih su u Podgorici; u Goliji i kod Gacka jedni i kao: Muljan; kod Plava i toj varoši 1) potomci Veli bega iz Grijemira (Ženemir), Skadar 2) ogranak Redžepagića i jedni kasnije kao: Šabanagić; grana Ridjana (Nikšić), jesu u Kapavicama (od Oblog brda do Radmije), Hercegovina; Risan
  • Paško, Klezna (Ulcinj)
  • Paškovali, Cetinje
  • Paškos, Reč (Ulcinj)
  • Pašović, Brčeli (Crmnica) i jedni predju u Kostanjice (Boka Kotorska); Žabljak na Skadarskom jezeru do 1835. god.; u Pljevlja došli iz Foče; Golubovci (Zeta) pa jedni predjoše u Podgoricu
  • Paštrić, vidi: Paštrović
  • Paštrovik, isto što i Paštrović
  • Paštrmac, Ramaće (Lepenica), Srbija došli iz Paštrma (Crna Gora)
  • Paštrović, od 1335. god. kod jednih i kao: Medin, 1591. god. u Kotoru i kao: Paštrovik. Na području Paštrovića, Budve, Kotora, u Šibeniku, u Veneciji (u 16. v.), Sremu, Rusiji, negdje i kao: Paštrić i Paštrovik: jedni Aleksići iz Paštrovića i kao: Aleksić - Paštrović, kao: Novaković iz Buljarice seleći se preko Dalmacije do Paga, kod Knina, od njih u Mačvu, pa kod Kragujevca (1875. god.) kao: Paštrović od Novakovića
  • Paštrovići, pleme u Boki
  • Peatović, Nikšić
  • Pević, u Dupilu (Crmnica)
  • Pegović, u Kotoru su iz Stare Crne Gore
  • Pedišić, kod Herceg-Novog
  • Pedović, Godijelji u Drobnjacima su od Dobrilovića, od njih u Zatarju
  • Pezi, Kotor
  • Peja, u Tivat stigli iz Hercegovine; Sukobin kod Ulcinja
  • Pejak, Nikšić
  • Pejaković, Ljubotinj (Cetinje); od njih u Tivtu i Nikšiću; u Nikšić doselili iz Kaluškog (Kanjoševog Dola), Paštrovići
  • Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju
  • Pejan, vidi: Pejović
  • Pejanović, Mali Zalaz (Mali Srijem), Njeguši. Od njih su u Dobroti (Kotor). Porijeklom su sa Stubice (Pješivci); Ceklin (Rijeka Crnojevića); Limljani i Dupilo (Crmnica), iz Zete svojataju se sa Karadjordjevićima, od njih su u Srbiji, kod Mojkovca i Nikšića; Godijelji i Gornja Bukovica ogranak Godijelja; Žabljak iz Crmnice (Godinje); Cetinju; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) došli iz Paštrovića; u Berislavcima i Podgorici iz Cuca (Cetinje); Nikšić; u Zeti srodnici Kukavčevića, od kojih su u Podgorici, Kitilipima (Argentina); Rapte, Zupci, Ljubomiru, Mirkovićima i Konjsko i Hercegovini (ogranak Ratkovića), porijeklom iz Ozrinića (Čevo), Cetinje; Rast (Zalužje) i kod Dabra (Hercegovina), kasnije i kao: Dobranić, doseljenici iz Bjelica (Cetinje)
  • Pejanovići, bratstvo u Dupilu
  • Pejanovići, bratstvo u Limljanima
  • Pejanovići, bratstvo u Njegušima
  • Pejanovići, bratstvo u Dobroti
  • Pejatović, u Nikšiću i Pljevljima; Otilovići (Pljevlja) i kao: Ćuz
  • Pejić, Budva; Plav
  • Pejović, Pješivački Do (Repović), Obradovi potomci. Lužani (grana Gružana), od njih su u: Ped Lodg (Montana) i Vašos (SAD), Broćancu (kao Pejović) i Macavarama (Banjani), kasnije Mirković i Perović; u Pješivcima potomke Mataruga je rastjerao Ivan Beg Crnojević, od njih su u Drobnjacima od 15. v., Nikšiću, Župi Nikšićkoj; Broćanac (Nikšić); u Vrulji (Pljevlja) i kao: Veljković, doseljenici od Nikšića; Miljkovac i Orah (Piva) ogranak Jelića, grana Rudjića; kod Mojkovca 1688. god.; Mojanovići (Zeta); Golubovci (Zeta) od njih su lokalni Vučinići, i Pejovići u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); pod Crvenu Stijenu (Zeta) ogranak Petrovića iz Ćeklića; Cetinje, ogranak Djuranovića, grana Vukmirovića, porijeklom sa Kosova, od kojih su u Dužima (Žabljak), pa jedni u Polja i Štitarice (Mojkovac); Nikšićko Prekovodje, došli iz Pješivaca; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Mojkovac, Podbišće, Lepenac, Žari i Bjelojevice (Mojkovac), ogranak Punoševića; Njeguši (Cetinje); Glavati i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Njeguša (Cetinje), odakle su na Kavaču u Boki; u Podgorici; Kotor i područna Dobrota; Budva, po majci; u Tirani (Albanija) iz Crne Gore, kasnije Pejan; Bijelo Polje i Vladanja (Zeta); u Orahovice (Risan) u 17. v. sišli sa Cuca, od njih su u Dobroti; Donja Trepča (Nikšić), potomci Grba Netrovića, porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Repovine (Tupan) i Dolovi (Banjani), ogranak su Erakovića, od njih su u Macagaju (Argentina); Orahovice (Kotor); Ledenice (Risan); Laće i Krasojevići (Bjelopavlići), potomci Lužana; Kosanica, Kozice, Kamena Gora, Komoran, Bličkova, Maoče, Zaovine i Orašac (Pljevlja), grana Bezdanovića u Komanima (Podgorica), vidi: Vušović; Djalci (Rijeka Crnojevića); u Orasima (Lješnjani) srodnici Djurovića i Stojanovića; na Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Prediši (Proseni Do) jesu Predišani Bjelički; Ovseni Do (Cuce), Cetinje, starinci. Od njih su u: Nikšiću, Dobroti, Statovcu (Dobrič), Srbija; Glavati (Tivat) su iz Njeguša (Cetinje); u Predišu (Bjelice) jedni su ogranak Jovanovića, od kojih su u Golubovcima (Zeta), Ulcinju, Podgorici i Drači Kragujevačkoj; Vraka (Skadar) iz Ceklina; Djalci (Rijeka Crnojevića) iz Bjelica (Cetinje); Bistrica i Lekići (Zeta) ogranak Popovića iz Gornjih Kokota, potiču sa Velestova (Cetinje); Bijelo Polje, Mijanovići (Zeta) su iz Groha od Crnogorčevića; U Zeti iz Lješkopolja; u Skadru (Albanija) ogranak su Kadića iz Bjelopavlića; Kotor; Laće (Bjelopavlići), ogranak Djurovića iz grupe Matijaševića; ogranak Dulovića iz Morače nastanjeni kod Mojkovca; kod Kolašina i u Gajtanu (južna Srbija) 1879. god. iz Morače; ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) jesu Pejović u Kubatovini (Dabarsko polje), Hercegovina; grana Gornjaka u Jovanovom Brijegu, Lipoviku, Podpočivalu, Prevlaci, Mihaljevićima i Gornjim Ulićima (Rijeka Crnojevića); u Podgorici iz Oraha (Lješkopolje)
  • Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima
  • Pejovići, bratstvo u Predišu
  • Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama
  • Pejovići, bratstvo u Orasima
  • Pejovići, u Dobroti
  • Pejovići, bratstvo u Glavatima
  • Pejovići u Kavaču
  • Pejovići u Crvenoj Stijeni
  • Pejurić, u Grbalj doselili iz Bjelopavlića; Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Lazarevića preseljeni u Grbalj
  • Pejušković, Vilac (Bratonožići)
  • Pejčinović, Prnjavor (Plav) i varoš, ogranak Osmanćevića (Djuričana) doseljenika iz Rijeke Crnojevića, ranije Djurašević, od njih u Plavu su Gavazović; Gorinje (Sipanja), Bijelo Polje; Ćićići=Ćućići (Godijevo) Bijelo Polje, 1665. god.; Zaostro i Goražde (Berane) i odseljeni u: Bašče (Rožaje), Brnjice (Sjenica) i u Toplicu (južna Srbija)
  • Pejčić, Podgorica
  • Pek (Keku), Ulcinj
  • Pekić, Gorana, Briska i Salč (Ulcinj); Bar, porijekol su iz Malesije (sjeverna Albanija), u Krnjicama i Vranjini uz Skadarsko jezero došli iz Bratonožića (Podgorica); Dračevice (Šestani), Primorska krajina, pa jedni u Goraždevac (Peć) i drugi Sustaše (Bar) kao: Ratković. Porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Rubeža (Nikšić) prezime po majci Peki Tomić iz grupe Trebješana, ogranak Radulovića odselili se u Šavnik, Nikšić; Provalije i Previš (Šavnik) ovi ogranak Karadžića, od njih su u: Podgorici, Golubovcima i Berislavcima (Zeta) i Dračevici. Od njih u Skadru; u Rijeku Crnojevića došli iz Pipera
  • Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica
  • Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske
  • Peklar, Kotor
  • Pekov, Dobrota (Kotor)
  • Peković, potomci majke Peke u Moraču (Krnja Jela) doselili se iz Hercegovine, i njeni potomci su Dulovići i Mijatovići (od tri brata). Od njih u Vaškovu (Pljevlja) i Mačvi; u Rovcima potomci Vlahovića-Peka Markova; Miločane (Nikšić); Dubrovsko (Drobnjak), Lepenac i Žari (Mojkovac) 1747. god. a drugi u Pivu 1775. god. Od njih su u Bijelom Kopitu (Prokuplje), pa od njih u: Argentini, Novi Sad i Ratkovo (Odžaci), Bačka; Župi Nikšićkoj, u Morači jedni su potomci Bogićevi; kod Rijeke Crnojevića u 15. v.; Ulcinj 1909. god.; ogranak Peročevića u Veljim Mikulićima, i Dabezićima (Bar) od 1889. god.; Bar; kod Sjenice doselili su iz Kuča i kao: Djuraš; Dio, Pavino Polje i Bistrica (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) potomci Peka Liverovića
  • Peladin, Spič (Sutomore), Bar
  • Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović
  • Pelegrin, Kotor 1400. god.
  • Peleš (Jovanović), u Ćeklićima (Cetinje)
  • Pelidija, u Pljevljima 1874. god.
  • Pelikan, u Podgorici
  • Pelinkov, Ulcinj
  • Pelinković, Pelinkovići (Mrkojevići) i Bratica (Ulcinj). Od njih su u Zagonje uz Skadarsko jezero
  • Pelinku, Ulcinj
  • Pelinović, Ratac (Bar)
  • Peličić, Mataguži, Dajbabe, Vukovci, Piperi, Gril i Golubovci (Zeta), od njih u Grilu (Vraka), Skadar kao: Peljčaj vidi: Pelčić u Zeti, Kamenici (Skadar); Nišu i Beogradu, srodnici Alivodića i Lisičića od tri brata; u Bjelopavlićima
  • Pelkić, Opličići (Popovo), Hercegovina i kao: Crnogorac doseljenici iz Oputne Rudine (Nikšić)
  • Pelmanović, u Donjim Murićima (Donja Krajina)
  • Peltašević, Nikšić
  • Paltrini, Jošice (Risan)
  • Pelčić (Peličić), Balabani, Golubovci i Mataguži (Zeta); Podgorica svi su srodnici Alivodića, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Od njih su u Vraki (Skadar), vidi: Milogorić
  • Peljević (Rašovići), u Kučima, grana Drekalovića
  • Pema, Pistula i Štoj (Ulcinj)
  • Pemović, Briska u Primorskoj Krajini
  • Pean, Tivat
  • Pengović, u Podgori (Pljevlja) i kao: Pentović
  • Penda, Rajićevići (Njeguši), Cetinje ranije Raićević; Kopito (Njeguši) kao: Radović (Bašović) Penda od kojih ima u Vlaškoj (Rumunija)
  • Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima
  • Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu
  • Pendić, kod Sjenice i u Kuršumliju (Srbija) otišli iz Njeguša (Cetinje) 1882. god.; Morinj (Marin), Risan
  • Pendrig, 15. v. u Budvi
  • Penezić, Crnouz (Crnougor) i Penezići u dolini Pobljaćnice (Pljevlja); Gornji Kuči
  • Pentović, Podgora (Pljevlja)
  • Penjavić, u Rovcima (Podgorica), grana Nikšića
  • Peon, Gornja Lastva (Tivat)
  • Pep, Reč (Ulcinj)
  • Pepa, Grude i Fe (Skadar), Albanija iz Crne Gore
  • Pepvić, u Podgorici
  • Pepdjonović, Tijana, Kolomza i Mandra (Ulcinj)
  • Pepeljak, u Podgorici
  • Pepeljac, Kradenik, Godijevo i Sipanja (Bijelo Polje), srodnici jesu Fetići u Kradeniku, Mehovića u Negobratini
  • Pepeljara, Nikšić
  • Pepereč = Piperiz, u Dubrovniku iz Pipera (Podgorica)
  • Pepić, (Akov, -o), u Bijelo Polju i susjednim Rastokama, došli iz Kolašina; Gornje Lovnice (Zloglavlje) i Kosovice (Rožaje), oni su iz Drage; Nikšić; u Vranju (Zeta) ogranak Ivezića iz Gruda (Tuzi); u Kolašinu, pa su (1878. god.) prešli u: Petnjicu (Bihor) i kod Novog Pazara; u Vranju i Dajbabe (Zeta) došli iz Kuča ogranak Vujoševića (Djurdjevića) i jedni kao: Ibričević kod Gusinja; Pepići (Crmnica); Pistule i Salč (Ulcinj), doselili iz Gruda (Tuzi), jedni u Šestane (Krajina)
  • Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima
  • Pepušina, Kotor
  • Per, a, Bar
  • Peraza, u Kotoru oko 1330. god.
  • Perazić, u Vukovce (Zeta) sišli iz Sokola (Klimenti), sjeverna Albanija (vidi: Kliment i sl), od njih su u Katunu Riježevića 1655. god. pa jedni i kao: Režević, u Paštrovićima, neki su prešli iz Zete u Boljeviće u Godinje (Crmnica), pa od njih 1826. god. u Petrovac na Moru kao: Perazić, jedni i kao: Perezić u susjednim Podima, u Velje Mikuliće (Bar) a od ovih u Ulcinju, Budvi, a u Podgorici i kao: Bibalić; Herceg-Novi; Kotor; Cetinje
  • Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima
  • Perazići u Reževićima, Paštrovići
  • Peraj, Ulcinj i područni Štoj
  • Perajković, Šušanj i Sutomore (Bar)
  • Perak, Lepetane (Kotor)
  • Peralović, Kosor i Liješnja (Kuči). Od njih su u Istoku (Metohija); Podgorica; Vladanja (Zeta) i kao: Kulić preseljeni u Pivu. Iz Kuča odseljeni kod Gusinja i kao: Kaletović, Kalinović i Kolin=Kolina=Kolendar; Podkrš (Bratonožići); Šušanj (Bar)
  • Peranović, Šušanj i Sutomore (Bar) 1851. god.; Kovač (Grbalj)
  • Perarić, KotorPeratović, Podkrš (Bratonožići); Kolašinović (Bjelopavlići)
  • Peračić, Godinje (Crmnica), Mrkojevići (Bar), Ulcinj i Paštrovići, porijeklom su iz Klimenata, vidi: Kliment, Perazić i sl.
  • Peraš (Perović), Ostros u Krajini; Njeguši (Cetinje)
  • Perašević, Kladovo (istočna Srbija), doselili sa Njeguša (Cetinje)
  • Peraši, bratstvo u selu Mircu
  • Peraštanin, Herceg-Novi
  • Pervan, Mratinje i Duži (Piva), došli iz Rudina; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu
  • Pervizović, Bobovište (Primorska Krajina)
  • Perdj, Lepetane
  • Pere, Dabezići (Mrkojevići), Bar
  • Perezić, Podi (Mrkojevići) i Velji Mikulići (Bar). Od njih su Madguš, Perečić i Perišić u Primorskoj krajini; vidi: Perazić
  • Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima
  • Perenčević, Kotor
  • Perečić, Modguš (Primorska krajina), došli iz Mrkovića. Vidi: Perezić
  • Perzanić, Kotor, po nahočetu
  • Perizović, Darza (Ulcinj); Nikšić
  • Perin, Zalazi (Njeguši), Cetinje; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Perišin, najbliži: Arsin, Stojšin i Filipov
  • Perina, Salč, Kruče i Kolomza (Ulcinj)
  • Perinović, Prevlaka (1167. god.) i Kotor u 14. v. (Boka Kotorska); Perinovići i Djuraševići (Grbalj); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
  • Peristić, Kotor
  • Perić, Brajovići i Petrušinovići (Bjelopavlići); u Kučima grana Mrnjavčevića (Nenada), istorodni u Lazarici i Laćama (Kuči), od njih su u Zagonji, Zaljevu i Darzi (Bar); Laće i Krasovice (Bjelopavlići), potomci Lužana; Njeguši (Mali Srijem), Cetinje, kasnije Duić, porijeklom iz Stubice. Pješivci, srodnici područnim Ivanovićima, Matkovićima i Pejanovićima. Od njih su u Bijeloj, u Herceg-Novom, Banatu, Topličkom kraju u južnoj Srbiji, kod Odese uz Crno more, Njujorku i sjevernom dijelu SAD-a; Budva; Sutvara (1614. god.). Spič (Sutomore), Bar; Sutvar (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Kotor; Sutomore (Bar) 1852. god.; Zaljev i Darza (Bar) iz Stare Crne Gore; Gornje Selo (Nevesinje) ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić); u Vilusima (Nikšić) ranije Danilović.
  • Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu
  • Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi
  • Perići u Sutvari u Boki

