Wp/cnr/Crnogorska prezimena na M

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Crnogorska prezimena na M
Jump to navigation Jump to search

Popis Crnogoskih prezimena na M[edit]

  • Mabrić, Perast
  • Mavrak, Bajište (Nevesinje), Hercegovina i područno Popovo, jesu iz Crne Gore; Podgorica
  • Mavrić, Ulcinj; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije
  • Mavrovunitos (Brajović), iz Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju
  • Magazin (Magazinović), Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi: Milutinović
  • Magdalenić, Kalače i Bogaje (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin), istorodni sa tamošnjim Dulovićima
  • Magdalić, Berane 1877. god.
  • Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje, srodnici: Tmušića, Sinanovića i Kurpejovića
  • Maglajević (Komlenović), ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki su odselili u Herceg-Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna) i jedni od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god.
  • Maglić, Komoran (Plav) 14. v.
  • Maglica (Meglica = Mekica), 1440. god. Mitrovići (Paštrovići)
  • Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki (Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima
  • Magovčevići, bratstvo u Cerovu
  • Magud, Plužine (Piva); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u Kotor i Paštroviće; u Mojdežu su iz Popova (Hercegovina); Donja Lastva (Tivat)
  • Magudi, bratstvo u Boki
  • Maguljan, Cetinje
  • Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Madežić, Herceg-Novi, po majci
  • Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje Krajine
  • Madjar (Madjarić), Radovanići i Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska)
  • Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao: Milatović
  • Mažan, u Kotoru
  • Mažarović, područje Herceg-Novog
  • Mažić, Mažići na Zlatibor, doselili iz Mažića (Budva)
  • Mazalica (Kurep), ogranak Kurepa u Crljenici i Židovićima (Pljevlja), i kao: Židović, a u Kotoru od njih Mazalo; Rudinice i Jugovo (Pljevlja)
  • Mazalo, Kotor 1326. god.
  • Mazarak, Slanci (Donja Gora) i Gorovići (Grbalj), porijeklom su iz Stare Crne Gore
  • Mazarakljaz, Kotor, po majci
  • Mazarević, Perast (Boka Kotorska)
  • Mazarović, Perast 1680. god.
  • Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka)
  • Mazić, selo Nedajno 9 kuća kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžića iz Lisine) ; slava: sv. Jovan
  • Mazuka, Budva 1650. god.
  • Mailović, Podgorica
  • Main (Maina), Rijeka Crnojevića, došli iz Maina (Budva)
  • Maina, Maine (Budva), vidi: Main
  • Maić, Herceg-Novi
  • Mainić (Majinić), Paštrovići, ogranak Markovića iz Markovića (Budva)
  • Majinić, vidi: Mainić
  • Majić, Mataguži, Vranj i Mijanovići (Zeta); Oni su iz Gornjih Maina (Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao: Mrkojević, pa (iz Mrka-Piperi) Marković. Vraka (Skadar), Albanija; Bijelo Polje i Goričani (Peć), Metohija i Kotoru porijeklom iz Maina (Budva); iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju
  • Majkići, bratstvo u Tivtu
  • Majović, Ponari (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje)
  • Majski, Podgorica
  • Majstorović, Potrk i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu (Užice); u Podgorici i kod Bijelog Polja
  • Majstoričić, Bijelo Polje i Plav
  • Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor)
  • Makajlović, Podgorica iz Kuča
  • Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive
  • Makarenko, Gusinje i Bar
  • Makarović, Vrbnica i Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje
  • Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu
  • Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije
  • Makej, Štoj (Ulcinj)
  • Makijelj, Krimovice (Grbalj)
  • Makijovelić, Kotor, po nahočetu
  • Makin, Kotor
  • Makineze, u Kotoru 15. v.
  • Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god.
  • Maković, Lipa (Cuce), Cetinje; ogranak Bojovića, kasnije i Omerović u Ublima (Kuči)
  • Makovići,staro bratstvo u Lipi
  • Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići (Novi Pazar)
  • Makoril (Mačoril), Podi (Mirac), Cetinje
  • Makoč (Makočević), Piperi i Podgorica
  • Makrid, Nikšić
  • Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci Trebješana = Nikšića, od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak Jovanovića iz Rovaca odselili se u Brajkovac (Šumadijska Kolubara); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i Kijevo u Lepencu (Srbija); Kremna (Užice) i u Valjevskoj Podgorini porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (Mojkovac); Kričak, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška Banja, Raštinje i Kraljevo (Srbija) i u Glauko (Čikago)
  • Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini
  • Maksin, ogranak Markovih (Miljanića) u Srpskoj Crnji (Banat), porijeklom iz Banjana (Nikšić)
  • Maksić, Stojnik i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije Kojić, srodnici Nenadovića u Srbiji
  • Maksulić, Pljevlja 1854. god.
  • Maksut, Nikšić
  • Makunović, u Orahu kod Nikšića
  • Makuš, Berane 1893. god.
  • Mal (Mala = Mali), Kotor
  • Mala, Budva; vidi: Mal
  • Malavrazić, Jošica, Kameno, Meljine, Prijevori, Podi, Sutorina (Boka Kotorska)
  • Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg Kolašina
  • Malašević (Malonšić), Paštrovići
  • Malević (Djurović), Vilac (Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi: Maljević; *Vasojevići, ogranak Novakovića u Beranama i kod Tutina; Grbavci (Zeta)
  • Maledikti, vidi: Malediktus
  • Malediktus = Maledikti, Kotor
  • Malezić, i kao: Sukić, Berane
  • Malek, Budva
  • Malenović (Marinović = Marunović), Kosovi Lug (Bjelopavlići) i kod Peći
  • Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine
  • Maleš (Maleševac = Mališevac), podnožje Volujak i Maline (Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od njih kasnije *Malešević (potomci vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske Makedonije dodju na Kosovo, odande u Malinu (Gacko) pa potom uz Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac = Maleševac; vidi: Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u Hercegovini
  • Maleševac, vidi: Maleš
  • Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi: Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379. god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar Crne Gore)
  • Mali, vidi: Malia, Kotor
  • Malia (Mali), Dobrota (Kotor), a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal
  • Maliković, Danilovgrad, Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići)
  • Malindorić, Nikšić
  • Malipiero, Budva 1471. god.
  • Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići)
  • Malinović (Malenović), Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije
  • Maliotus = Malisor, u Baru i Ulcinju
  • Malisor, vidi: Maliotus
  • Malireta, iz Kotora u Šibeniku
  • Malić, ogranak Pecića (Lukića) u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija)
  • Malićanin, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko (Pljevlja)
  • Maličiata, u Kotoru 15. v.
  • Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska)
  • Malidžan, Gradac, Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja)
  • Mališevac, vidi: Maleš i Maleševac, na lijevoj obali Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od planine Volujaka
  • Mališić, Vasojevići i kao: Nedić, ogranak Rabrena - Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak Ljačevića i kao: Grgurević u Kučima, grana *Mrnjačevića, od njih u Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; Dubovo na Bihoru (Bijelo Polje); Berane; Gornje Crljenice (Pljevlja); Oputne Rudine (Nikšić)
  • Malkić, Pljevlja 1859. god.
  • Malković, Kotor
  • Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića) Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (Pavino Polje), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi; kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko 1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao: Malojević
  • Malovići, bratstvo u Drobnjacima
  • Malovići iz Pive (Plužine 5 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan
  • Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci)
  • Malovrzović, Podgorica
  • Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina
  • Malojević, vidi: Malović u Boki
  • Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i Dobrotu iz Stare Crne Gore
  • Malokrajna, Ulcinj
  • Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje (Podgorica)
  • Malonsi (Crnogorac), iz doline rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim
  • Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god.
  • Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević, porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god.
  • Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina)
  • Malošević, vidi: Malonšić
  • Malošić, Komani (Podgorica)
  • Malta, u Kotoru
  • Maltez, Nikšić
  • Malčić, Brskovo (Mojkovac)
  • Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj
  • Maljai, vidi: Malja
  • Maljaj, vidi: Vukašević
  • Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja) (dodatak - Maljević postoji i u Đuravcima, Donji Šestani, Bar i tu datira nekoliko vjekova unazad - prilog Petar Maljević petar.maljevic@altermodus.me ).
  • Mamić, Herceg - Novi, došli iz Nikšića
  • Man (Mani), Rastiš (Ulcinj)
  • Mangino, vidi: Mankino
  • Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje
  • Mandegaj, Kotor
  • Manguran, Staro Selo (Župa Nikšićka)
  • Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi
  • Mandel (Mander), Kotor
  • Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi: Mandel
  • Manda(Mandalina), udovica sa Trešnjeva
  • Mandalenići, bratstvo u Cerovu
  • Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije Milešević i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : Milešević = Mandić (Drobnjak) i kao: Drobnjaković od kojih su: Jauković, Paraušić, Šaulić, Durković, Danilović, Delić, Ostojić i Jakšić, a dolini Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: Gojković, Lazov i Ilin, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: Lazović i Ilić i u Grahovo kao: Andrijašević, a u Risnu kao: Drobnjaković. Orebić - ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao: Vidinić, vidi: Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića - Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije Đurić; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: Stavičić, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore;
  • Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati
  • Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci
  • Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini
  • Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb)
  • Mandići iz Župe Nikšićke
  • Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 1 kuća), starinom od Trebinja od Đurića; slava: sv. Djordjije
  • Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar (Dalmacija)
  • Mandušić, Stara Crna Gora
  • Manenica, Kotor
  • Manesić, Kotor
  • Manzoni, Herceg-Novi
  • Manigodić, Vrbica (Prnovice), Nikšić, odselili
  • Mamija, Bar i područni Sustaši
  • Manić, Kotor, po majci
  • Maničević, Piva
  • Mankino = Mančino i kao: Mangino, u Baru i Kotoru
  • Manlija, Risan u ranom vijeku
  • Manlius, Risan, rani vijek
  • Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće, Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje)
  • Manovović, Pljevlja 1864. god.
  • Manoglav, Herceg-Novi
  • Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević, Damjanac i Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima, jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi Lalevića (Milića) na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić; Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova (Hercegovina)
  • Manojlovići, bratstvo u Cucama
  • Mansneta, Budva, po nahočetu
  • Mančino, vidi: Mankino
  • Mančić, u Nikšiću
  • Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera
  • Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo Polje), istorodni
  • Manjević, Polja (Mojkovac)
  • Mara, vidi: Mari
  • Maravazija (Marvsija), Pistula (Ulcinj)
  • Marabut, Gornji Stoliv (Kotor)
  • Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković, odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje
  • Maramonte, i kao: Balšić = Maramonte, u Zeti 1420. god.
  • Maraš, iz Hota (Tuzi), došli preci u Zetu, pa se razgranali. Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao: Maraš = Babić; srodnici Vučića i Krstovića u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko jezero), Ostrelju (Ravna Rijeka), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao: Marašaj, Seoca i Gluhi Do (Crmnica); u Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje
  • Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.; vidi: Maraš
  • Marašhoj, Štoj (Ulcinj)
  • Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi: Mari
  • Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija)
  • Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Marvulić, Podgorica
  • Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita (Albanija)
  • Margenjštern, Risan
  • Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor
  • Margilić (Ljuljnik = Bonkeć) i Margilaj = Margiljaj, u Zatrijebaču (Kuči)
  • Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči)
  • Margokius, vidi: Marini
  • Margoci, vidi: Marini
  • Margocijev, Sutvara, Herceg-Novi 1442. god.
  • Margoč, vidi: Marini
  • Mardar, Mardeli (Tivat)
  • Mardita, Bar
  • Marditović, Sustjel (Ulcinj)
  • Mardokić, Podgorica
  • Mardolesi, Kotor
  • Mardutović, Bar
  • Mardjenović, Kolomza (Ulcinj)
  • Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija)
  • Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine
  • Mardjokić, Bar i Podgorica
  • Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića) u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina). Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj i Rumija
  • Marević, Podgorica
  • Mareskalo, Kotor 1450. god.