Perići iz Kuča, iz sela Orahovo (narodski Oravo). Konkretno selo Lazorci

  • Perićevići, rod u Herakovićima
  • Peričić, Balabani (Zeta); Bar; Mikulići (Bar) ogranak Markičića; u Djuraševićima (Grbalj) u 16. v. došli iz Vučitrna (Kosovo); Herceg-Novi, po nahočetu u 16. v.
  • Perišin, Nikšić; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Perkin
  • Perišić, Štitari (Podgorica), Perišić ili Čičar a Čelebić i Vujović od druga dva brata; u Cucama (Cetinje) grana Grabovljana (po selu Grab); Nerin uz Batu, Grab, Sladojev Do kod Trešnjeva i Rakoč. Iseljeni kod Nikšića i na Glasincu i Trnovu (Bosna) i kao: Nerić-Perišić. Od njih su u Sarajevu i Baru. Potomci su Periše Komnenova Miždragova koji dodje iz Dulića ili Čaradja u Čevo, sa braćom Bajkom i Zmijicom. Komnenovi sinovi Jovan (Jovanović), Vuleta (Vuletić) i Periša (Perišić) predju na Grab cucki; u Cucama su Tomanović-Perišić, koji vode porijeklo sa Meduna (Kuči); Goričani (Donja Zeta); kod Herceg-Novog; u Kutima su iz Draževa (Hercegovina), a u Baošićima iz Zagarča (Danilovgrad). Cetinje; Grahovo (Nikšić); Brskut (Kuči) ogranak Vujoševića, od njih su kod Plava kao: Nurović; u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Goričani (Zeta) i kod Rijeke Crnojevića ogranak Popovića; Ploče i Posojke (Kosijeri), Cetinje prešli iz Orašja, od ovih su u Podgorici; Vrbovo (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Šahovića (Bijelo Polje); Sušica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Donje Polje (Lukavac i Kazanci), Hercegovina, ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić); Površ, Vraćenovići i Golija (Nikšić), ogranak Dakovića (Vujačića) porijeklom iz Kuča; u Župi Nikšićkoj grana Nikšića; ogranak Grbovića u Pošćenju (Šavnik) i Vrtoč Polju (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje), došli od Sjenice (Raška); u Rovcima (Liješnje) grana su Radmanovića; u Piperima; Banja (Petnjica), Srbija, porijeklom su iz Bjelopavlića
  • Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama
  • Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima
  • Perišići - Perići na Glasincu
  • Perišići u Sarajevu i u Baru
  • Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu
  • Perkaj, vidi: Perković (Martinović) u Fundini
  • Perkalić, Donji Šestani (Krajina primorska)
  • Perkalović, Donji Šestani (Krajina primorska)
  • Perković, Ljuhari (Fundina), Kuči potomci (Djura i Krsta) Martinovića, a u područnoj Kržanji i kao: Perkaj, porijeklom iz Bajica (Cetinje), jedno vrijeme živjeli u Komanima (Podgorica). Od Perkovića su u Podgorici, kod Gusinja, u Nikšiću i susjednom Gornjem Polju, pa u Pljevlja; Krivi Do, Doljani, Masline (Kuči) i kao: Mitrović grana Mrnjavčevića; Gornje Polje i Zaljutnica (Golija), Nikšić; u Krtolska naselja (Grbalj) porijeklom od Golovića kod Nikšića
  • Perkovići iz Kuča (otac mi se zvao Mihailo. Rodio se u Doljanima kraj Podgorice. Tamo su mi živeli i stričevi sa svojom decom. Na žalost, ne znam im imena, ali znam da žive u Crnoj Gori. Mihailo je imao dva sina, mene i mog brata Dušana Perkovića. Moj brat nije imao dece. Ja imam ćerku Natašu, udatu Mihailović, koja živi u Južnoj Africi. Sin Srđan živi u Australiji. Otac mi je govorio da je Kuč, Crnogorac. Znam da Perkovića ima i u Hrvatskoj, posebno u Istri. (prilog poslao: Božidar Perković bosko.perkovic@gmail.com )
  • Perkolović, Bratica (Ulcinj)
  • Perkolić, Bratica (Ulcinj), Donji Šestani ogranak Karanikića
  • Perkočević, Braćeni (Crmnica) i Žabljak na Skadarskom jezeru, odseljeni u Konje (Turska) od 1910. god.; u Podgorici 1512. god.
  • Perkočevici, muslimani u selu Braćenima
  • Perla, Ljubotinj (Cetinje) u 18. v.
  • Perlanović, Herceg-Novi
  • Pernar, u Podgorici
  • Perovan, Mratinje (Piva)
  • Perovanović, Kruče (Ulcinj)*
  • Perovanović (Mlinčić), Gajtan (južna Srbija) došli (1879. god.) iz Rovaca (Podgorica)
  • "Perović", bratstvo u Bjelošima
  • Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovih-rodonačelnika bratstava Bratonožić (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: Stanišić, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci) ranije Breškovac, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje). Od njih su u: Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao: Pavlović, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: Perović, Kujundžić i Ćeranić, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su Šabović u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, Veselić u Prijepolju i Peruničić u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije Tunguz; Lopare (Fundina), Kuči, ranije Kekić; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Virpazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: Perović, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju Banov i Bajković, od kojih su na Kosovu; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: Peraš (Perović) i Ćurperović u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj).
  • Perovići (Ozrinići) u Bajicama
  • Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama
  • Perovići, rod u Pješivćima
  • Perovići, rod u Pjesivcima
  • Perovići, rod u Krusama
  • Perovići, bratstvo u Trnovu
  • Perovići u Hercegovini
  • Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
  • Perovići, bratstvo u Mircu
  • Perovići u Boki
  • Perovići iz sela Bare, Manastir Morača
  • Perovići - Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama
  • Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi
  • Perovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Marića iz sela Šipačna (prilog Radonja Minić)
  • Perovići iz Vasojevića i to Perovići – bratstvo Labani iz zaseoka Bare selo Gračanica Andrijevica. Perovići iz Gračanice naselili su se u Dečane, Peć, Smederevo, Bajina Bašta, Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Mojkovac, Kraljevo, Nikšić, Budva, Gnjilane, Aranželovac, Podgorica, Žakovica, Vrbas, Paraćin, Plav, Pljevlja (prilog: Nebojša V. Perović ured@advokat011.rs )
  • Perovc, u Kotoru
  • Peroević, u Peraškim naseljima Boke, starosjedioci
  • Peroja, Štoj (Ulcinj)
  • Perojević, u Djuraševićima (Grbalj), nadgrobni natpis iz ranijeg perioda
  • Perolješković, Milovići (Grbalj), potomci Mila Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Dapca (Albanija)
  • Perota, Lepetane (Boka Kotorska)
  • Peroč, Djurmani (Sutomore), Bar, od njih su u Baru, područnim Mikulićima i Ulcinju
  • Peročović, doseljenici iz Kuča kod Bara, srodnici Nikezića, Androvića i Pekovića, od kojih su u Baru i Ulcinju
  • Perošević, u Bršno i Lukovo (Župa Nikšićka) došli iz Rovaca (Podgorica); u Podgorici iz Rovaca
  • Persan, u Prčanj su došli iz Italije
  • Persić, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Perusin, Kumbor, Herceg-Novi
  • Peruničić, ranije Bogdanović, iz podnožja planine Njegoš, prešli u područja: Durmitor, kod Pljevalja (Premćane, Maoče, Podborovu), od njih su kod Mojkovca, Nove Varoši, Čačka; Račkovo Brdo (Kolašin) pa u Curovo (Pljevlja) kao: Reković

Perunović, potomci Radovana Bogdanova u Drenovštici (Pješivci) i Straševini (Nikšić). Od njih su u Retkoceru (južna Srbija), Konjarniku (Beograd), a u Drobnjacima i kao: Šašalj