  • Maretić (Marotić), Risan; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž), oni su srodnici Mudreša i Vukčevića; Brezojevica (Plav)
  • Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje)
  • Mareš, Bistrica (Bijelo Polje), potomci Mareša
  • Marešević, Cetinje
  • Marešović, Bar
  • Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović = Orahovljanin
  • Maržen, u Kotoru
  • Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao: Marešević, od njih su Peci, Koljčević i Marić, od iseljenih
  • Marijan, Cetinje
  • Marijanić, Kotor
  • Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj
  • Marilović, kod Mojkovca
  • Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao: Margoč, Margoci i Margokius
  • Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine; Herceg-Novi, po nahočetu
  • Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao: Alijerović, kod Plava; Donja Bjela (Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj; Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića), drugi ogranak Djurišića iz grane Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje); Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac (Barajevo), Srbija i kao: Strukar, doseljenici iz Pipera (Crna Gora)
  • Marinov, Paštrovići
  • Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu (Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor, doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); *Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj (Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom Vlahu; Škaljari (Kotor); *Marunović u Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići); Šušanj (Bar); Zupci (Bar); ogranak Vučevića u područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj)
  • Marinovići, bratstvo u Očinićima
  • Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
  • Marinovići, bratstvo u selu Slivnici
  • Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki
  • Marinovići u Trstu
  • Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu
  • Marinčić, Risan
  • Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske
  • Marić, Jezera (Bare), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su Golubović u Tepcima i Marić u Bosni; Sirovac i Bare (Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu (Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, Zaostro i Zasade; Bijelo Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice (Srbija) iz Božića (Andrijevica); iz Bjelopavlića neki odseliše u Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), Kragujevac, gdje su kao: Taranin; Turice u Donjem Dragačevu jesu iz Morače, srodni Dostanićima = Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći (Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića (Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su Golubović u Tepcima i Šumancima (Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani), Nikšić, srodnici Rusena = Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima (Popovo Polje), Trebinje, u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina, Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i kao: Marić - Nikolić; kod Risna i Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči); Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (Sutomore), Bar, od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg), Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje) ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića; Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); Ljutice (Valjevska Tamnava), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije Mari; u Pivi s. Seljani od Radovića, odseljeni kod Vlasenice Marić (po majci Mari), kasnije Bilić; u Skadar (Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica, Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; Herceg-Novi jedni su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje), Hercegovina jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem Dragačevu (Srbija); Azbukovica u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića) - Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac (Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima;
  • Marići, bratstvo u Nalježiću
  • Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
  • Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167. god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića; Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao: Savović i Joković; Orašac (Šumadija) ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće (Mojkovac)
  • Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima
  • Marićevići, bratstvo u Kosijerima
  • Maricio, Budva
  • Maričević, Donja Lastva i Dub (Tivat)
  • Maričić (Lazarević), Šantrovac (Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru
  • Maričići, (prilog: Djordje P. Rističević djordjeristicevic1@gmail.com )
  • Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima; iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija); Glasnica (Pljevlja)
  • Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima.
  • Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj); Bar i kao: Marku
  • Markati, Herceg-Novi
  • Markaš, Veliki Ostros na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao: Vuletić
  • Markezer, u Paštrovićima
  • Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima u obližnja Kunja
  • Markezina, Prčanj
  • Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka
  • Marketov, Paštrovići
  • Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića, vidi: Markipović
  • Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao: Markinović sa srodnicima: Prenkićima i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije. Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke Crnojevića
  • Markis, Prčanj
  • Markić, Bar
  • Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije Miković = Buran i jedni ogranak Davidovića; iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i Piperima

Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska, porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje

  • Markičević, Budva
  • Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina)
  • Markišin, Paštrovići
  • Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao: Ćesar, Savić i Džudović, porijeklom su iz Rovaca

Marljukić (Markičić = Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim Mićićima

  • Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat), ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u srodničkom odnosu) i kao: Markov (od Debele Jere). Od njih su razgranati, od braće: Iva, Marka i Sava, od njih je više od 22 bratstva; kao: Markov; Paštrovići

Markov Ilija, predak bratstva Milijevića

  • Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat)
  • Markovinčić, Prčanj
  • Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije Tomanović i Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: Belanović potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: Marković u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi: Radulović u Daljamu; Risan, iz Drobnjaka; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi: Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: Radović; Mali Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: Ljaković, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: Lješnjanin i Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); Marković "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra). Vidi: Radulović od Radula, potomka Ozrova; Oplanići (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Bara (Crna Gora); Orahovica i Dobrota (Kotor); Tivat; Sutomore (Bar); Zagorak (Pješivci), grana Britvića; uz Kolubaru (Šumadija) iz Uskoka (Žabljak), ogranak Kaljevića porijeklom iz Pipera (Podgorica); Bare Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Marković = Platišuma u Dračama (Kragujevac) 1664. god.; u Maloj Stijeni piperskoj, ranije u obližnjoj Svibi, gdje su došli iz Lutova, porijeklom su od Pirota (istočna Srbija), ranije Lazarević. Od njih su u Podgorici; Žabljak, Rujišta, Dodošima i Jankovićima (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Vujanović. Porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Solunu (Grčka); Vojno Selo (Plav); Grahovo (Nikšić), došli su iz Pive; ogranak Radovanovića iz Pipera prešli u Srbiju kao: Marković; u Banjanima (Nikšić) 1) ogranak Erakovića, 2) grana Petrovića (Banjana); Balabani, Golubovci, Gostilje, Mahala i Mojanovići (Zeta), potiču od Lazarevića iz Stijene Piperske od njih su u Vraki (Skadar); Donja Gorica (Zeta), ranije Mišević; u Balabanima (Zeta) iedni iz Markovine (Cetinje), ranije: Bjelanović; od njih u Goriču (Vraka), Skadar, porijeklom iz Metohije i jedni iz Vrake otišli u Dobri Do (Sakoš) uz Drim (Metohija); Lukovo (Nikšić), oni su iz Rovaca; Buronje (Podgorica); ogranak Lakovića (Ljakovića ) Drekalovića) sa Meduna (Kuči), dosele se u Ridjane (Nikšić), pa u Srpski Do (pri Srpskom Vrhu) kod Ržanog Dola i rasele se: obližnje Trnjine (Prokov Do), Cuce, od njih su Tomanović u susjednim Rovinama, Marković u Grahovu, Bresticama, Bubrešku, Kusidama i Štedimu (Nikšić), Najdanićima (Gacko) došli iz Grahova (Nikšić). Porijeklo iz Kuča; Orahovici (Kotor), Herceg-Novom i obližnjoj Dobroti, Obiljevcu (Srbija); Proseni Do (Prosedoljci), Cuce; Nikšić i područni Broćanac, porijeklom iz Čaradja (Gacko); ogranak Mijanovića u Krugu (Cuce), starinom iz Adžovih Vrba (Zeta); Trešnjica i Luštica (Boka Kotorska), doseljenici iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje; Klinci i Petnjica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Njeguša (Stara Crna Gora); ogranak Marojevića u Ćeklićima; Selišta (Pješivci) Srndačići, Brčeli (Crmnica); Sotonići (Crmnica) jesu Rasalić-Marković; Boljević (Crmnica); u Mikovićima (Crmnica); kod Mojkovca; Popovići (Mladenovac), doseljenici iz Velike (Vasojevići); Sremčica (Beograd), porijeklom su iz Vasojevića; Podgorica, Golubovci i Gostilje (Zeta); Mrkojevići (Bar) iz Mrka (Piperi); Vraka (Omara), Skadar pa jedni u Riječ (Ulcinj), svi su porijeklom iz Pipera; Plav i kao: Nović, oni su iz Zete; Prnjavor (Plav) 1860. god.; u Nikšić (tu je njihov ogranak Savićević) došli iz Dobre Vode (Bar). Porijeklo iz Hercegovine; u Moraču (Kolašin) doseljenici iz Hercegovine; Bar, jedni su iz Maina (Budva); Salč (Ulcinj); Golubovci (Zeta) i u područnim Goričanima došli iz Lješanskog područja kao: Mišević; Godijelji (Drobnjaci), ogranak Pejanovića iz Godijelja (Crmnica); Gruža (Šumadija) iz Pive, ogranak Mrlješa-Nikolića; Bukovik u Jasenici (Srbija) potiču iz okoline Bijelog Polja (Crna Gora); Pavino Polje (Bijelo Polje); Ritopek (Beograd) ogranak Čarapića iz Kuča; Vasojevići: 1) ogranak Šoškića; 2) ogranak Rabljena (Mijomanovića) i 3) ogranak Miloševića-Lopoćana; 4) Berane 5) u Šekularima; Vranovine i Meljak (Pljevlja) i kao: Zujić iz Bezuja (Zatarje); Podbišće (Mojkovac) i kao: Markovac ranije Alac; Sipanje (Bijelo Polje); Bistrica i Gojkovići (Mojkovac) iz Donje Markovine iza Garča (Danilovgrad), a drugi su ogranak Rakočevića iz Morače (Kolašin); Savina, Herceg-Novi; iz Maina (Budva) neki odoše u Bar, pa odande u Grbalj
  • Markovići, bratstvo u selu Brijege
  • Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu
  • Markovići, rod u Milijevićima
  • Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi
  • Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama
  • Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja
  • Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima
  • Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima
  • Markovići, bratstvo u Buronjama
  • Markovići, uže prezime bratstva Đurovića u Relezi
  • Markovići, bratstvo u Brčelima
  • Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
  • Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari
  • Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju
  • Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski"
  • Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji
  • Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom
  • Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine
  • Markolan (Markolović), Livari u Šestanima (Primorska Krajina), porijeklom su iz Malesije (Sjeverna Albanija)
  • Markolović, vidi: Markolan
  • Markoti, Herceg-Novi
  • Mrkocijev (Paskvalić), u Kotoru i Sutivanu (Grbalj)
  • Markoč, Pinčići i Bar (Crnogorsko Primorje)
  • Markočević, Bratica (Ulcinj); Bar; Djuraševići (Grbalj); Krstac (Paštrovići)
  • Markudić, Kotor, po nahočetu
  • Markuljić, Bar
  • Markus, Boka Kotorska 1260. god.
  • Markut, Bar
  • Markuš, Ponari i Berislavci (Zeta), Momišići (Lješkopolje); Danilovgrad i okolina, Cetinje, oni su iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici i Danilovgradu
  • Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara)
  • Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom. Markuši su došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija (Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske (Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...).

Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130 godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas Markuša ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i Nikšiću. (Prilog poslao Jovan Markuš sa Cetinja)

  • Markušić, Danilovgrad iz Hercegovine
  • Marlocin, Krute (Ulcinj)
  • Markuljić, Veliki Mikulići i Briska (Primorska krajina)
  • Marnikić, Gornja Briska (Primorska krajina)
  • Marniković, Petrići (Bjelopavlići), potomci Lana; Kotor; Bratica i Gornja Briska (Primorska krajina), došli iz Malesije (sjeverna Albanija)
  • Marnić, Morača; Kotor; Vasojevići grana Novakovića
  • Marov, Budva; u Paštrovićima i kao: Sudja
  • Marović, Balabani i Mahala (Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Boljanići, Tomići i Sozina (Crmnica) ogranak Maraša; Djendjinovići (Spič), Bar oni su iz Stare Crne Gore, od njih su u Lješevićima (Grbalj) kao: Merović, a u Tivtu kao: Morović; Tivat; Velji Zaljev (Bar); Krute (Ulcinj); Čelobrdo (Paštrovići); jedni u Grblju su iz Kuča; Dub; Krimovice i Kubasi (Grbalj), od njih su u Kotoru, porijeklom iz Stare Crne Gore; Lješevići (Grbalj); Bogdašići, Muo, Škaljari i Dobrota (Boka Kotorska), od njih u Veneciji (Italija); u Kotoru 1549. god.; Sutomore (Bar) 1856. god.; Dobrota (Kotor); Gradac (Lješnjani), Podgorica; Tijana u Krajini, oni su ogranak Pendjonovića, doseljenih; Bar, Velji Zaljev i Magduš (Bar) i oni su iz Miridita (Albanija); Herceg-Novi; Kumbor, a kod Herceg-Novog i Risna došli iz Hercegovine
  • Marovići, bratstvo u Gracu
  • Marovići, bratstvo u Brčelima
  • Marovići, bratstvo u Boljevićima
  • Maroević, Paštrovići, porijeklom iz Crnaca (u 14. v.) pa ranije: Crnac iz Pipera; Kotor
  • Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića
  • Marojević, Vojkovići u Ćeklićima (Cetinje), porijeklom iz Zete. Njihovim ograncima i iseljenima navedeni su podaci o porijeklu, pa se tako može pratiti razvoj ovoga bratstva; Jugovićevo, Marakovo u Župi Nikšićkoj su ogranak Dabetića-Vasojevića, iz Kamenova (Lijeva Rijeka), od njih su u područnom Lukovu; u Kotoru 1420. god.; u Paštroviće 1655. god. Porijeklo iz Crmnice, nadimkom Crnac; Praga (Nikšić)
  • Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka)
  • Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
  • Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima
  • Maronić, Cetinje
  • Maros, Dobrota (Kotor)
  • Marosi, Prčanj
  • Maroslojević, Mratinje (Piva), jedni kasnije Gordić
  • Marotić, Ceklin a u Bokovu kao: Maretić=Mudreša Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Spuža bjelopavlićkog; Rijeka Crnojevića došli iz Lješkopolja; Grbavci (Lješkopolje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Šekulari (Berane)
  • Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu
  • Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
  • Maročević, Paštrovići (Budva)
  • Maroš = Radonjić, Njeguši (Cetinje); Vukosavci i Kurilo (Zeta)
  • Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića
  • Marošević, Grbalj, porijeklom iz Stare Crne Gore
  • Marpoljaj, Štoj (Ulcinj)
  • Marsenić, grana Laketića (Lopoćana), Vasojevića
  • Marsiera, kod Herceg-Novog u 16. v.
  • Marsipa, Bar
  • Marstonović, Mikulići (Bar)
  • Marstijenović, Primorska krajina
  • Marta, Antibare = Bar
  • Martan, Podgorica
  • Martešić, Kotor i Perast, porijeklom iz Hercegovine
  • Martik, Kotor
  • Martineti, Herceg-Novi
  • Martini, Ulcinj
  • Martinis, Kotor
  • Martinić, Bjelopavlići, potomci Lužana. Od njih su u: Baru, Štoju (Ulcinj); Donjoj Sabanti (Lepenica)
  • Martin Jovov, predak bratstva Kapa
  • "Martin" kao predak bratstva Martinovića
  • Martinov, Paštrovići; Kikinda (Banat), ranije Martinović iz Crne Gore, i Martinović u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Porijeklom iz Crne Gore. Vidi: Markov
  • Martinović, Lastva (Petrovac na Moru) i susjedni Brestovik (Paštrovići) 1355. god.; Brajićki ugao (14. v.); Mrtvica i Sjenokosi (k.o. Brajići), Budva (14. v.), odatle se jedni 1832. god. preselili u Petrovac na Moru; Budva 1810. god.; Budva (sin Aleksin) i kao: Ljutičić=Martinović; Pod Odju, Mrtvica, Sjenokosi i Brajići (Budva), doseljenici iz Vrake (Fraka), Skadar, potomci Jovana Martinova iz Bajica (Cetinje). Oni su od Gacka (Hercegovina), prešli preci u Banjane (Nikšić), pa jedni u Cuce (Cetinje) a u Bajice (Cetinje) jedni od njih i kao: Nenojević a kao: Martinović 1440. god., vidi: Vojinović (Pero Jokov) - Martinović; iz Bajica potomci Jovana Martinova, sišli su u Djerdjeze (Komani), Podgorica, pa jedni kasnije kao: Martinović=Bajić. Odatle u Spuž (Bjelopavlići), a njih u Podgoricu kao: Osmanagić, pa u Zetu (Pod Hum) i u Stari Borič (Fraka), Skadar, kao: Martinović, Martinović (Šuto), Martinović-Perović. Od njih su u Skadru, pa u Gedži, Ljubić, Orahovac i Istoku (Metohija). Od ovih su otišli u Martinoviće (Grče), Župa Dubrovačka, grana Savovića ranije u Vraki (Fraka), Skadar, i neki iz Župe Dubrovačke u Dubrovnik i Srednju Dalmaciju; Zagrad (Župa Nikšićka), Luka Bejlov iz Brajića, od njih su u Pećkoj Banji, pojedinci su iz Brajića (Budva) odlazili na Bliski Istok u Istanbul, a drugi u USA i Australiju, a u Barsko Polje pošli su (Savovi potomci), a potomci Jovana Martinova i u Grbovcima (Zeta); preci Martinovića u Bajice (Cetinje), doseljenici su od Gacka (Čaradja), jedno vrijeme su boravili u Banjanima (Nikšić) i Ržanom dolu (Cuce). Potomci Batrića Martinova (brata Jovanova), sišli u Zetu i od njih su neki pošli u Gornji Borič (Vraka), Skadar, oko 1720. god. Pa jedan ogranak kao: Milošević Valjevo (Srbija); Jagodina i Topola (Benkovac) jesu iz Brajića (Budva); u Prokuplju (Srbija) iz Brajića (Budva); jedni iz Bajica u Vraku (Skadar), gdje se razdvoje pa jedni iz Skadra u Ulcinj, drugi: Podgoricu, Nikšić pa kao: Sokolović u Sarajevo; preostali u Zetu, kasnije: Raičević. Od njih su u Ulcinju, potomci Damjana kafedžije, doseljenika iz Vrake, odakle se neki sišli u Skadar, a od njih u Podgoricu, Nikšić i Sarajevo; jedni su iz donjeg Boriča (Vraka, Skadar) prešli u Metohiju, kod Peći, na Kosovo i u Srbiju; iz Bajica neki Martinovići su u Nikšiću i susjednom Viru, Šume i Rastovcu, naseljeni u Brdjence (Odesa); od Bajica (iz Cetinjskog Polja), braća Jovan i Djuro, predju u Zetu i odatle u Fundinu (Fundanu), naselje Ljuari (Ljuharu) Martinović 1693. god. u Kučima, prozovu se Ljuhar i kasnije Ljuharević, drugi kao: Djolević i Perković (katolici) treći Muhović (muslimani), a jedni odseljeni kod Gusinja i Plava kao: Prenkić. Iz Ljuhara neki predju u Nikšić pa u Pljevlja kao: Ljuharević, a drugi u obližnji Zatrijebač (Kuči), pa kod Gusinja i dalje u područje Bihora (Bijelo Polje), od njih ima i kod Novog Pazara; u Martinovićima (Trepča), Gusinje pa kao: Jereb kod Tutina. Od Cetinja ("iz Stare Crne Gore") naseliše se Martinovići u Dubrovačku Župu (s. Martinovići) i kasnije kao: Žaravica=Martinović, Lukšić=Martinović i Martinović=Cuko. Odatle su se selili u Mline (Župu Dubrovačku), Dubrovnik i Dalmaciju; Dub u Bjelicama (Cetinje), Martinović (Vujadinović) ogranak Milića; po predanju u području Brajića ima Martinovića koji su došli sa Bajica; Kuliš (Paštrović) 1590. god. (i ranije) ispod Spasa u Golubovcima (Zeta) došli iz Bajica (Cetinje), i njihovi ogranci u goričanima, Podgorica: Adžagić, Osmanović, vidi: Raičević u Zeti; u Paštrovićima (1355. god.) svojom poveljom car Dušan dodelio je svojom poveljom vlastelinstvo; te godine su bjelježeni u Brestoviku i susjednoj Lastvi (Petrovac na Moru) i kao bratstvenici: Dobroslavić, Rucović i Čelinić; u Paštrovićima bili su potomci Kaljurja (Kaladjurdja - Kalajurga) Martinovića, kasnije Kalodjurdjević pa Kaladjurdjević, u Kotoru Kalogurović od Kalagurga; u Ivanovićima (Paštrovići) ranije Martinović sada su: Ivanović; Karuč (Ceklin), došli iz Hota (Tuzi) a tamo je pošao Božo Živkov iz Bajica (Cetinje); Pobori (Budva); Gornji Grbalj i Garua (Pipac), došli iz Crne Gore; Gedja i Ljubidža (Bijelo Polje); Djerdjeze (Komani), Podgorica iz Bajica (Cetinje), potomci Ivanovi, kasnije u Spuž, Podgoricu, Crvenku (Bačka); u Prijevoru (Grbalj) doselio se (18. v.) iz Bajica (Cetinje) Jovan Krstov; Perats (Boka Kotorska) doseljeni su iz Bajica (Cetinje); Grbavci (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; od Cetinja Martinovići predju u Ridjane pa u Banjane (Nikšić), pa braća (Balo, Mirko i Pero) u Miriloviće i Baljke (Bileća), kasnije kao: Bajčetić, odatle odseljeni u Goricu (Trebinje) Perović i Mirković u Baljcima (Bileća); Kod Obrenovca (Srbija), Jerebice i Joševa (Mačva), Petrovo Selo (Krajina), Srbija i kod Odese uz Crno more, svi iz Crne Gore; u Istanbulu (Turska) i Kaliforniji (SAD), takodje su iz Crne Gore, neki iz Brajića; Bajice (Cetinje), kasnije jedni Milošević, drugi Ivanović (u Bajicama ubilježeni 1440. god. kao grana Orlovića); Mazgalje (Šekulari), Vasojevići, preci su došli iz Bajica. Od njih u Goraždevcu (Peć) kao: Grujić i Makević, a u Mašnici i Murinu (Gornje Polimlje) kao: Krdžić i Zogović; na Sokolu (Piva) pa Sokolovo (Višegrad), kasnije kao: Sokolović, od kojih su u Istanbulu, sa tim prezimenom, a u Peć (patrijarh Makartije) grana Orlovića; u Završi (Plav) 1884. god. kao: Minić i susjednoj Djuričkoj Rijeci 1890. god; Gornji Grbalj, od kojih su u Podostrogu (Budva) potiču iz Bajica, kasnije kao: Božović; Najdanići (Gacko) iz Grahova (Nikšić) pa i kao: Graovac, starinom iz Kuča; Pinčići (Gornji Šestani), Primorska krajina, ogranak Dedejića, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Dobrinja, Dolac, Banja Selo, Lješnica, Rastoke (od 1880. god.) i Čeoče (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Kod Tutina, kasnije Jereb-ičanin, doseljenici iz Gusinja. Porijeklom od Klimenata sa sjeverne Albanije, od njih su i u Baru (na moru) prije u područnim Šestanima; u Istoku (Metohija) jesu iz Crne Gore, od Nikšića; Martinova kula (Kolašinska Polja), potomci su Martinovi (istorodni sa tamošnjim Bukvić i Lukač.) Preselili se u: Bijelo Polje i područno Pobretić, Rastoke, Rasova i Bistrica, pa jedni su prešli u Bukovice (Rožaje); Godijelji (Žabljak) i kao: Pejanović-Marković; Tomaševo, Kanje, Sipanja i Kostić (Bijelo Polje); Polja (Mojkovac); Goraždevac i Orahovac (Metohija), porijeklom iz Crne Gore; Kralje, Kraljske Bare (obronci Trešnjevika), Ulotina i Andrijevica, kod Berana, na Bihoru i Kosvici (Rožaj) potomci su Martina Lekina (unuka Djurišina) ranije Jelić ogranak Djurišića iz grupe Kovačevića, Vasojevići; Tomaševo, Kanje, Pipčići (Srba), Oče, Banja selo, Lješnjica, Rastoke (1880. god.) i Loznica (Bijelo Polje); Babino, Debeljak, Kosanice, Ljeljanice, Meljak i Uginj (Pljevlja), jedni su u Bezuju na Lijevoj obali Tare; Bjelice (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Mandića; Podgorica 1905. god.; Tivat; Velimlje (Nikšić), ranije Mavrinko (Mavrinkov) porijeklom su iz okoline Bratislave (Slovačka), doselili se oko 1878. god.; Užička Crna Gora i kod Valjeva došli su iz Crne Gore; Donja Sabanda (Kragujevac), doseljenici iz Martinića, po čemu je i prezime i ima ih u Martinićima, Grliću i Gostilju (Bjelopavlićima) sa posebnim prezimenom; Djerdjedje (Komani), Podgorica došao Djukan Dragov Martinović iz susjednog Spuža a ondje iz Bajica (Cetinje). Od njih su u Fraki (Vraki), Skadar
  • Martinovići, grupa bratstava u Bajicama
  • Martinovići, Brajići (Mrtvica i Sjenokosi), opstina Budva. Vuko (Milov) Martinović rodjen u selu Brajići sredinom 19.v. imao je pet sinova. Sinovi Krsto , Risto i Djuro su se preselili u selo Vojvoda Stepa u severnom Banatu posle učestvovanja u Balkanskim Ratovima kao i u Prvom Svetskom Ratu, kao dobrovoljci iz Amerike, sin Ivo takodje ratni dobrovoljac iz Amerike preselio se u mesto Senta u Backoj a najmladji sin Božo u Feketić. Takodje Martinovića sa Brajića ima u Banatskom Karadjordjevu i Ruskom Selu u Banatu kao i u Pančevu. U priloženom rodoslovu može se videti šira geneza dela ove porodice zabeležene od pretka Belo Martinović rodjenog u 18.v. (prilog: Đorđe Martinović djordje55@hotmail.com )
  • Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni
  • Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima
  • Martinut, u Brskovu (Mojkovac) u srednjem vijeku
  • Martinužo, u Kotoru
  • Martinus, i, u Brskovu kasnije Mojkovac
  • Martinjaković (Martljaković), Bezjova (pod brdom Martinikom) u Orahovo i Ptikolj (Kuči)
  • Martičić, u Kotoru
  • Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav).