  • Perunovići, bratstvo u Drenovštici
  • Perutić, Perutići u Morači, zaselak Starče
  • Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija
  • Perusiković, Kotor
  • Perutović, Nikšić i područno Rastovci i Šipačno
  • Perućica, Koravnica i Somina (Banjani), Nikšić, došli iz Povije (Gornji Pješivci), ogranak Rašovića iz Kuča
  • Perućice iz Kuča od Rašovića
  • Perucić, u Dučićima (Rah Perucin), Kuči
  • Peručić, Herceg-novi, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
  • Perušina (Perušić), Stoliv (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Kotor; Gornja Lastva (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore
  • Perušić, Lazarice (Kuči); Prčanj i Kotor
  • Perušković, Kotor, po nahočetu; kod Risna; Kuti, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina) oko 1691. god.
  • Perčević, u Bjelopavlićima ogranak Pavićevića (Pavkovića); Cetinje
  • Perčin, Budva; u Podgorici
  • Perčinović, Bajkovići, Kruševice, Podi, Savina i Meljine, Herceg-Novi
  • Perčić, Balabani (Zeta)
  • Pesar, Kotor
  • Pesaro, Kotor
  • Pesenti, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Pesler, Herceg-Novi
  • Peslil, Kotor
  • Pesmel, Kotor
  • Pesović, Kotor
  • Pesta, u Kotoru 15. v.
  • Pestić, Podi i do Risna, došli iz Hercegovine
  • Pestorić, ranije Puškarović, u Kute i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Konavala; Morinj (Morin), Risan
  • Pestrov, kod Perasta došli iz Konavala
  • Pesturić, Vinići (Bjelopavlići); Herceg-Novi
  • Pestuš, Njeguši (Cetinje)
  • Pestuši, bratstvo u Njegušima
  • Petale, Krnjice (Krajina)
  • Petanović, Sozina (Crmnica) 16. v.; Cetinje
  • "Petanović", koji se pribratio Vukanovićima
  • Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima
  • Petar Šćepanov, potomak Herakov
  • Petar Šćepčev, brat vladike Danila
  • Petek, Nikšić
  • Peteljak, Godijevo (Bijelo Polje)
  • Petehi, Prčanj u Boki
  • Petijević, iz Hercegovine sišli u Petijeviće (Kruševice) oko 1692. god. predju u Kokrine, pa u Igalo
  • Petiljar, Nikšić
  • Petinac, Djurdjevića Tara (Pljevlja) 1864. god.
  • Petkovac, Kumbor u Boki došli iz Dalmacije
  • Petković, Njeguši (Cetinje) u 1536. god.; Pljevlja 1516. god.; Podi i Baošići u Boki; Buljarice (Paštrovići) 1774. god.; u Tepcima (Drobnjak) u 15. v., ogranak Ninkovića pripadaju Trepčanima; u Banjanima (Nikšić) 15. v. Od njih su kod Mojkovca; Lastva (Tivat); Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića i skraj Nikšića; Baošići (Boka Kotorska) doselili se od Trebinja; Nikšić došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Drobnjaku 1443. god.; Kotor i Perast od 1542. god.; Kunje (Ulcinj); Peštera (Dubica), a tamo iz Crne Gore kao: Milošević
  • Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
  • Petlača, Vrbica (Berane)
  • Petović, u Kute (Ulcinj) došli iz Kastrata (sjeverna Albanija); Škaljari i Muo (Kotor) i Mul i Vranovići (Tivat) starinom iz Stare Crne Gore
  • Petra, u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore
  • Petraera, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Petraka = Petrača i Petraša, 1330. god. u Kotoru i Ulcinju
  • Petranić, u Bjelopavlićima su ogranak Milanovića (Nosakovića)
  • Petranović, Gluhi Do, Podgorica i Boljevići (Crmnica) i u Berislavcima (Zeta) i kao: Petrinović, došli iz Crmnice, a u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao: Džon
  • "Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
  • Petranovići, bratstvo u Boljevićima
  • Petrarka, u Prčanj su došli iz Istre u 15. v.
  • Petraha, Ulcinj
  • Petrača, vidi: Petraka
  • Petretić, Kotor
  • Petri, a, Žutkovica (Paštrovići)
  • Petrin, Bar
  • Petrinović, vidi:Petranović, od kojih su u Kunje i Veljem Selu (Ulcinj)
  • Petrić, Gurdić, Nuglovi, Junčevići, Vijenac a u Matarugama (Pljevlja), ogranak Koćela (ranije Koćelo = Koćela), Maoče i Kosanice, Orlje i Gradacu i kao: Petrović. Sa tog područja jedni su prešli u Orlje Peram (Prijepolje), a drugi u Kosatice i Drenovu preko Lima. Svi su porijeklom iz Tušine (Žabljak). Od njih su u Nikšiću, Podgorici; Zvijezd (Pljevlja); Lepenac (Mojkovac); Beran Selo i Zaostro (Berane), od njih su u Trubini (Bihor), Bijelo Polje; Bojište, Bubanje, Lozna, Prijelozima i Rujištu (Bijelo Polje), srodnici Nedovićima u područnim Prijelozima; Kotor, po nahočetu; Kotor; Bigovo i Grispula (Gripštula) u 14. v., pa u Glavatičane (Grbalj) u 16. v. i jedni predju u Bijelu i Dobrotu (Kotor) kasnije kao: Petričević; Mijokusovići i Šobajići (Bjelopavlići)
  • Petrićević, Vinići, Miokusovići, Rošca i Šobajići (Bjelopavlići): vidi: Petrić i Petričević; Selo Kunje i Vojno Selo (Ulcinj), potomci Skora iz Mikulića (Bar); Paštrovići (Budva) 1780. god.; Donji Kraj u Ceklinu
  • Petrica, Budva 18. v. ranije u Žutkovici (Paštrovići)
  • Petričević, u Bjelopavlićima identični sa Petrićevićima, kao i u Grblju sa Petrić. Od njih su u Studencima (Nikšić), Studenici Pertrišićima (Lika), Zatrijebaču (Kuči); Donji Kraj (Ceklin), Rijeka Crnojevića kao: Petrićević i Petričević (Vujanović) iz Pipera; Goričani (Zeta) iz Ceklina, Cetinju i Dobroti (Kotor); Podgorici; Risan, Prčanj i Bigovo (Tivat) 9.-14. v.
  • Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja
  • Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice
  • Petričić, Cetinje; Podbišće (Mojkovac); u Rovca iz Bosne
  • Petrov, Obilićevo (Novi Kneževac), sjeverni Banat, doseljenici iz Podgorice, kao: Čarnojević, srodnici područnim Pavlov i Ivanov
  • Petrović, Klopot (Bratonožići), od Petra Radoševa, potomci Bratovi; Kosor i Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici, Zaljevu (Bar); Ponarima (Zeta), Petrovcu (Zaječar), Leskovcu (Srbija); u Podgorici kasnije Šarović u Risnu; u Petrovićima (Banjani), Nikšić 1442. god.; Lastva (Tivat) 1444. god.; Selo Petrovići i Ožezi (Piperi), potomci Petra Mijaljeva sa Svibe. Od njih: Miličkovići sa ograncima; Vušković sa odseljenim u Lijevu Rijeku (Podgorica), Župi Nikšićkoj, u Toplici (južna Srbija); Risnu Vukotić, Stajović, Memetović od kojih su Seferović u Nikšiću i Radetić i od njih su: Banović, Tiodorović, Perović i Gojović. Od Petrovića ima odseljenih u: Spužu, Podgoricu, Cetinju, Zeti, kod Bara, Nikšiću, Beranama, Radulovićima i Nedokusima (Bijelo Polje), Lijevoj Rijeci, u Topličkom području i kao: Petrović-Bliznavac; kod Podujeva (Srbija) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje); Trojice (Pljevlja) 1763. god.; Ivanjica (Srbija), ogranak Dragovića (kod Andrijevice), Vasojevići; Velenje (Novi Pazar), Gledići i Otrogor (Kragujevac) ogranak Rajića, vjerovatno iz Rajkovog Dola (Piperi); Vranj (Srijem), Vojvodina, doseljenici iz Vranja (Zeta); Ratkovo (Srbija), došli iz Vasojevića; Velika (Gornji Vasojevići), u Bihor došli iz Donjih Vasojevića. Od njih su u Topoli i Šatornji (Šumadija), Suhodolu na Pešteru (Raška); Svircima (Banja), Peć; u Djakovici i područnom Donjem Necu i Ponoševcu jesu iz Vasojevića; u Sjenicama (Pješivci) ogranak Britvića; Zeoke (Donje Dragačevo) kao: Slavić ili Petrović, ogranak Tomića iz Drobnjaka; Topola (Arandjelovac) i kao: Karadjordjević, došli iz Bihora (Bijelo Polje), ondje iz Lijeve Rijeke (Podgorica), tamo iz Pipera, porijeklom iz Vranja (Vurenia), Zeta; vidi: Petrović-Karadjordjević; Kosanice (Pljevlja) i kao: Petrić, Dubovo (Bijelo Polje), starinci; kod Nikšića, ranije Gavrilović; Užička Crna Gora i Pomijač (Jadar), Valjevo doseljenici iz Pive; Vranići (Šumadija) i kao: Piper, došli iz Crne Gore; Šumadijska Kolubara i kao: Višnjić i Maksimović, doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Umčari i Grabovac (Gruža Kragujevačka), Srbija došli iz Bioča (Podgorica) i Radovića (Morača); iz Rovaca (Podgorica) otišli u Srbiju; Petrovići (Banjani), Nikšić, rodonačelnik Petar Radičev iz bratstva Banjani iz grupe Novljana, tako se često prezivaju Petrović Banjanin (1485 - 1700. god.). Od njih su i u Hercegovini; iz Ozrinića (Cetinje) u Azanju i Berane (Vasojevići); Herakovići Njeguši (Cetinje), ranije Heraković (Eraković) i Šćepčević (Danilo utemeljivač vladarske kuće) kasnije Petrović. Ranije su boravili na Čevu, gdje su došli iz Muževice (Gornji Banjani), Nikšić. Vidi: Bogutović u Drobnjaku i Petrović (Karadjordjević). Od njih su u Cetinju, Nikšiću, Kotoru i područnim Škaljarima, a u Danilovgradu i kao: Vujović, Podgorici, Timočkoj Krajini; Mrkojevići (Bar), doseljenici iz Mrka (Piperi); Paštrovići, odseljeni u Beograd i Hercegovinu; Orahovice (Risan); Kumbor, Herceg-Novom, oni su iz Korjenića (Trebinje); Dobrotu (Kotor); Škaljari, Muo i Kameno (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1692. god.; Kotor; Radovanići (starinci), Pobrdja, Raošići, Krašići, Branovići, Krtole (Grbalj); Gornja Lastva (Tivat); Mul, drugi, i oni kod Herceg-Novog od Bileće; u Herceg-Novom jedni su iz Popova (Hercegovina); u Kotoru i kao: Petrović Njegoš, došli iz Njeguša (Cetinje); od njih u Dubrovniku; Sasovići, Herceg-Novi; Najprije pod Puhalove krše doselio se Petar iz Bjelopavlića (16. v.); u Ćeklićima (Cetinje) dijele se na: Jovanović od kojih su u Igalu, Herceg-Novi, Muo (Kotor), Carine (Župa Nikšićka), Brezovik i Gornje Polje (Nikšić), Bijelo Polje (od Jovana Savićeva Petrovića), Peć; Pajović od njih iz Jezera u Muo, Dobroti i Kavču (Kotor), u Buenos Airesu (Južna Amerika); Radulović, od njih su: Puranović u Gornjem Polju i varoši Nikšić, Župi Nikšićkoj i odatle odoše u Staroj Varoši (Loznica) i kao: Bogdanović, a jedni na Carinama u Župi i kao: Batrićević, Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska); Nikčević, od kojih su u Dobroti (Kotor); Pavićević, od njih su u Podgorici, Cetinju, Komanima (Župa); Pavlićević u Zagori (Rijeka Crnojevića), Vujović, Vujošević, Dragutinović, Mirković, Buronjić (Dragomiljani); od njih u Cetinju i Vujović u Bijeloj, a Vujošević u Prčanju, Savini i Mulu (Boka Kotorska); u Komanima (Podgorica) i kao: Pavićević i Dragomidoljac; Dupilo (Crmnica); Petrović - strana (Cuce); Očinići (Cetinje), ranije Kozojević, jedni kasnije Glendža, od njih su u Budvi i Ulcinju; Kovač (Boka Kotorska), jesu iz Stare Crne Gore; Perast i Dobrota (Kotor); Budva jedni iz Vasojevića a drugi iz Zagradja; Rudinice (Piva); Gradjani i Vranjina (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Prizrena; u Badnjevac u Lepenicu doselili iz Bijelog Polja, sa Lima; Slato (Nevesinje) i Jugovići (Gacko); u Ćeklićima (Cetinje), razgranati; u Brajkovcu (Lajkovac) iz Rovaca (Podgorica); Azanja (Bihor), Bijelo Polje; na Vranjini uz Skadarsko jezero; iz Gusinja jedni su odselili u Berane, pa dalje u Srbiju; Kopito Petrovića, ogranak Djurovića (Grupkovića) iz Bjelopavlića, odselili se u Gradac (Valjevo); Berane; Bijelo Polje i područna Velika Župa; Gornja Ržanica (Andrijevica); Dedilovo (Novi Pazar), ogranak Markovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Godinje (Crmnica) 1504. god.; na Vranjini uz Skadarsko jezero; vidi: Petrović (Karadjordjević)
  • Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima
  • Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
  • Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
  • Petrovići, prezime grane Herakovića
  • Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima
  • Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
  • Petrovići, bratstvo u Dupilu
  • Petrovići, bratstvo u Bandićima
  • Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
  • Petrovići u Budvi
  • Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
  • Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
  • Petrovići, staro bratstvo u Tospudama
  • Petrović (Karadjordjević), iz sela Vranj (ispod Vranjske gore), zatim na izvorište Ribnice, pa na Lopate (Lijeva Rijeka), sve na području Podgorice. Odatle u Crču (na Bihoru), Bijelo Polje. Zadrži se predak Lešić (kasnije Gurašić - Djurešić), a Jovan sa svojima 1750. god. predje u Šumadiju; *Maloševo (Kragujevac), zatim Djordjije u Viševac (Rača Kragujevačka) u Topolu i područne Žabare i potomci u Kragujevac i Beograd

Petrović Njegoš, vidi: Petrović, u Njegušima (Cetinje)

  • Petrojević, Lastva Tivatska i Herceg-Novi
  • Petron, peraška naselja, porijeklom iz Italije
  • Petrone, Herceg-Novi
  • Petronijević, Polja (Mojkovac); Sremčica (Beograd), došli iz Vasojevića; Porečje (Gornji Milanovac), došli iz Crljenice (Pljevlja); Ljuljaci (Knić), Šumadija došli iz Pive; Pančevo (Donja Varoš), ogranak Šćekića iz Bijelog Polja (Crna Gora), njihovi su srodnici i Milutinović u Pančevu; Ljuljanice (Gruža), Kragujevac iz Pive
  • Petrošević, Paštrovići 1457. god.
  • Petrucija, Kotor, iz Pistorije (Italija)
  • Petruš, uz Skadarsko jezero (Kopelnik) 1416. god.
  • Petrušinović, ogranak Mitrovića, rodonačelnika Mitra Pavlova - bijelog razgranati u Bjelopavlićima
  • Petrušić, ogranak Ivanovića kod Nikšića; Kamensko i Gornja Trepča, sa Banjske visoravni preci su im prešli u Drobnjake. Jedni su 1789. god. prešli na Glasinac (Romanija), kao: Mrkalj, (a 1879. god.) predjoše u Gajtan (južna Srbija); kao: Bulević u Polja i Bjelojevice (Mojkovac) iz Rovaca; Ljuljanci (Knić), Kragujevac, ogranak su Nikolića iz Pive
  • Pećaranin, iz Bihora (Bijelo Polje), kao: Balšić prešli Pećarsku (Polimlje), pa u Dragosnicu (Podibar), a u Bujevu (Bijelo Polje) ogranak su Prebiračevića
  • Pećarević, Risan
  • Pećarić, Kotor
  • Pećević, Piperi
  • Pećina, Ulcinj
  • Pećinar, u Podgorici
  • Pećurica, Ulcinj
  • Peulović i kao: Žilović, u Stubici (Piva)
  • Peunović (Perović), u Piperima, srodnici Stanišića piperskih
  • Peuso, Lepetane (Boka Kotorska)
  • Pehar, Budva
  • Pehilj, Žiljevo (Hercegovina) porijeklom ispod Trebješke glavice (Nikšić)
  • Pecanj (Pedžanj), Salč (Ulcinj)
  • Peci, Koće (Kuči), ogranak Maroševića
  • Pecić, Šestani i Livari (Primorska Krajina) 1756. god.
  • Peciar, Lepetane, Herceg-Novi
  • Pecinj, Gornji Šestani, Dračevica, Livari, Salč i Gurazi (Primorska krajina), porijeklom su iz Gruda (Tuzi); Bar
  • Pecinjak, Njeguši (Cetinje) i kao: Dobrilović, prešli u Pecinje (Rijeka Crnojevića), starinom su iz Peći
  • Pecirep, u Goliji Nikšić grana Banovića, iz Banjana
  • Pecurice, bratstvo u Trnovu
  • Pečanić, Dobrota (Kotor)
  • Pečar, Perast (Boka Kotorska)
  • Pečenović, Kotor 1431. god.
  • Pečer, Kotor
  • Pečinović, Podi, Herceg-Novi
  • Pečović, Zadar (Dalmacija), došli iz Šestana (Primorska krajina)
  • Pečujica, Ljeskovac (Bar)
  • Pečurica, Krute, Pelinkovići i Pistulce (Ulcinj), iz Trnove (Crmnica)
  • Pečurice, potomci Bugara koji su se u najezdama iz Bugarske doselili u predeo Sandzaka negde posle 1300 godine. U to vreme smo se prezivali Ivčevi. Njihovo seljakanje je zavrseno doseljavanjem u sadasnje Trnovo koje je i dobilo ime po Velikom Trnovu iz koga su poticali Ivčevi. I negde oko 1750 jedan naš ubi nekog poturicu Nikčevića i pobježe od Bara prema Ulcinju u sadašnje selo Pečurice. Kako je nalagalo običajno pravo trebalo je krv umiriti ili ubistvom ili naplatom u blagu i novcu. Pošto su počinioci pobjegli a Nikčevići ostali bez svog srodnika i blaga, počeli su da pregovaraju sa ostatkom porodice, nebi li makar nešto dobili i nadomestili učinjenu štetu. Pregovori su išli u tom pravcu da se Nikčevićima da odredjen broj stoke i isplati nešto novca i (sad dolazi na red poreklo našeg prezimena) da ostatak porodice Ivčev prihvati reč "pečurak" za svoje prezime, kako su u lokalu zvali travu koju je vetar kolutao i od nje pravio smotiljke koji su bili razbacani na sve strane, a koristili su se i za pokrivanje krovova i imali su pogrdno značenje - lutalice, probisveti. Na taj su način hteli da se domognu kakvog takvog imetka i da se narugaju ostatku porodice. Sudbina je htela da je to prihvaćeno i rodjaci koji su živeli u današnjem selu Pečurice sagrade han i ljudi su taj han vremenom prozvali Pečuričin han (jer im je bilo neobično da osobu nazivaju Pečurak!!) i otuda je nastala i promena u prezimenu i ono je evoluiralo u Pečurica, veoma brzo, i tako izbrisalo sa sebe porugu kojom su se hteli nasladiti poturice Nikčevići! Ja sam napravio Rodoslov bratstva Pečurica i on je štampan u knjizi Rodoslovi Crmničana ali je osakaćen tako što je neki od mojih rodjaka iz Crne Gore svakako potpisao moje ime ispod rodoslova, ali je izbacio sve muslimane Pečurice koje sam tek bio počeo da proučavam, i ponekog Pečuricu po svojoj volji. To me je veoma rastužilo i prekinuo sam rad na rodoslovu. Sada u Crnoj Gori živi i radi izmedju 50 i 100 mojih rodjaka Pečurica i ima ih od Ulcinja do Umaga i u Vojvodini i širom sveta u Kanadi, Americi, Francuskoj itd. (prilog: Dragan Vlastimira Pečurica)
  • Pešalj, u Studence (Nikšić) došli iz Kuča
  • Pešelj, Pješivci
  • Pešet, vidi: Pešeš
  • Pešeš = Pešeši i Pešet, Bar
  • Pešik, Bar i Ulcinj
  • Pešikan, u Cuce doselili iz Kuča. Od njih su u Limljanima (Crmnica), kasnije Dragišić, Do Muževica u Nikšićkim Rudinama (Trepčima), u Hercegovini, kod Nevesinja, Džinova Mala, Kameno, Herceg-Novi, u Podgorici i Nikšiću, a u Gornjem Polju (Nikšić) i kao: Medjedović, Petrovom Selu (Srbija), iz Golije (Nikšić), u Baošićima, Herceg-Novom, (od 1888. god.) sišli iz Nikšićkih Rudina, Toplik i Kobilji Do (Sarajevsko Polje) i kao: Nikšić, Donjem Selu (Bjelopavlići) i kao: Bešić, navodno i u Kamenom u Boki Kotorskoj i kao: Mijušković; u Nevesinju (Hercegovina) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje)
  • Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima
  • Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji
  • Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom
  • Pešić, iseljeni iz Bjelopavlića, grana Petrušinovića; Gornja sela, Crni Vrh, Andrijevica i Berane (Vasojevići), Brezojevica (Plav), kod Rožaja, a u Zatrijebču (Kuči) imaju i ogranke Bašuljević, Tešić i Purović (Kojić) i u Srbiji, Zaton, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje); Cerovo (Radjevina), Valjevo, doseljenici iz Pive; Poreč (Gornji Milanovac), došli iz Vasojevića; u Rovcima potomci Peše Bulatovića; u Zagarač (Danilovgrad), došli iz Bratonožića; Mačagaj (Argentina), iz Crne Gore; Cetinje; Budva; Podgorica; Kotor

Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju (Dodatak: Do ubistva knjaza Danila Pešići su živjeli u bjelopavlićkoj ravnici, uglavnom pod prezimenom Kadić. Poslije ubistva knjaza Danila raselili su po Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rusiji i Austriji. A jedan dio je zazueo od Turaka teritoriju izmedju Vasojevića i Turske (tzv. Gornja Sela). I danas u gornjim selima (Lubnice i okolna sela) kod Berana živi veliko bratstvo Pešića. prilog poslao: Dejan Pešić, Texas, USA marcopolobp@hotmail.com)

  • Pešković, Mahala (Donja Zeta)
  • Peškuća, Vraka (Skadar) iz Zete
  • Pešl, Kotor
  • Pešović, u Zeti jedni i kao: Maslić, a iz Mijanovića (Zeta) odseljeni u Vraku (Skadar); Podgorica; u Vrbici (Kuči) i kao: Pašović; Bistrica (Mojkovac); Gusinje, došli sa Peštera; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Korita (Bijelo Polje); u Ćeklićima (Cetinje)
  • Pešterac, kod Gusinja i u Plav došli sa Peštera (Raška)
  • Pešter (Peštrović), Pobrdja (Grbalj) u 16. v., sišli iz Crne Gore
  • Pešteri, bratstvo na Pobrđu
  • Peštić, vidi: Peštrić
  • Peštrić (Peštić), u Mokrinama, Herceg-Novi
  • Pešukić, Balabani i Mojanovići (Zeta) doselili iz Botuna (Zeta), porijeklom iz Graca (Lješansko područje)
  • Pešuković, Gradac (Lješnjani), Podgorica
  • Pešut (Pešutović), u Podima, Herceg-Novi starosjedioci; Donje Ledenice (Risan); Prčanj (Boka Kotorska)
  • Pibergea, Perast (Boka Kotorska)
  • Pivaljević, Ključić (Podgorica), Valjevo, u 18. v. doselili iz Pive
  • Pivac, Vukan Adžić, iz Pive, oko 1714. god., otišao je kod Bileće i prozove se Pivac. Njegovi potomci se raseliše u: Stolac (Hercegovina), kod Sinja (Dalmacija), Gajdobru i Novi Sad (Bačka), Kikindu i područno Rusko Selo; Kotor
  • Pivljanin, Podi, Herceg-Novi doselili iz Pive 1693. god. kao: Nikolić (ranije Ivanović), a kod Risna iz Hercegovine; u Krće (Pljevlja) doseljenici iz Pive
  • Pivodić, u Herceg-Novi oko 1895. god. došli od Trebinja (Hercegovina)
  • Pivčić, Miljevac i Batkovići (Nevesinje), Hercegovina. Oni su ogranak Adžića iz Pive (Crna Gora), vidi: Pivac
  • Pigasi, vidi: Pigos
  • Pignoli, Perast (Boka Kotorska)
  • Pigos (Pigasi), Budva
  • Pižići, staro bratstvo u Vukodolu
  • Pižurić, vidi: Pižurica
  • Pižurica, Velje Duboko (Rovca) i Selišta, od kojih su (jedni i kao: Pižurić) oko 1854. god., od Vujoševića iz Kuča. Njihovih ima u Lipovu (Kolašin), u Kočanima (Nikšić), Drobnjacima (u Bijeloj i Šavniku) i Budvi; u Donju Bijelu (Šavnik) iz Rovaca (krajem 19. v.), starinom iz Kuča, kao: Pidžurica. U Bijeloj (Šavnik) došli Jokica i Bogdan sinovi Gligorini, slava Sv. Nikola
  • Piezović, Kuti, Herceg-Novi
  • Piero, Budva
  • Pierović, u Nikšiću 1895. god.; Gomole (Topla), Herceg-Novi
  • Pizan, Kotor
  • Pizani, Cetinje; Ratac (Bar)
  • Pizančić, u Budvi po nahočetu
  • Piika, u Daklai=Duklji (Podgorica) 1100. god. Vidi: Pina i Pinia
  • Pijalić, u Podgorici
  • Pijalović, Pljevlja
  • Pijevac, Goleško Vrelo (Lipljan), Kosovo, doseljenici iz Pive i Goleša (Pljevlja)
  • Piješev, Merdari (Tivat)
  • Pijuk, Varane i Kričak (Pljevlja) u Kolašinu Mojkovačkom (1864. god.)
  • Pijuc, Kričak (Pljevlja) i Mojkovačko područje
  • Pikić, Nikšić
  • Piksijades, u Baru
  • Pilav, Pljevlja 1909. god.
  • Pilavdžić, Herceg-Novi, došli iz Mostara (Hercegovina)
  • Pilastro, Tivat i područne Lepetane
  • Pilatovac, Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, od kojih su i Sikimić u Žljijebu (Boka Kotorska)
  • Pilatović, u Nedajnom (Tivat)
  • Pilević, Berane; Gornja Zeta
  • Piletić, bratstvo u Boljevićima
  • Piletić, u Piperima ogranak Djurkovića, od kojih su u: Kragujevcu, Petrovom Selu i Nišu (Srbija); i Lješkopolju (Podgorica), Podgorici, Boljevićima (Crmnica); u Drobnjacima ogranak Kalabića; Andrijevica
  • Pilip = Pilipi, u Kotoru 1289 - 1420. god.
  • Pilipović i kao: Ivković, u Krajnjem Dolu (Ćeklići), Cetinje
  • Pilić, Herceg-Novi
  • Pilica, Pilice, Bistrica, Zmijanac, Butulić i Sutivan (Bijelo Polje) 1583. god., u Bijelom Polju i kao: Mirojević, od njih su u Novom Pazaru, *Pazarište (Raška), Peći (Metohija), Lažanima (Prilep) i u Turskoj
  • Pilov (Pilovac), Zaton (Bijelo Polje)
  • Pilovac, vidi: Pilov
  • Pilj, Dobrota (Kotor)
  • Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje - Rastovac kod Nikšića
  • Piljerović, Mojdež u Boki Kotorskoj
  • Piljurović, u Ratiševinu i Mojdež, Herceg-Novi došli iz Popova (Hercegovina)
  • Piljuš, iz Pive otišli u Položnicu (Užička Crna Gora)
  • Pima (Pimić), u Bajicama (Cetinje) 1326. god.; u Višnjevo (Tivat) došli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje), a u Kotor, još ranije iz Bajica; u Kotoru 1350. god. kao vlastela
  • Pima kotorski vlasteoski rod u 14. vijeku
  • Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama
  • Pime, staro bratstvo u Njegušima
  • Pimić, iz Pive otišli u Podgoricu i Valjevo
  • Pimčić, u Ridjanima (Nikšić) 1435. god.
  • Pina, u Kotoru (14. v.); 1100. god. u Daklaji-Duklji (Podgorica) kao: Piika i Pinia
  • Pingolo, Perast (Boka Kotorska)
  • Pindemonte, u Kotor došli 1467. god. iz Verone (Italija)
  • Pindović, Vasiljevići i Staro Selo (Župa Nikšićka), jedni su prešli u Srbiju
  • Pini, vidi: Pina
  • Pinić, Djuraševići (Tivat) 16. v.
  • Pino, Herceg-Novi
  • Pinter, Nikšić
  • Pince, u Ulcinj 1416. god.
  • Pinčić, Pinčići, Poda, Repeza (Bar)
  • Pinjalo, Perast (Boka Kotorska)
  • Pinjat, u Tivtu
  • Pinjatić, Podostrog (Maine), Budva i u Budvi; Tivat, porijeklom iz Hercegovine; Dobrota (Kotor); vidi: Pinjatović
  • Pinjatović, u Tivtu i kao: Pinjatić, porijeklom iz Stare Crne Gore, Podostrog (Budva)
  • Pinjević, Drežanj (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina) porijeklom iz Ridjana (Nikšić)
  • Pinjić, Tospudi (Cuce), Cetinje
  • Pinjići, staro bratstvo u Tospudama
  • Piper, u južnom kraju Pipera, pa u Cetinju (1493. god.) ranije i kao: Pipo doseljeni iz Klimenata (sjeverna Albanija), Popović u Rijeci Piperskoj odseljeni u Risan i Kotor; Kotor 1398. god.; Dobra Sela (Donje Dobro); 1442. god. u Rijeci Crnojevića; Ćeklići (Cetinje); Berane, odatle u Korita i Raduliće (Bijelo Polje), porijeklom iz Pipera; Nedokusi (Bijelo Polje); u Zeti 1445. god.; Andrijevica; Doci i Beran Selo (Berane); Vranići (Šumadija) iz Pipera, kasnije Petrović; Jabučje (Lepenica), Srbija doseljenici iz Pipera (Podgorica); Dolja (Plav); u Skadru (Albanija) i kao: Piper-Mrčarica; Pčelica (Levač) i Obrenovcu (Šumadija) kao: Piper (Dragišić) iz Pipera
  • Piperez, vidi: Pepereč
  • Piperović, Balabani i Mojanovići (Zeta), došli iz Mrka (Piperi); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1489. god., vidi: Piper; u Kotoru 1285. god. i 1398. god.; u Cetinju Piperović=Piper
  • Piperski, Sakule, Orlovat, Perlez, Botoš i Sent Djerdj (Banat), doseljenici iz Mokova (Segedin), Madjarska, porijeklom iz Crne Gore. Jedni odselili u Budimpeštu, a iz Sakula jedni u Gornje Dobrovo (Kosovo)
  • Pipo, vidi: Piper
  • Pipović, kod Žabljaka (Drobnjak)
  • Pir, u Podgorici 1523. god.
  • Piralić, u Zetu došli iz Doljana (Kuči)
  • Piralović, u Zeti i kao: Deljanin doseljenici iz Doljana (Kuči)
  • Piranić, Golubovci, Botun i Goričani (Zeta), Podgorica i Skadar, srodnici Raičevića, ranije Martinovića iz Bajica (Cetinje); Nikšić
  • Piranović, Lješnjani
  • Piraš, u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića
  • Pirković, Kotor 1552. god.
  • Pirkočević, Gornji Dodoši (Lješkopolje), Podgorica
  • Pirović, Dučići i Koće (Kuči), u 18. v. prešli u Gusinje, a drugi u Srbiju; Vranj i Bišćani (Zeta) i Ulcinj; u Podgorici
  • Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
  • Piroja, Ulcinj
  • Piron (Pironja), Krute (Ulcinj)
  • Pironja, i kao: Vukmirović, vidi: Pironjić
  • Pironjić, ogranak Vukmirovića u Ceklinu (Rijeka Crnojevića), iseljeni u Kastrate (Albanija) kao: Pironja (Vukmirović), Zeta i Podgorica; vidi: Piron
  • Pirur (Piruri), Riječ (Ulcinj)
  • Pirš, Kotor
  • Pisać (Bisać), Podgrad i Zatrijebač (Kuči), od njih su u Vladanji (Zeta)
  • Pistrić, u Kotoru po nahočetu
  • Pistul, a, i Pistuli, u Štoju (Ulcinj) i Baru
  • Piter, Beran Selo (Berane); Kotor; Buljarica (Paštrovići), Budva 1829. god.
  • Pitović, Kotor, po nahočetu
  • Pitošević, Kotor
  • Pićan, u Krimovicama (Grbalj) su došli iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića) i drugi u Budvu
  • Pićurić, iz Pive prešli u Dubrovsko (Drobnjak)
  • Pic (Pici), Ulcinj
  • Piciga = Pičiko, u Baru
  • Picinini, Prčanj u Boki Kotorskoj
  • Picur, Rječ (Ulcinj
  • Picurić = Pićurić, u Dubrovsko (Žabljak) došli iz Pive
  • Pičasi, Budva
  • Pičeg, Kotor 1285. god.
  • Pičet, 1392. god. iz Diklića (Kuti), Krivošije sišli u Herceg-Novi i kasnije kao: Kočetanović - Diklić i Kočetan
  • Pičiko, vidi: Piciga
  • Pičić, Vijenac (Pljevlja)
  • Pidžurica, iz Kuča prešli u Rovca (Podgorica), pa jedni u Bijelu (Šavnik); vidi: Pižurica
  • Pišeul, Herceg-Novi
  • Pištalo, Željuši (Hercegovina), ogranak Ognjenovića iz Banjana (Nikšić)
  • Pišteljić, Cetinje
  • Pištignjat, kasnije Mandić, ogranak Krivokapića u Bati Cuckoj, od kojih su 1860. god. došli u Nikšić, ima ih u Cucama i kao: Bićanin, neki prešli u Tuli, Grab, Nevesinjsko polje i Sopilje (Hercegovina), a drugi u Orahovice (Kotor)
  • Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati
  • Pištoljević, Gorevič (Jasenica), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje)
  • Piščević, u 18. v. u Paštrovićima, kasnije Stepanović koji su prešli u Rusiju u drugoj polovini 19. v.
  • Pjan (Pjani), ranije: Belić, u Čadinji, Babinama, u Zvijezd, Roguši i Orovcu (Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka
  • Pjastro, Bar
  • Pjevalić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Pjevac (Pevac), Ponikve (Užička Crna Gora) iz Pive
  • Pjevač, u Podgorici
  • Pjevo, Orahovice (Bijelo Polje)
  • Pjevović, Pljevlja 1849. god.
  • Pjerinović, Herceg-Novi
  • Pjerović, Gomile (Igalo), Herceg-Novi, vidi: Rozgovac
  • Pjerotić, Budva
  • Pjeter (Pjetrušić), Sveti Djordje i Pistule (Ulcinj)
  • Pjetra, Bar i Ulcinj
  • Pjetrin, Bar
  • Pjetrović, ogranak Djuravčevića (Bonkeća), u Bonkećima i Budezima (Budeca), Zatrijebač od kojih su prešli kod Gusinja i u Plav oko 1861. god.
  • Pjetrikolević, ranije Boljević, iz Crmnice došli u Sveti Djordje (Šin Djerdj), Ulcinj
  • Pješivac, u Sasoviće (Boka Kotorska) 1687. god. došli iz Pješivaca; u Nikšić 1687. god.; Peraška naselja u Boki došli su iz Pješivaca
  • Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac)
  • Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji
  • P*+eščić, u Pivu došli iz Hercegovine, od njih su u Nikšiću
  • Plavnica, u Plavnici (Zeta) 1527. god.
  • Plavša, u Risnu
  • Plavšić, u Vasojevićima ogranak Kovačevićima
  • Plazonić, Meljine, Herceg-Novi
  • Plakalović, Gusić, Smriječno, Sinjac i Panos (Piva), od njih su kod Bijeljine (sjeverna Bosna)
  • Plamenac, Brčeli (1784. god.) i Boljevići (Crmnica), od njih su u: Podgorici, Zagonji (Primorska krajina), Cetinju i Skadru, a u Kostićima i Raošiću (Tivat) i kao: Kostić doseljeni iz Bosne kao: Bogostinović; Kotor
  • Plamenci, bratstvo u Boljevićima
  • Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu
  • Planić (Planina), Trnovo (Crmnica); Potočilo (Bjelopavlići)
  • Planojević, Sibnica (Beograd) i Stanovo na Rudniku (Srbija), porijeklom iz Previša (Drobnjak)