  • Martolov, u Kotoru u 14. v.; u Podgorici 1329. god.
  • Marukić, ogranak Murića od Rožaja doselili se u Komine (Novi Pazar)
  • Marulis, u Virpazar (Crmnica) došli iz Grčke. Odselili se u Zadar (Dalmacija)
  • Marunović, Pavkovići (Pododja), Bjelopavlići i kao: Palaorić pod Moljatom, Jastrebom i Rosnom Glavicom u Bjelopavlićima. Porijeklom iz Donjeg kraja (Njeguši), Cetinje, ranije Marunović (Palaorić). Oni su doseljenici iz Starog Vlaha (Srbija), iz Pavkovića preseljeni u susjedni Kosov Lug prozovu se *Malenović, a od njih odseljeni kod Peći (Metohija) zadrže prezime Marunović, jedni iz Bjelopavlića odsele u Kotor i kod Budve.
  • Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima
  • Marusenović, Donja Briska (Primorska krajina)
  • Marucko, u Baru
  • Marušinović, Jezera (Ćeklići), Cetinje i područnim Njegušima
  • Marušić, Ožegovice (Čevo), Cetinje, ogranak Miloševića. Od njih su u Dabojevićima (Dabovićima) i Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god.; Grabovcu (Valjevo); Seleuši u Banatu; Negotinu (Srbija), poslije 1878. god. u Ubu i Šarbanovcima (Šumadija); Neštinu (Ilok)
  • Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu žive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović
  • Maručić, u Paštrovićima, a odseljeni u Ulcinj su Šestak
  • Marušković, Nikšić i Grahovo u 15. v.
  • Marčinko, Perast (Boka Kotorska) a u Vilusima (Poljanice), Nikšić 1440. god. i kao: Hrnalšić
  • Marčinović, ranije Mitrović u Budvi
  • Marčić, Rijeka Crnojevića, doselili iz Ulcinja, porijeklom iz Dalmacije
  • Marčićević = Marčičević, u Paštrovićima i kao: Davidović, ogranak Mikovića
  • Maršić, Ostros (Primorska krajina), porijeklom su iz Stare Crne Gore
  • Masarač, u Baru
  • Masjaka, Krupice i Jelina Gora (Žabljak), došli iz Raške
  • Masieri, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka
  • Maskić, Mahala i Golubovci (Zeta), jedni kasnije kao: Nenadić
  • Maslak, Bubanje (Berane) i Lozna (Bijelo Polje)
  • Maslan, Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) oko 1692. god.
  • Maslar i (Kukolj = Maslar), Radmuževići (Šekular), Berane, potomci Komnena barjaktara (Radmuža). Od njih su u Baćevcu (Lajkovac). Jedni kasnije kao: Bošković (Boškovi potomci) i Negojević
  • Maslarinca, vidi: Maslovarica
  • Maslać, iz Ridjana (Nikšić) u Berut i u Klenku (Hrasno) - Hercegovina
  • Maslac, Godočelje (Gornji Bihor), Prijelog i Crvska (Bijelo Polje)
  • Masleša, Podgorica; u Kotoru i kao: Masliša
  • Maslin, Kotor
  • Maslić, ogranak Majstorovića. Iz Pive otišli u Papratište (Užička Crna Gora)
  • Masličić, Nikšić i Berane
  • Maslo, Podgorica
  • Maslov, Risan
  • Maslovar, Kotor i Krimovice (Grbalj)
  • Maslovarić, grana Mijomanovića u Vasojevićima
  • Maslovarica (Maslarica - Maslarinca), Mataguži (Zeta) ogranak Raičevića
  • Masloglav, Herceg-Novi
  • Maslokapa, Pošćenje (Žabljak), grana Abazovića iz grupe Novljana
  • Masloničić, Gluhi Do (Crmnica) i Ulcinj, 1891. god.
  • Masnić, Mratinje i Nedajno (Piva), doseljenici iz Zubaca (Trebinje)
  • Masoli = Maconi, Kotor, porijeklom iz Pasinote (Pavija), Italija
  • Masiničić, Sutomore (Bar)
  • Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu
  • Masorušić, Goleša (Pljevlja)
  • Mastališ, Kotor
  • Mastanić, Nikšić u 14. v.
  • Mastaćinić, Onogošt (Nikšić) 1333. god.