  • Plantak, u Podgorici
  • Plasonjić, Herceg-Novi
  • Plačić, u Tivat došli iz Stare Crne Gore; u Drobnjacima ogranak Trepčana
  • Plačković, Crnci (Piperi) kasnije Mijović; u Podgorici
  • Pljevljanin, Trojice (Pljevlja)
  • Plemić, Piperi
  • Plerdla, Herceg-Novi
  • Plesa, 1186. god. a 1330. god. kao: Pleso u Kotoru
  • Pleskonja, Babino, Oraovac, Dušmandžić, Korotnica i Vijenac porijeklom sa Kosova; Pljevlja
  • Pleso, vidi: Plesa
  • Pletikosić, Sutorina, Herceg-Novi 1902. god.
  • Plećanović, Njeguši (Cetinje) u 14. v.
  • Plećko, Kotor
  • Plečien, Kotor 1330. god.
  • Pleš (Pleša), u Kotoru iz Janjine (Albanija) 1451. god.
  • Plešta, Ulcinj; Paštrovići u 17. v.
  • Plijeska, Piva
  • Plinduš, vidi: Podbišćanin
  • Pliska, u Pljevlja došli iz Vakufa (Bosna)
  • Pliskač, Paštrovići
  • Plisković, u Kotoru 1503. god.
  • Pliskoč, u Buljarici (Paštrovići), Budva 1621. god.
  • Pliščoć, Ravno (Piva)
  • Ploska, ranije Ploščić, u Gornjim Crkvicama (Piva), došli kao: Doder iz Ravnog (Piva)
  • Ploskić, Kljune (Hercegovina) ogranak Mačara u Pustopolju, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
  • Plocek, Herceg-Novi
  • Plošte (Pljošte), vidi: Pljošta, u Brajićima (Budva), starinom iz Stare Crne Gore; Plavić u Gusinju i susjednom Vusanju
  • Ploščić, vidi: Ploska
  • Pluičić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Pljančor, Bankanji (Zatrijebač), Kuči
  • Pljasković, Kričak (Pljevlja)
  • Pljošta (Pjošta), Brajići (Budva), oni su iz Stare Crne Gore
  • Pobora, uz Skadarsko jezero 1416. god.
  • Pobor, iz Spuža u Pobore (Budva), od kojih su u Gorovićima (Tivat); Dupilo (Crmnica); Pistule (Ulcinj)
  • Pobor, bratstvo u Dupilu
  • Pobor, u Poborima (Budva) 1333. god.; Garovići (Grbalj)
  • Pobori, pleme u Boki
  • Poborović, Njeguši (Cetinje)
  • Pobrato = Pobrata (Posestra za žene), u Kotoru 1330. god.
  • Pobrežanin, Njeguši (Cetinje)
  • Pobreć, Pobretići (Bijelo Polje)
  • Pobrić, Pljevlja 1844. god.
  • Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima
  • Povara, Mrkovići (Bar), od njih su u Pistulama (Ulcinj)
  • Povišić, Rijeka Crnojević
  • Površković, u Zeti
  • Površović, u Kotor došli iz Pješivaca
  • Poglietak, Lepetani, Herceg-Novi
  • Pogorevc, Risan
  • Pogurić, Gornja Morača
  • Podbišćanin, vidi: Klindup, iz Klindupa prešli u Podbišće, a jedni u Pljevlja
  • Podgešek, Podgorica
  • Podgorica, Rionica - Duklja (Podgorica) 1326. god.; Tamnik (Ljubić), Srbija, porijeklom iz Podgorice. Vidi: Djerasimović i Jevtović
  • Podgoričanin, Cetinje, Kotor, Slavonski Brod, jedni u Rusiju, a kao: Vuković - Podgoričanin u Italiju; u Kotoru 1440. god.
  • Podgradjanin, Kuči, ogranak Nenada
  • Podina, Kosanice (Pljevlja)
  • Podičić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Podkupica, na području sadašnje Crne Gore u 1000. god.
  • Podnje (Padnje), Kotor
  • Podubličani, grana bratstva Rajićevića
  • Podubličani (Markovići) u Luštici
  • Podubličani (Ševaljevići) u Novom
  • Podubličanin, Podubli (Njeguši), Cetinje
  • Poduje, Kotor
  • Podujo, u Kotor
  • Podjan, kod Berana na obali Lima jesu iz Rovaca (Podgorica)
  • Podjanin, Dragačeva i Berane (Vasojevići), ogranak Bulatovića doseljenika iz Rovaca (Podgorica), srodnici su njihovi Erovići i Herovići u području Vasojevića; vidi: Podjan
  • Pozatović, Nikšić
  • Pozdar, u Brajovićima (Budva) 1385. god.
  • Pozderac, Kotor
  • Pozdoč, Kravica (Budva) 1381. god.
  • Poznanović, kod Herceg-Novog došli iz Hercegovine, a jedni u varoš iz Kremna (Užice); Podgorica; Dobrota, Mojdež i Ratiševine (Boka Kotorska), porijeklom su iz okoline Trebinja (Hercegovina)
  • Pojatić, Pljevlja 1854. god.
  • Pojović, u Zeti
  • Poklanić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Pokladić, Kotor, po nahočetu
  • Pokorni, Kotor; Herceg-Novi
  • Pokrajac, Kotor
  • Pokračević, Djerdjezi (Podgorica)
  • Pokrni, Kotor
  • Pokrilić, u Podgoricu sišli iz Komana, porijeklom iz Velestova (Cetinje)
  • Pokrklić, u Podgorici i Sarajevu ogranak Radovića iz Momišića (Podgorica)
  • Pokušić, Meljine, Herceg-Novi
  • Polak, Herceg-Novi
  • Polaković, u Ridjanima (Nikšić) iz Kuča
  • Polević, Bar
  • Poleksić, grana Petrovića iz Donjih Banjana (Nikšić), ogranak su (Jokovića) u Pivi; ogranak Kalabića u Mokrom, Dubovici i Zukvi (Šavnik), pripadaju Novljanima, od njih su kod Mojkovca; Odžak (Pljevlja)
  • Polzer (Polcer), Kotor i Budva
  • Polenari, u Kotoru 1330. god.
  • Poli, Kotor
  • Polivineo, Herceg-Novi i Kotor
  • Poliković, u Ostrogu (Bjelopavlići) ogranak Ikovića, grana Brajovića u 17. v.
  • Polikordić, u Ostrogu (Bjelopavlići)
  • Polin (Polini), Bar
  • Polić, Brani Do (Nikšić), ranije Ćorović, od njih su u Uskopolju (Trebinje), u Seljanima (Pljevaljsko Polje) i kao: Čekić, Vraćenovićima uz Trebišnjicu; Kotoru, Nikšiću; Herceg-Novi
  • Polovina, Kotor; u Pljevljima 1873. god.
  • Polovinko, Kotor
  • Polović, Dračevine i Livari (Primorska krajina); u Lješkopolju (Podgorica); Zetica (Zeta)
  • Polok, Kotor
  • Polokut, Bar
  • Polontić, Bar
  • Polumenta, Bijelo Polje
  • Poluška, Kulje (Ulcinj)
  • Polcer, Kotor
  • Poljak (Poljac), Prčanj, Risan i Kotor; Cerovo (Bijelo Polje); u Kotoru su jedni i kao: Poljak - Petrović, vidi: Petrović
  • Poljac, vidi: Poljak, kod Herceg-Novog jedni su iz Hercegovine
  • Poljoki (Poljok), Pistula (Ulcinj)
  • Poljuš, Nikšić
  • Ponamarev (Ponamarević), Podgorica; Škaljari (Kotor) i kao: Petrović iz Njeguša (Cetinje)
  • Ponarlija, Ponari (Zeta), došli iz Šarika (Rijeka Crnojevića)
  • Ponzani, Kotor
  • Ponić, Budva
  • Ponošević, Trgovište (Novi Pazar), Raška jesu iz Njeguša (Cetinje); Morinj (Risan)
  • Ponta, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi; u Kotoru kao: Ponte (Pontana) kasnije Pontanius, porijeklom iz Martinenga (Milano), Italija
  • Pontana, vidi: Ponta
  • Pontić, Bar
  • Pontica, u Perast došli iz Italije
  • Pop, Duklja (Podgorica)
  • "Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
  • Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima
  • Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom
  • Pop Janko, predak Popovića-Lipljana
  • Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima
  • Popadić, u Pljevaljskom području: Kakmuži, Ogradjenica, Strmedja, Junčevići, Kamena Gora, Pljevaljsko Polje, Obarda, Otilovići, Zvjezd, Vijenac, od njih: Kosorić, Šubara, Jelovac, Milićević, Ćirković, Džuver, a u Ratarima (Mladenovac) i kao: Stričević, njihovi iseljenici su u Dobrilovina i Prošćenju (Mojkovac), Drobnjacima, Morači, Novom Pazaru; Uskoci (Žabljak), Drobnjaci i odselili u Gajtan (južna Srbija); u Nikšićka Trepča došli iz Hercegovine; Šavnik (Drobnjak) došli iz Foče kao: Popović 1865. god.; neki bratstvenici Lainovića u Podgorici
  • Popara, Podgorica; Godijevo, Crnča ranije Bajović u Radulićima (Bijelo Polje); Potomci Ozrinića iz Kuti sa Čeva (Kčeva), Cetinje kao: Domazet (Domazetović), odselili u Padjene, i Fatnici (Fatničko polje) vidi srodnike Domazetovića od kojih su na Šljivinama (Glasinac), Vrtinama i Omedjinama zatim u Buni, Plavnoj (Hercegovina), na Trebišnjici (Vodenici), Turbetu (Travnik), Paretku (Kiseljak), Bosna, Višegradu, na Baniji, Hodbinama (Mostar) pa kod Valjeva (Srbija), Vučjem Dolu (Nikšić), Nikšićkim Trepčama, u Bosanskoj Kupi kao: Jovanović, a kao: Milanović u Rošćevini (Kakanj), kao: Popara u Krumićima i Klepcima (Gabela), Hercegovina, Pakovićima (Lašva) i Vareš, Travnik (Turbe), Bosna, Babinom Brdu (Glamoč), Višegradu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Pa se prezimena unose kako gdje kao: Domazet, Domazetović, Domazetović - Popara, Domazetović = Kaludjerović, Popara = Krunić, Krunić (Popara) i naprijed navedena u raznim mjestima; Popić u Varešu (Bosna)
  • Popdić, u Plavu
  • Popivoda, Lješev Stup (Bjelice), Cetinje, od njih su u Bijeloj (Kotor)
  • Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu
  • Popić, Kotor
  • Popov, u Kotor došli iz Podgorice; Ljuštice i Mrkovi (Tivat)
  • Popovac, Tvrdoš (Popova), Trebinje, srodnici Vlačića u Policama (Trebinje), porijeklom su od Kolaka iz plemena Ridjana, sa područja Nikšića; ogranak Mrkonjića iz Bjelopavlića otišli u Mrkonjiće, Popovo Polje i Ljubomir (Hercegovina)
  • Popović, u Skadru (Albanija) jesu iz Plava (Gornje Polimlje); u Peroj (Pula), Istra, ogranak Nikovića, grana Sarapa iz Ceklina (Cetinje); u Ropočevu (Mladenovac), Šumadija ranije Mihailović, iz Crne Gore; u Donjem Kolašinu (Mojkovac) dio područja Pljevalja, kasnije Reković, grana Macana razgranati, oko 15 grana toga bratstva; u Berevce (Uroševac) naznačavaju ih i Berovac, odavde se presele u Donju Bitinju (Uroševac); došli iz Mušutišta (Podrima), Metohija. Porijeklom su iz Kuča; u Šekularima (Gornje Polimlje), potiču od Vuka (Ljevaka), sina Daša Petra Šekulaca (postojanje prije Kosovskog boja). Potomci ovih Popovića naseljeni su u Podrimu (Metohija); u Žabljaku na Skadarskom jezeru (1527. god.) jesu iz Kosijera (Cetinje); u Komanima (Podgorica) ogranak Bajkovića (potomaka Bajka Ivanova) iz grane Orlovića; u Poborima (Budva) 1543. god.; Čaredje (Golija), Nikšić iz Popova (Hercegovina); Podgorje (Zagrad), Župa Nikšićka, potomci Nikšića pa jedni predju u Strug (Uskoci), Žabljak; u Nikšiću (1805. god.) od njih su Verizović; Staro Selo (Župa Nikšićka); u Kučima su ogranak Ilikovića (od popa Mirčete), grana Drekalovića, jedni i kao: Popović-Rašović u Fundini (Kuči), jedni u Zaostrom (Berane); u Piperima; na Stijeni (za Pregačom) i Zlatnoj Granici, od kojih su u Hercegovini; Crnci (Stanjevića Rupe), Blizna i Dolac, Piperska Rijeka, ogranak su Lazarevića, došlih iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Milutinovića (Piperi), Grbama (kod Spuža), Bjelopavlići, Podgorici, kod Peći (Metohija) i Ivanovoj Kuli (Srbija), Makovcu, kod Sjenice (Raška) kao: Piper, najsrodniji su Ivančevićima; u Baru (Primorje) do 1572. god. vidi: Popović u Tepcima (Drobnjak). Od Popovića su: Niković i Stevanović. Sirovac (Drobnjak) i kao: Ristić, ogranak Drekalovića iz Kuča, su u Kolašinu i Polja (Kolašin); Gornje Crniće i Prnjavor (Kragujevac), porijeklom sa Njeguša (Cetinje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ridjani (Nikšić) 1438. god.; Podi, Krš i Gradine (Drobnjak); Ponari i Stanisalići (Zeta) i kao: Popović-Matiljević; Godijelji (Žabljak), Drobnjak, ogranak Godijelja iz Godijelja (Crmnica); u Šavnik (1865. god.) došli iz Foče (Podrinje), ranije Popadić; Tepca i Ninkovići (Drobnjak), došli kao: D. (1775. god.) pa Popović po popu Stevanu iz Dubljevića-Piva; starinom su iz Bara gdje kao: Popović koji su 1572. god. izbjegli u Dub (Bjelice), Cetinje. Odatle u selo Dubljeviće (Nevesinje) pa su njihovi tamošnji Tomić, Prstojević i Rnjez. Od Nevesinja dva momka Popovića predju u Plavnu (Otar-Ortar) i prozovu se Dubljević. Samobor (Gacko) doseljenici iz Pive srodnici Malovića; u Tavsovčiću (Čapljina) Popović-Bjelica ranije Milić iz Bjelica (Cetinje), od 1851. god., od njih u Beogradu; Rudinice (Crkvice), Piva; Strug (Žabljak), od istih u Zagradi (Župa Nikšićka), došao Radosav Miljkov; Timor (Drobnjaci), grana Novljana. Od njih su Krstajić - Janjić Srbljanović, od ovih Kotur. Od njih su kod Mojkovca; Crkvičko Polje (Piva), porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; i Krivošije, Herceg-Novi; Morinj i Baošići, Herceg-Novi; Risan, porijeklo iz Pipera, pa jedni kao: Piper, od njih su u Kotoru, Herceg-Novom, a u Dubrovniku i Kotoru jedni kao: Djaja; Melburn (Australija) doseljenici iz Podgorice; u Kučima (Podgorica) jedni ogranak Drekalovića; u Rogamima (Piperi) i Donjoj Zeti sa Peleva Brijega (Bratonožići), ogranak Grujića iz područnog Klopota. Od njih su u Nišu, Stanisalićima (Lješansko područje), od kojih su u Ponarima (Zeta) kao: Metiljević; Golubovci (Zeta); Budva i Sveti Stefan; Risan 1438. god.; U Kopliku (Zeta) od Popovića iz Kuča; Budva; Brajići (Uglješići), Budva ogranak Uskokovića po nekima od Kaludjerovića i kao: Uglješić; Budva iz Turske, Budva iz Brajića, Budva iz Grblja; Berislavci i Ponari (Zeta), porijeklom su iz Seoca (Crmnica) i kao: Mokanjić; Cetinje, iz Tovarnika (Šid), pa u Ulcinj; Štitari (Mojkovac), vidi: Jovanović u Štitarima; u Bjelopavlićima jedni su ogranak Tomaševića koji su od Kaludjerovića iz Ćeklića (Cetinje), a u Mijokusovićima (Bjelopavlići) iz Pipera; Stanisalići i Ponarima (Zeta) kao: Popović-Metiljević; iz Vranja u Donji Hum; u Zeti ogranak Radmanovića iz Zagarača; Miokusovići (Bjelopavlići) došli iz Pipera; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, porijeklom iz Popova (Hercegovina); Donji Kraj (Cetinje) i kao: Popović-Jabučanin; Njeguši (Cetinje), potomci Djuradja Petrovića oko 1470. god. i Njegoš - Popović; Kućišta (Ćeklići), Cetinje ogranak Milića; u Berislavce (Zeta), došli iz Selca (Crmnica), označeni i kao: Mokanjić; Cetinje; Zagreda (Lazareva Glavica, Odselina u (Orašje) - Čevo (Cetinje); u Buronjama (Podgorica); Cerovo, Valjevo (Srbija), doseljenici iz Pive; Male Rudinice (Piva), porijeklom iz Foče (Podrinje), a u Gornje Rudinice (Piva), potomci sinovca popa Laza, čiji su potomci prešli na Romaniju u Sijerac; Nikšić; Rudine (Crkvice), Piva iz Ozrinića (Kčevo - Čevo) 1688. god. i kao: Popov; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, došli iz Popova polja (Hercegovina); Samobor (Gacko) porijeklom iz Pive; u Crkvičkom Polju (Piva) došli od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; u Ninkovićima (Piva) ranije Kariman porijeklom od Pljevalja; Jedni kod Herceg-Novog su iz Hercegovine; u Zagore i Krtole (Grbalj) došli iz Stare Crne Gore; u Žabljaku na Skadarskom jezeru, 1527. god.; Zalazi (Kotor); u Mišićima (Spič), Bar porijeklom su iz Zete; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1888. god.; Prnjavor (Gruža), Kragujevac, Petrovi potomci doseljenika iz Njeguša (Cetinje); u Rajivećima (Rajičevići), Cetinje i kao: Dželatović, potomci popa doseljenika iz Očinića (Cetinje); Srpska (Zeta); Plavnica pa Berislavci (Zeta) i kao: Makonjić iz Godinja (Crmnica); u Vukovcima i Goričanima (Zeta) i kao: Lambunja (po rijeci Lab), sa ograncima: Lazović u Vukovcima i Zabjelu, Djurović u Vukovcima i Ponarima, Nović u Vukovcima i Dragović u Vukovcima. Porijeklom sa Kosova; iz Kopilika (Skadar) u Golubovce, pa: Mataguže, Vukovce, Bijelo Polje, Podgoricu, Balabane i Mahali (Zeta). Srodnici njihovi u Vraki i Kopilniku (Skadar); Ogranak Herakovića na Mircu (i kao: Kašćela - Kaštelan) i Herakovićima (Njeguši), Cetinje; Bogdašići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Cetinjsko Polje, a drugi u područnoj Jabuci i kao: Jabučani; područje Rijeke Crnojevića: kao: Lješkopoljci u Rijeku došli iz Lješkopolja, drugi u Rijeci kao: Krovat, porijeklom iz Hrvatske, od njih su u Ulcinju i Podgorici. U Gradjanima i Dujevi označeni kao: Lipovac, ranije Lješović, od njih su u Cetinju, Podgorici, Srbiji i Rusiji, a u Dobrskoj Župi-Karuči i Dobrskom selu ogranak Dobrilovića, naznačavani kao: Zećanin, porijeklom iz Peći (Metohija); Mokro (Šavnik), iselili se: Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Šavnik (Drobnjaci), potomci Popadića (Fočanskih) iz Foče (Bosna), prvi je došao Jovan Popović, 1865. god.; u Paljusima (Valjevo), iz Pive; Sirovac i Prošćenje (Drobnjak) kao: Popović (Drekalović) iz Kuča, i prelaskom u Bare drobnjačke kao: Stanić; Timar (Drobnjak), grana Novljana, zvani Kokur, najbliži Srbljanovićima; Komarnica (Šavnik), Drobnjaci, doseljenici iz Banjana, potomci Novljana, kasnije jedni kao: Krstajić i Janjić; Podi, Krš i Gradina (Drobnjaci). Vidi: Džaković, čiji su potomci; grana Šaranca u Drobnjacima; Bar (Crnogorsko primorje), odatle u Bjelice (Cetinje), pa u Dubljeviće (Nevesinje), Hercegovina, pa jedni prozovu Tomić, Prstojević i Rnjaz, a dvojica predju (uskoče) u Otar (Ortar) pa u Dubljeviće (Piva) i kasnije u Tepca i Ninkoviće (Drobnjak), kao: Popović, kao i u Baru; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ninkovići (Piva), kao: Kariman došli od Pljevalja. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kod Bistrice bjelopoljske; Brijeg (Piva), starosjedioci; Zabrežje, Tamnava i Rudinice (Piva), oko 1900. god. došli iz Foče (Bosna) i kasnije odselili u Peć (Metohija); Čevo (Cetinje), odakle su jedni prešli u Nikšić, a drugi odselili u Peć (Metohija); Balabani i Rakića kuće (Zeta), sišli iz Kuča; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje; Dubova (Rijeka Crnojevića) (1631. god.), ranije Jovetić; Rovca (Podgorica), doselili iz Zete; Momišići i Gornja Gorica (Lješkopolje). Od njih su u: Podgorici, Morači (Kolašin), Ulcinju i kod Rijeke Crnojevića; Limljani (Uskoci), u Sotonićima ogranak Rasalića, Gornji Brčeli (Popovići) srodnici područnih Aleksića, Boškovića i Kneževića, Limljanima; Selce (Crmnica) porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija), starina iz Pipera; Spič (Sutomore), prešli u Paštroviće; u Kaluderac (Paštrovići) došli iz Dalmacije; a u 19. v. u Kastel Lastva (Petrovac na Moru) kao: Petrović; Očinići (Cetinje) i kao: Ćuk ranije Borišić; Donji Kraj i Žanjev Do (Cetinje), od njih su u Bogdašićima, označeni jabučanin; Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore; kod Berana (Vasojevići), ogranak su Djuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); iz Ozrinića (Cetinje) u Azanji i Berane (Vasojevići); Kčevo (Čevo), Cetinje, krajem 17. v.; Zagrada (Velestovo) - Cetinje; Dub (Bjelice) - Cetinje, ima ogranak Milića; kod Bijelog Polja: u Pećarskoj, starosjedioci, od njih su: Trešnjica (Sjenica) kao: Raičević, a u Budjevcu kao: Pećaranin, a treći u Jasenici (južna Srbija), u Gornjoj Pećarskoj iz Kuča, grana Drekalovića, u Azanji (Gornji Bihor) ogranak Vukajlovića; Zagora i Bigovo (Grbalj) u 9-14. v.; u Kotoru jedni iz Podgorice a drugi iz Risna; u Peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; Radovići (Tivat) došli iz Mišića (Spič), Bar; Klinci (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela (Herceg-Novi) u 16. v. porijeklom iz Popova (Hercegovina); u Bogdašićima (Grbalj) jedni iz Albanije u 16. v., a drugi iz Stare Crne Gore; Djurmani (Spič) i Stari Bar, porijeklom iz Zete, od njih su u Mojdežu i Lepetanima, Herceg-Novi, Ratiševini (Tivat); Podgora (Crmnica) i u Nikšiću i kao Skadrani, porijeklom od Skadra (Albanija); Selca (Crmnica) iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija; Šaranci (Durmitorsko područje); Budva, posebni; Kčevo (Čevo - Donji Kraj), Cetinje pa se proširili u Proseni Do, Trnjinama (Poljane), Jasen, Krug i Lipu (Cuce), 1667. god. i Cuca (pop Raslavac) i po selu Lipi Lipljani a u Prosenom Dolu Prosedolac. Od njih su u: Budošu, Bubrešku i Klačini (Nikšić), Danilovgradu, Lepetanima, Bijeloj, Orahovici (Velje Selo) i Morinju u području Boke Kotorske, Austriji, Carigradu (Turska), u Srbiji i kao: Mutap, na Glasincu (Romanija), Vlahovićima (Dabar), Hercegovina, oni su od brata Nenoja Orlovića; Baošići, Herceg-Novi, došli iz Morinja iz Gornjih Krivošija 1761. god.; Nerin (Presjeka u Cuce), Cetinje; Nikšićka Trepča; Grbalj, vidi: Uglješić; Miokusovići (Bjelopavlići), došli iz Blizne (Piperi); Djurmani i Sutomore (Bar); Guševac (Svrljig), Srbija od Popovića, grana Raičevića, iz Bjelopavlića; grana Raičevića (od Raiča) u Ropcima (Bare Šumanovića), Gornjem Polju (Nikšić) i Danilovgradu; u Popovićima (Slatina do Simonovića), Kopito Petrovića (uz Zetu), ispod Miljata do Danilovgrada, a u Spužu, uz Zetu i kao: Ajdarović. Od njih su u: Loznici (Mačva), Peći, Toplici (južna Srbija), Vranjskim Njivama u Piperima, Podgorici i Barskom polju (Stari Bar); Berislavci, Mahala i Vukovci (Donja Zeta); Lepenica u Šumadiji i kao: Glišić, doseljenici od Kolašina; Crkvice (Piva); u Podgorici iz Kuča; Dobrun (Stari vlah), Višegrad, doseljenici iz Blizne (Piperi); područje Ulcinja; doseljenici iz Kuča, Rugove (Peć), Pipera i Srema (jedno vrijeme na Cetinju), naseljeni u Ulcinju; Svetom Djordju (Šin Djordje); Veljem Selu; Darzi; Arbaneš, Seocima i Ostrosu u Gornjoj Krajini; u Baru jedni iz Kuča; Paštrovići; Vasojevići: ogranak Raketića (Lopoćana), razgranati; Istok (Mahala Bljakaj), Metohija od Kolašina; Donji Banjani (Nikšić) Akimovi potomci, unuka Ivana Banjanina (Petrovića), od njih su Joković i Vasović u Pivi i neki Popović kod Foče a u Nikšićkim Trepčima, Kazancima (Golija) prema Gacku, u Martinićima (Bjelopavlići), kasnije Raspopović i Radović (Šarenci sa Plane-Bileća), starinom iz Kuča; područje Kosmaja (Šumadija) potiču iz Crne Gore; Vojnom selu (Plav); Lužac (Berane) i kao: Popović-Djurašković, srodnici Veskovića, Tomaševića i Pajkovića, došli iz Župe (Vir Pazar); Zaostro (Berane) porijeklom iz Kuča, kao i jedni kod Mojkovca i u Murini (Gornji Vasojevići); u Kučima potomci Mirčete Ilikova (Ilikovića-Drekalovića), od njih u Bistrici i Polju Bjelopoljskom, Bratonožićima, i kod Niša; Zalaz (Župa Nikšićka) jesu iz Cuca (Cetinje); u Šarancima (Drobnjak), potomci Vlastelinovića, iz Plane (Kolašin), doseljenika iz Plane (Bileća); Crnci u Piperima ogranak Lalića, jedni kasnije kao: Golajić; Stanjevića Rupe (Crnci), Piperi; u Svibnji (Piperi) ranije Lazarević, od njih su Popović u Piperskoj Rijeci (Milutinovići), Grbe (Spuž), Podgorici, okolini Peći, Ivanovoj Kuli (Kuršumlija), Srbija; Stijena piperska (slave Arhandjelov dan), od njih su u Hercegovini; iz Zagrad (Piperi) u Bastaćima (Crmnica) kao: Bastać, neki u Kotoru kao: Stefanović, a u Rijeci Crnojevića kao Daković; Petrovac na Moru u 19. v.; Lepetane (Tivat); Karuči (Ceklin), Rijeka Crnojevića; Bistrica i Lekića kuće (Zeta) i kao: Kukavčević, došli iz Velestova (Cetinje); u Podgorici 1431. god.; u Zeti; Momišićima, Podgorici i Gornjoj Gorici, srodnici Mugoša iz Pipera, od njih su u: Morača, Rijeci Crnojevića, Podgorici i Ulcinju; Srpska, Ponari, jedni u Momišićima, Gornjoj Gorici i Mahali, Berislavcima, Bijelom Polju su sišli sa Koplika, od njih su u Karučama (Rijeka Crnojevića); jedni su ogranak Lambuljića; Rijeka Crnojevića, prešli iz Lješkopolja, od njih su u Podgorici i u Ulcinju; u Karuči (Rijeka Crnojevića) jedni su Popuzića iz Zete; Duljevo, Vranjina (Rijeka Crnojevića) i Gradjani kao: Popović-Lipnjanin; Obrov (Bijelo Polje), došli iz Bjelojevića (Mojkovac); Zaton (Bijelo Polje), starinci; područje Pljevalja: Bučje, od Kolašina; u Ritošićima, Bučju i pljevaljskom polju i kao: Mican; Klanina porijeklom iz Kuča; Dobrun (Višegrad), ogranak Popovića od Pljevalja; u Paštrovićima; iz Lastve (Petrovac na Moru) u Carigradu u 19. v.; Nikšić i okolina; Viru, Dugi, Pragi i Dragovoljićima; u Gornje Rudinice (Piva) došao terzija Zarije iz Foče, porijeklom od Pljevalja; Nikšićko Prekovodje porijeklom iz Cuca (Cetinje); Podgorica, ranije Novaković od Žabljaka; Buljarica (Paštrovići) iz Golubovaca (Zeta); Pop Andrija Vujačić iz Grahova (Nikšić), sidje u Risan, pa njegovi potomci kao jedni: Popović

Popović, selo Zagreda, Katunska nahija - Stara Crna Gora. Popovići u selu Zagreda kod Danilovgrada potomci su popa Jova, najstarijeg sina popa Sima koji je živio i bogoslužio na Kčevo u XVII vijeku. Živio je u Prvetima , selu i Katunskoj nahiji, odakle je sa svojom porodicom odselio Pop Jovo i nastanio u Popovo guvno selo, Zagreda kod Danilovgrada. Nakon smrti popa Jova 1711. njegovi naslednici su uzeli prezime Popović. Njegovih naslednika sa ovim prezimenom danas ima širom Crne Gore, Hercegovine, južne Srbije i Dalmacije. Više u tekstu "Zagreda kao kraina odbrane". Podatke prikupio i dostavio Svetozar Nikolin Popović (sv.popovic@yahoo.com) praunuk Lazara - Šuja Popovića nosioca Obilića medalje i ratnog plijena, kuće i imanja u Kočanima Nikšić nakon bitke na Grahovcu

  • Popović Kosijer, Žabljak na Skadarskom jezeru 1527. god.
  • Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti
  • Popovići, bratstvo u Stanisaljićima
  • Popovići, rod u Dubu
  • Popovići, rod u Ćeklićima
  • Popovići, bratstvo u Kčevu
  • Popovići, bratstvo u Brčelima
  • Popovići, rod u Sotonićima
  • Popovići, bratstvo u Limljanima
  • Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju
  • Popovići iz Meduna, Kuči; potomci M.Miljanova
  • Popovići, bratstvo u Očinićima
  • Popovići, rod u Gruži
  • Popovići u Bogdašićima
  • Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama
  • Popovići, bratstvo u Nerinu
  • Popovići (Dželetovici), bratstvo u Rajićevićima
  • Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
  • Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića
  • Popovići - Kašćelani u Njegušima
  • Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki
  • Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan)
  • Popovljanin, iz Popova (Trebinje) nastanjeni na području Risna i Herceg-Novog
  • Porebrica, iz Borovštice, sa Peštera došli u Seštice (Rožaje)
  • Poretić, Kotor
  • Porko, Herceg-Novi
  • Poro, u Kotoru u 15. v.
  • Poroba, ogranak Vučeraković iz Krnjice (Primorska krajina) otišli u Skadar (Albanija)
  • Porobić, Herceg-Novi, Mojdež i Lepetane (Boka Kotorska) kao: Borković došli iz Hercegovine; Budva; Seljane (Pljevlja) su iz Hasa (Bijelo Polje); u Krivošijama (Risan)
  • Poropat, Tivat
  • Portada, Herceg-Novi
  • Portić, Mezgalje (Šekulari), Berane, iz Hercegovine
  • Porćeli, Kotor
  • Porčić, Jakva (Sokolska), Srbija iz Pive (Crna Gora)
  • Postar, Herceg-Novi
  • Postić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Potežica, Dimljani, Durkovići i Storo (Pljevlja)
  • Potis, vidi: Poto
  • Potković, Kotor po nahočetu
  • Potkućnice u Herakovićima
  • Poto = Potis, Kotor 1181 - 1215. god. i kao: Pučin 1330. god. u Kotoru
  • Potokić, Kotor, po nahočetu
  • Potolić, na Stubicu u Pješivce doselili iz Gruda (Tuzi), a tamo iz Banjske (Kosovo)
  • Potočanin, Tepca uz Taru, došli iz Drobnjaka
  • Potočar, Goleša (Pljevlja)
  • Potpara, Gotovuša, Jugovo i Milunići (Pljevlja); Podgorica
  • Potpeća, Kotor
  • Potpor, u Žabljaku (Drobnjaci)
  • Potršan, Potrš (Borkovići), Piva
  • Poturak, Zavinogradje (Bijelo Polje); Pljevlja; u Drobnjaku i Gornjoj Morači ranije Paredjino, ogranak Radulovića-Trepčana
  • Poturaković, vidi: Paredjena
  • Poturković, ogranak Radulovića u Drobnjacima
  • Poćuka, u Podgorici
  • Pohaska, Kotor
  • Pocerac (Stihućević), Vranjska (Pocerina) iz Pive
  • Poco = Pocan, 15. v. u mjestima Boke Kotorske
  • Počanić, Kovači, Kotor i Muo (Boka Kotorska)
  • Poček, i kao: Mijušković, od kojih su u Donjem kraju (Cetinje) i na Vranjini uz Skadarsko jezero od 1912. god. (iz Stare Srbije), Budvi, Vir Pazaru (Crmnica), Cetinju, Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i Nikšiću
  • Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
  • Pravaska, Herceg-Novi
  • Pravilović (Milošević), u Bjelicama (Cetinje), od kojih su u Cetinju i Kotoru
  • Pravilovići, bratstvo u Bjelicama
  • Pravica, Morinj (Risan) iz Dražin Dola i Bjelača (Trebinje); a tamo došli iz Tople i Kruševice, Herceg-Novi, od njih su Jovanović Hercegovci u Risnu
  • Pradić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Prajer, Savina, Herceg-Novi
  • Pralas, Podgorica
  • Pramenković, Šipče (Sjenica) iz Kuča (Podgorica)
  • Pranda (Prandi), Budva, porijeklom iz Italije
  • Prasat, u Perastu (Boka Kotorska)
  • Praskalo, u Podgorici
  • Praslivić, iz Pipera u Podgorici, Skadar, Mostar i Sarajevo
  • Prauliu = Praulivo, u Kotoru oko 1330. god.

Praulivo, vidi: Prauliu

  • Prašel, Kotor
  • Prašljević, u Podgorici
  • Prašćević, Slatina (Medež), Bjelopavlići i od njih su u Vasojevićima, Soko Banji, Spuž i Konjarniku (Žitoradja), Srbija; kod Bijelog Polja (Polimlje)
  • Praščević, vidi: Prašćević, Vražegrmci (Medež u Slatini), Bjelopavlići pa jedni predju u područni Spuž, a poslije 1878. god. u Soko Banju i Konjarnik (Srbija), drugi u Zatrijebač (Kuči), pa Brezojevice, Meteh i Veliku (Plav), a treći u Vasojeviće niz Lim; Bratonožići, Matično, jedni u Budimlju (Polimlje)
  • Prevan, Kotor
  • Prvenić, Crmnica (Gluhi Do) i kao: Pribenić
  • Prvišić (Prvizić), Kotor

Prvjenović, Crmnica u 15. v.; Cuce (Cetinje)

  • Prvojević, Paštrovići 1399. god.
  • Prvovjenčani, kasnije Nemanjić, u Kotoru sin Simeuna Nemanje, kasnije vladarska porodica
  • Prvpšić, Kotor
  • Prgarović, Piperi
  • Prdavac, Jasen u Bihoru (Bijelo Polje)
  • Prdeklašnja, u Drenovštici (Pješivci)
  • Prdiška, Kozice (Pljevlja)
  • Prduljica, Zubci (Prduljica), Trebinje, predak Kosanovića i Radojevića u Miljanićima i Gornjim Dubočkama (Nikšić)
  • Prebanda, u Podgorici
  • Prebirač, Poćerska i Bistrica (Bijelo Polje), kasnije Prebiračević; u Podgorici
  • Prebiračević, vidi: Prebirač
  • Prevalili, Tivat
  • Pregemelja, Dubrovsko u Drobnjacima i jedni se iselili u Bosnu
  • Predimirović, oko 1000. god. na području Prečiste Krajine uz Skadarsko jezero, Pretislav Hvalimirov Predimirović, knez jeste otac kneza Jovana Vladimira, poginuo 1016. godine
  • Predić, u Pivu došli iz Mostara (Hercegovina)
  • Predišani, bratstvo u Bjelicama
  • Predović, Igalo, Herceg-Novi
  • Predoević, vidi: Predojević
  • Predojević, Savina, Herceg-Novi, kasnije Čutković, došli od Bileće (Hercegovina). Jedni od Bileće 1378. god. sidju u Dubrovnik i Boku Kotorsku kao: *Predoević a mnogi u razne krajeve u kasnijem dobu. Kod Bileće su došli iz Čepelice (Stara Crna Gora) pa se nastane u Čepelicu (Bileća) i okolinu: Zaušje, Panik, Planu, Baljke, Plužine, Šobotinu i dalje predak bio je Predimir-Predoje
  • Predječević, u Krajini
  • Preka, Buljarica (Paštrovići), pa jedni 1891. god. odsele u Polaču, Glavicu (Luštica); Sanski Most (Bosna)
  • Prekalović, ogranak Junčevića (Hota) kod Plava a iz Hota (Tuzi)
  • Prekendić, Prekendine u Miokusovićima (Bjelopavlići)
  • Prekić, Bjelopavlići, ogranak Djurovića (Matijaševića); Nikšić; Kuči i kao: Prenkić (Martinovići) iselili neznano kuda: jedni u Skadar (Albanija) i kao: Preko
  • Preko, vidi: Prekić
  • Preković, ranije: Ledinjanin (Krivodoljanin), u Kučima, Paštrovići u 1611. god.
  • Prekočević, vidi: Prelić
  • Prekolović, ranije: Čeković (Lucdjenović), u Hotima (Tuzi)
  • Prela, Zagonja (Ulcinj); Bar; Kotor
  • Prelvucaj, Nabom, Helmica i Šilj, područje Tuzi, grana Hota
  • Prelesnik, Kotor
  • Prelić, Premići (Kuči) bliži Prekočevićima, ogranak Vujoševića-Drekalovića, a u Vasojevićima grana Novakovića
  • Prelević, u Ćuriocu Starhića i Laćama (Bjelopavlići), ogranak Brajovića, drugih; u Kučima identično Preljević, na Stravču, i Kosoru, od njih su u *Podgorici; Ubli (Kuči) potomci vojvode Djuza (Djura) Radonjića-Drekalovića; Rakića Kuće i Golubovci u Zeti; Berane; Dio, Zaton i Lješnica (Bijelo Polje)
  • Prelesnik, Kotor
  • Prel (Preli), Rječ (Ulcinj)
  • Prelukić, Briska u Briskoj Krajni (Primorska krajina), došli iz Miridita (sjeverna Albanija)
  • Preljaj, u Štoju (Ulcinj)
  • Preljača, Pljevlja 1864. god
  • Preljvukić, kod Vusinja (Plav)
  • Preljević, Dobrinja (Kanje), Bijelo Polje, kasnije Prelević; vidi: Prelević u Kučima
  • Premilović, u Kotoru oko 1335. god.
  • Premić, u Kučima (Fundini) ogranak Vujoševića iz grane Drekalovića; u Fundini prešli su iz područnih Premića; Bar
  • Premkočović, Crnogorsko primorje i Podgorica
  • Premović, Cerovo (Pješivci), ogranak Magočevića, ranije Strahinić, doseljenici iz Seoštice (Bratonožići); u Podgoricu iz Kuča prije 1894. god.; Zaton (Bijelo Polje), od kojih u Čukojevcu (Gruža Kragujevačka); Donji Šestani (Krajina), ogranak Vučedabića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Albanija); Pelev Brijeg (Bratonožići), ogranak Boljevića od kojih su u Vasojevićima
  • Premovići, bratstvo u Cerovu
  • Premtić, iz Kuča došli u Jasen na Bihoru (Bijelo Polje)
  • Premud, Kotor
  • Premudi, u Kotoru
  • Premča, u Kotoru 15. v.
  • Pren, u Baru
  • Prenkaj, Štoj (Ulcinj)
  • Prenkić (Prentić), na Cvilinu (Kuči) u Kutima i Krivom Dolu grana Mrnjavčevića, jedni se odselili u Jasen na Bihoru, drugi u Kučima (u Kućinama) ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Prentin Do (Cuce), Cetinje, gdje ima 5 naziva sa Prentin, od osnova za Prentić ili Prentovići ili slično; Savin Do (Berane), potiču iz Škrelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; Gostilje u Zeti srodnici Skobaljevića, Markipovićima i Ulićima, porijeklom iz Stare Crne Gore. Viđi: Prekić
  • Prenkočević (Bisać), u Burzi (Zatrijebač), Kuči; kasnije jedni kao: Prenkračaj
  • Prentić, Zaton (Bijelo Polje), ogranak Bojovića iz grupe Mrnjavčevića u Kučima; Prentin Do (Cuce), Cetinje kasnije Prentović. Vidi: Prenkić
  • Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
  • Prentov, vidi: Prentović
  • Prentović, Seoca (Crmnica), ogranak Perovića, potomci Ratka doseljenika iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija; Prijevor (Grbalj), došli iz *Paštrovića; Brajići (Budva), od njih su na Zlatiboru, u Zrenjaninu, Vršcu i u USA; vidi: Prenkić; u Budvi su jedni iz Kristanje, Herceg-Novi; u *Petrovcu na Moru došao 1817. god. Marko sa Brajića
  • Prenč, Klezna (Ulcinj)
  • Prenčaj, u Obadima (Crnogorsko Primorje)
  • Prenča, ogranak Tugića, ranije Škielja
  • Prendža, Štoj (Ulcinj)
  • Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama
  • Prepsalić, Gruda kod Plava 1485. god.
  • Prerad, u Savinji, Herceg-Novi došli iz Splita
  • Preradović, od Bileće prešli kod Kolašina, pa od njih u: Pljevaljsko polje, Ljuće, Mrzoviće i Pljevlja
  • Pretović, Mokro (Šavnik), prije 1735. god.
  • Preščević, u Brezojevcima, Metehu i Veliku (Gornje Polimlje) i kao: Praščević
  • Preč, Rječ (Reč), Ulcinj
  • Prečević, Rakića Kuće (Zeta)
  • Pržanac, Podgorica
  • Pržica, u Kovačima (Grbalj) 1620. god.
  • Przić, Pljevlja
  • Pribe = Pribi, pa jedni kao: Mekša, -sa
  • Pribenić, Crmnica 16. v. vidi: Prvenić
  • Pribenović, Šašvari (sjeverna Madjarska), porijeklom iz Primorja (Crna Gora)
  • Pribi, u Kotoru 1330. god., vidi: Pribe
  • Pribilović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; u Crmnici 1445. god.; Police (Boka Kotorska); Maine (Budva), gdje su jedni iz Stare Crne Gore, a drugi iz Boke Kotorske; Mrčevo (Grbalj); Crmnici i Kotoru 1445. god. i područne Police
  • Pribinović, Grbalj
  • Pribisavljević, Nikšić 16. v.
  • Pribisalić, u Ridjane (Nikšić) kroz 16. v.; Cetinju 1493. god.
  • Pribisaljić, Kotor na području Duklje (države) u 10. v.
  • Pribišević, Kotor i Zeta, 1444. god.; u Drobnjacima 1431. god.
  • Pribjenović, kod Nikšića u 16. v.
  • Pribor, Kotor 1565. god.
  • Pribojević, Čevo (Kčevo), Cetinje 1335. god.; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje; Kosor (Kuči); Buljarica (Paštrovići) i Lovricani u Boki Kotorskoj; u Njegušima (Cetinje) 1445. god.; u Nikšiću 1518. god.
  • Pribčević, u Paštrovićima 1457. god.
  • Priga, Risan
  • Prijić, Tivat, Risan i Podgorica
  • Prijović, Zagradina, Goleš, Crnugović i Repoševina (Pljevlja)
  • Prikaski, u Podgorici
  • Primić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Primičić, Nikšić u 15. v.
  • Primov, u Kotoru 1498. god.
  • Primović, Kotor
  • Primošić, Dobrota (Kotor)
  • Primuti, Kotor 1326. god.
  • Prioanić, Kotor, po nahočetu
  • Pripković, u Komanima (Podgorica) 1498. god.
  • Prihović, Kotor iz Gradca
  • Prišlić, Zagorje (Pljevlja) 1485. god. i kasnije u Buče i Berane
  • Prkendić, Mijokusovići (Bjelopavlići)
  • Prlain, u Mokrinama i kod Risna od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić
  • Prlanović, Herceg-Novi
  • Prlja, Začir, Mužovići (Ljubotinj) oko 1581. god., i Donja Selca (Ceklin), Rijeka Crnojevića, ranije Barjaktarović, doseljenici iz Mrkojevića (Crnogorsko Primorje), od njih su u Cetinju
  • Prljača, Pljevlja
  • Prlje, bratstvo u Ljubotinju
  • Prljučkić, u Zeti (Vranj) su iz Gruda (Tuzi) i Selišta (Podgorica), pa jedni predju na Vranjinu (Skadarsko jezero)
  • Prndić, Risan
  • Prnjavorac, Novi Milanovac (Šumadija), doseljenici iz Morače (Kolašin)
  • Prnjat, Kruševice i Kutina (Trebinje), Igalo, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom su od Nikšića
  • Prnjatić, Dobrota (Kotor)
  • Provović, Igalo, Herceg-Novi
  • Providžalo (Jovanović), Nikšićko Prekovodje
  • Progonović (Proganović), Lješansko područje u 15. v. pa jedni odu u Kotor; Klopot i Seoštaca (Bratonožići)
  • Prodan, u Kovače i Stabna (Piva), došli iz Drobnjaka; Prčanj u Boki Kotorskoj; vidi: Prode
  • Prodanov, u Kotoru došli sa ostrva Hvara 1330. god.
  • Prodanović, Gornja Bukovica (Podgorina), Srbija; Kruševice i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom sa Njeguša (Cetinje), kao i oni u Podgorini
  • Prode, u Ulcinju i Kotoru i kao: Prodan
  • Prodi, u Kotoru 1600. god.
  • Prodić, u Čečavi (Teslić) jesu iz Šnjegoštine (Crna Gora)
  • Proja, u Sjevernu Hrvatsku došli 16. v. iz Bjelopavlića
  • Projović, Šumanik uz Ibar, porijeklom su iz Bjelopavlića
  • Prokle, Prokuliani, u Antibaru = Baru
  • Proković, iz Crne Gore u Zabojniku kasnije kao: Mojsilović, Drlupima (Kraljevo) i Dubravi u Gruži Kragujevačkoj
  • Prokuliani, vidi: Prokle
  • Prokulijan, Bar; Paštrovići 1588. god.
  • Prorok, u Lušticama (Tivat) 1400. god.; u Knež Dolu (Ledinci), Cetinje i kao: Profot, vidi: Proroković; u Paštrovićima
  • Proroković, ogranak Hrsovića (Gačovića) u Njegušima (Cetinje) i kao: Prorok, srodnici: Dragovića, Hrsovića i Dančulovića. Od njih su u Zalazima (Kotor) i Nikšiću
  • Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
  • Proroc, Stepen (Hercegovina) tu kao: Šuković porijeklom od Herceg-Novog
  • Proročica (Proročić), Ćeklići i Bjelice (Cetinje). U Ćeklićima i kao: Vučedoljanin, srodnici su Miševića, a u Čaradju (Golija), Nikšić tamošnjim Desančićima, odatle su i doselili na područje Cetinja; Kotor
  • Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima
  • Prosati = Prusato, u Kotoru
  • Prosedolac, Cuce (Cetinje)
  • Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu
  • Proskuričić, Paštrovići
  • Protić, u Šekulare (Berane) ogranak su Brakočevića, doseljenika iz Drobnjaka. Od njih su u Peći (Orahovac), Gornjoj Toplici, Pločama (Jelakce), Aleksandrovac, od kojih su u Kikindi (Banat), Andrijevici (Vasojevići); Kotor
  • Protiva, Risan
  • Protov, Kotor
  • Profeta = Profete, i kasnije jedni oko 1330. god. kao: Strulije
  • Profilović, Novi Pazar, doseljenici iz Kuča; u Kotor su došli iz Male Azije
  • Profot, vidi: Prorok
  • Prohaska (Proš), Herceg-Novi i Kotor
  • Proš, Ceklin (Rijeka Crnojevića)
  • Prošea, Kotor
  • Prpoš, u Rujevoj glavi
  • Prstojević, ogranak Duljovića u Pivi (Crna Gora), Foči uz Drinu, ogranak Duljovića iz Duljovića (Gornja Hercegovina), belježeni i sa Rnjez
  • Prukalo, Trebesina, Herceg-Novi
  • Prusato, vidi: Prosati
  • Prconjić, u Banjanima (Nikšić); u Baru i kao: Prconić; Zeta; u Podgorici
  • Prčanjin, Gostilje (Donja Zeta)
  • Prčanjić (Prčanić), Stanisalići i Gostilje (Zeta) iz Bajica (Cetinje)
  • Pršić, Plav i obližnji Prnjavor
  • Pršutović, Kameno (1692. god.) i Risan (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine
  • Pterović, Ćeklići (Cetinje)
  • Ptiković, u Kotoru
  • Puač, u Podgorici
  • Puvović, Herceg-Novi
  • Puglina, Kotor
  • Pudar, Pijesci (Popovo), Mostar, Robina, Trijebna, Opličićima i na Pješivici (Hercegovina), ogranak Kovačevića iz Ridjana (Nikšić)
  • Pužić, Bar
  • Puz (Rva i Vlasonja), u Džuverima (Pljevlja), a kao: Puz u Djurašićima, Tocima, Baricama, Babinama i Izbočinama, porijeklom iz Pive
  • Puza, Zaton i Orline (Bijelo Polje); Djurašići, Toci, Babine
  • Puzić, Kolašin
  • Puzo, Zaton, Pobretić i Vlah (Bijelo Polje), 1892. godine stigli iz Tjentišta (Foča)
  • Puzović, na području Bistrice i Bijelo Polje, Kozice i Korotnica (Pljevlja)
  • Pujić, Ulcinj; Tivat
  • Pujšić, Baošići, Herceg-Novi
  • Puka, Bar
  • Puković, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Pukcio, Kotor 1420. god.
  • Pul, Risan
  • Pulević, Piperi, ogranak Janića-Staševića; Podgorica
  • Pulenović, Sveti Stefan (Budva)
  • Puletić, Lipovo (Kolašin); Rovca (Podgorica), od njih su kod Brodareva (Donje Polimlje)
  • Pulić, Raštiš i Skodra uz Bojanu (Ulcinj)
  • Pulko, u Kotoru
  • Pulti, Ulcinj i područni Štoj
  • Pultić, Ulcinj
  • Pultović, Sveti Djordje (Ulcinj)
  • Pulja, Ulcinj
  • Puljaj, Štoj (Ulcinj)
  • Puljević = Pulević, u Piperima, grana Janića
  • Puljić, u Vasojevićima ogranak Radivojevića
  • Puljti, Štoj (Ulcinj)
  • Puljčak, kao: Deković, iz Dinoša (Tuzi) došli u Podgoricu
  • Pumpi, Ulcinj
  • Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića
  • Punošević, područje Njeguša (Cetinje), ranije Vojinović, porijeklom iz Bosne
  • Punoševići, bratstvo u Njegušima
  • Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići
  • Puntić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Puović, Kuti, Herceg-Novi i kao: Vuksanović, došli iz Tvrdoša (Trebinje)
  • Pupović, u Zatrijebaču (Kuči), u Prnjavoru i okolini Plava i varoši, porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići), ranije kao: Pešić; Kričak; Bobovo, *Zasad, Podostrog, Potpeće, Gradac i Krće (Pljevlja), porijeklom iz Pušanske Gore (Stara Crna Gora). Od njih su: Golubović, Jakovljević i Tomić, na tom području
  • Puranović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak Radulovića iz Ćeklića (Cetinje)
  • Purdić, ogranak Ćirinih iz grupe Čojić (Tomin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Porijeklom (od 13. familija) iz Crne Gore
  • Purenović, Toplica (južna Srbija), ogranak Šaranovića iz Bjelopavlića; u Toplici (južna Srbija) od 1892. god. ogranak Tupušković od bratstva Bulatović iz Rovaca
  • Poprijek, u Pivi
  • Purić, Obarde, Zaljut i Ljutić (Pljevlja), od njih su u Pljevljima Grujičić, porijeklom iz Polja (Kolašin); Kostajnik (Valjevo), došli iz Pive; Podgorica i Nikšić, potiču iz Kuča
  • Purišić, Jabuke i Koće (Kuči), od kojih su i srodnici: Ivanovićima, Marima, Ivančevićima (od njih su Cucovići) u Fundini (Kuči) a u Plavu Berulić; Komorali i Jara (Plav) 1870. god.
  • Purkar, Podgorica
  • Purković (Purkić), Morača (Kolašin), došli iz Obalja (Borač), potomci (rodonačelnika) Curka iz Raške (Srbija). Od njih su u Dalmaciju (Senj i drugdje), Novu Varoš i Užice (Srbija); u Kučima grana Drekalovića, od njih u Obljaju (Gacko)
  • Purlija, Dupilo (Crmnica); Bar
  • Purlije, bratstvo u Dupilu
  • Purupen, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
  • Puro, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
  • Purović, Donji Zagarač (Danilovgrad) i kao Purović-Djuričković; Podgorica, kod Tuzi i u Kučima iz Mataguži (Zeta) i Stankovićima (Zeta), od kojih su u Dinoši Beć, Adžanji (Grude), Tuzi i kod Gusinja; Jasikovica i Jasliću (Golija), Nikšić iz Bjelica (Cetinje)
  • Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču
  • Pustahija, Gornje Polje i Rastovac (Nikšić); u Podgorici; Prijevor (Grbalj)
  • Putešević, Sendovići uz Drinu, došli sa Bobotova groblja (Golija), Nikšić, porijeklom iz Crmnice
  • Putimir, u Zeti 1438. godine
  • Putica, Podvrš (Rudni Do), Nikšićke Oputne Rudine, od njih su u Orahu (Trebinje), porijeklom iz Gacka (Hercegovina); Herceg-Novi
  • Putnik, Tudurovići (Paštrovići), u 17. v.; Bela Crkva, Opovo (Banat), porijeklom iz Crne Gore
  • Putović, Kotor; Plav
  • Putomir, Kotor
  • Putujević, u Spiču (Sutomore), Bar
  • Pućurica, područje Bisatrice (Bijelo Polje), srodnici Bijedića i Šaronjića, od njih su u Radijelju, Zmijancu i Rasovi (Bijelo Polje), u Metohiji i Turskoj
  • Pufja, Ulcinj
  • Puhalo, Čelobrdo i Podbabac (Paštrovići) i Mrtvica (Budva), kasnije Puhalović, ogranak su Kaludjurdjevića
  • Puhalović, vidi: Puhalo, Paštrovići; Budva; Kotor i područni Škaljari
  • Puhač, Dobrota (Kotor); Igalo, Herceg-Novi
  • Puhović, Rasova (1860. god.) i Lozna (Bijelo Polje)
  • Puciv, Kotor 1520. god.
  • Pucić, Kotor, porijeklom iz Dubrovnika
  • Puculović, Crnogorsko Primorje
  • Pućurica, bratstvo se prvi put pominje u Bijelom Polju oko 1800. godine. Kao bratstvo nastanjeno u selu Bistrica, nadomak Bijelog Polja. Porijeklo bratstva je nepoznato; neki stariji ljudi kažu da su Pućurice iz Pive, ispod Durmitora. Medjutim samo prezime ima značenje koje u prijevodu sa turskog jezika znači biljeg (Pućur - biljeg) što govori o mogućnosti da samo bratstvo potiče iz Turske. Ove tvrdnje nemoguće je potkrijepiti nekim dokazima, jer u bratstvu sve do 1932. godine nije bilo pismenih ljudi koji bi zabilježili neku priču ili dogadjaj. Danas je najveći broj Pućurica naseljen u selu Zminac, nadomak Bijelog Polja. Ima i iseljenika po raznim krajevima svijeta, najviše u Novom Pazaru, na Kosovu i u Makedoniji. Poznatiji ljudi iz bratstva su Iso Pućurica (Ljekar, predśednik sanitarne inspekcije opštine Bijelo Polje, odlikovan srebrnim vijencem od strane predśedništva SFRJ), Tufo Pućurica (finansijski direktor u najvećem preduzeću na śeveru Crne Gore u vrijeme komunizma PIK ,,Bjelasica,,), Esad Pućurica (Omladinski prvak Crne Gore u boksu, boksovao za BK Budućnost) , Safet Pućurica (Rukometaš u Makedoniji) . (prilog poslao Asmir Pućurica apucurica@yahoo.com)
  • Pučin, vidi: Poto
  • Puš, Bar
  • Pušanja, Virje (Pljevlja)
  • Pušević, Nikšić
  • Pušelja, Pošćenje (Šavnik) i Morači, ogranak Abazovića. Od njih su Žunić u Visokom (Užice), Srbija
  • Pušetrin, Bar
  • Pušija (Pušia), Bistrica (Bijelo Polje)
  • Pušin, Salč (Ulcinj)
  • Pušić, Sušćepan, Topla i Baošići, Herceg-Novi; Pušića Poljana (Ivica), Žabljak
  • Pušica, područje Bistrice (Bijelo Polje); Zavinogradje, Mioska, u Dušmanićima i Skokućama (Pljevlja) i kao: Ćubić
  • Pušica, bratstvo - selo Zavinogradje (zaseok Djurovo brdo) kod Brodareva. Vode porijlo od Dulovića iz Gornje Morače. Doselili se oko 1840 godine. Deo bratstva je vratio prezime Dulović. (prilog: M.Pušica pushica@gmail.com )
  • Puškarović, Kuti, Herceg-Novi i kao: Pestorić, iz Konavala
  • Pušović, Pljevlja 1873. god.
  • Pušonja, Vrbovo, Djurišići, Skokuća i Crljenicu (Pljevlja) doselili iz Pušonjske doline (Cetinje); Podgorica
  • Pušonjić, Podgorica, došli iz Pljevalja
  • Pfeifer, Dobrota (Kotor)
  • Pfejfer, Herceg-Novi

Izvor[edit]

[[1]] [[Category:Wp/cnr]