  • Mastilo, Podgorica
  • Mastilović, Korjenići (Trebinje) kao: Sikolović, pa 1794. god. prešli u Izgori (Gacko), odatle u Ljevišta (Morača), pa 1861. god. u Mokro (Šavnik)
  • Mastić, Nikšić
  • Mascale, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), pripadaju Jekšanima, starosjediocima
  • Mata, Bar
  • Matagužanin, Ljubotinj (Cetinje)
  • Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
  • Mataruge (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima
  • Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
  • Metaj, vidi: Kerstović
  • Matanović, Ćeklići (Cetinje) i Rastovcu (Nikšić), Kotor, Cetinje, od njih u Skadar (Albanija) i kao: Mirzo, Mejtoja, Dimneku (Dimnaku) i oni u Draču, a u Starom Boriču (Vraka) i Grlju
  • Matareli, Kotor
  • Mataruga = Matarugić, na Banjskoj visoravni (u 13. v.) od njih su u Matarugama (Pljevlja) i Miloševcu (Tamnava), Gornji Milanovac, a u Kotoru 1397. god. i Grblju
  • Matarugić, i kao: Mataruga, 1455. god. potomci Mataruga (Motoruga) ima ih u raznim mjestima vidi: Mataruga
  • Matasović, Dobrota (Kotor)
  • Matezić, Bar
  • Matejev, Kotor, porijeklom iz Osima
  • Matejić, Berane 1903. god.; Ramaća (Kragujevac), doseljenici iz Krajinovića (Crna Gora)
  • Mateljević, ogranak Tomića (Novljana) naseljeni u Previšu (Drobnjak) i okolini Valjeva
  • Matenić, Budva
  • Matesić, Budva
  • Matešić, Herceg-Novi i Donji Stoliv (Kotor)
  • Matiaci, Kotor
  • Matiević, Kotor i obližnji Muo
  • Matijašević, Bare (Žabljak), došli iz Vraneške kotline (Bijelo Polje), porijeklom sa Peleva Brijega (Bratonožići); Dragovoljići (Nikšić) i Staro Selo (Župa Nikšićka); Orah (Nikšić) i Grahovo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Sutorine, Herceg-Novi, od njih su u Orašje (Varvarin), Srbija; Mioče (Bijelo Polje) i kao: Matijašević = Pečenica; Nikšić; kod Herceg-Novog; kod Risna; Herceg-Novi, došli iz Bijelog Polja (Mostar); Ledenice (Risan); Bratonožići; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (Bubića), njihov je devetnajesti predak Bijeli Pavle, razgranati; Bijelo Polje; u Donjoj Bijeloj (Šavnik), od Matijaša Drobnjaka; u 16. v. došljak iz istočnih Banjana (Nikšić), kasnije Janković sa svojim ograncima: Čabrina (Jovanić i Gordijević) Žugić, od kojih su u Užice i Topolici (Srbija)
  • Matijević, Dobrota i Kavač (Kotor), i u Kotoru; Tivat; Podgorica; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru, ogranak Donkića = Gazdića; Berane 1898. god.; Mrčevci (Grbalj); uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak), porijeklom iz Pipera
  • Matikola, peraška naselja, došli iz Hercegovine, a porijeklom iz Stare Srbije
  • Matis, Reč (Ulcinj)
  • Matić, Ponari i Golubovci (Zeta); Budva; Kosma (Pale), Romanija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora); Bukovica (Šavnik); kod Valjeva došli iz Pive; Boljevac (Kruševac) i kao: Ristivojević, došli iz Kuča (Podgorica); Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi: Nešković
  • Matići, Stijena Piperska, odakle moja porodica dolazi i čije je ognjište tamo vjekovima. Po predanju koje je meni poznato, bliski smo sa Lazarevicima i Liješevićima. Vremenom je broj muške djece u porodici opadao, tako da su piperski Matići danas rijetkost. (prilog poslala Ivana Matić ima@t-com.me )
  • Matićević, Kotor
  • Matica, Perast
  • Matišarović (Matišorović), Podi, Herceg-Novi u 8. v.
  • Matkov 1692. god. i Matković, na Podima i Kamenom, Herceg-Novi, ranije Eraković u Njegušima (Cetinje)
  • Matković, ranije Matkov, Pješivački Do, ranije Eraković (Dejan) iz Njeguša (Cetinje), Kameno, Podi, Orahovice, Kavača, Baošići, Morinj, Prčanj, Perast (Boka Kotorska), Gornja Lastva (Tivat); u Piperima i kao: Ćurčić = Matković; Mali Zazali (Njeguši), Cetinje ogranak Dejana, ranije Eraković u Dolu pješivačkom kao: Ćurčić = Matković i Piperima vidi: Matkov, a u: Matkoviće (Risan), od Erakovića sa Njeguša; Herceg-Novi, odseljeni kod Jagodine, Beograda, Smedereva (Srbija) i Splita (Dalmacija); u Kotoru; Tivat pa u Kumbor Kruševice - Herceg-Novi, 1799. god. došli iz Hercegovine; Kotor; Sutomore (Bar) 1851. god.; Piperi; iz Bratonožića prešli u Moraču
  • Matljijević, u Vraku (Skadar) iz Crne Gore
  • Matović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića; u Piperima, ogranak Dragišića od kojih su u Ulcinju od 1888. god.; Kurilo, Šćepovića kuće i Golubovci (Dubrava), Zeta od njih su u Dubravama (Zeta) i Kavadarcima (Makedonija); Podgorica; Počivala (Velimlje), Nikšić, ranije Slavujević od njih su u: Orahu (Nikšić), Boki Kotorskoj, Kruševicama, Kumboru i Herceg-Novom, Andranima, Grdonica u Bogutovac (Kraljevo), Nikšiću navodno iz Turske; Herceg-Novi (1694. god.) došli iz Popova (Hercegovina), a u područne Kruševice, jedni su 1692. god. došli iz Zubaca (Trebinje); u Peraška naselja došli (1799. god.) iz Konavala; Poševine (Bijelo Polje); Ibarac (Rožaje) i Zabrdja (Berane) ogranak Sekulića; Bogojevi Selo (Trebinje), srodnici Vukalovića, došli iz Krivošija, porijeklom su iz Brda crnogorskih; Vlaka (Pljevlja), ranije Džuver; Vijenac, Crljenice, Miljevići, Mostište iz Stožera (Pljevlja); Puhovo (Lučani), Srbija porijeklom iz Drobnjaka; kod Rožaja; Zabojnica (Knić), Kvrgač i Oparlić (Rekovac), porijeklom su od Kolašina; Gornje Stravče, Ubli i Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Drekalovića), neki se iselili; kod Bileća ogranak Kokotovića iz Pareža (Kosijerevo), Nikšić od kojih su u Zagaraču (Crna Gora); u Fojnici (Hercegovina) i njihovi srodnici Parežanin i Bratić
  • Matos, Kotor
  • Matoš, Perast 1599. god.; Podgorica
  • Matošce, Lepetani (Tivat)
  • Matraković, u Lješnjanima (Podgorica) 1757. god.
  • Matula, Kotor
  • Matunović, Vražegrmci (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića (Bubić), potomci Bijelog Pavla; Mandića (Bjelopavlići) su ogranak Vujadinovića. Od Matunovića (Pavkovića) su u: Kosovom Lugu (Danilovgrad), Podgorici, Kosovskoj Mitrovici, Novom Sadu i Lukavcu područje Kolubare
  • Maćedonac, Kruče (Ulcinj) i Bar
  • Maćen, Herceg-Novi
  • Maudić, ogranak Buljevića u Piperima
  • Mauer, o, Kotor
  • Mauković, Maoče (Pljevlja)
  • Maulić, Perast (Boka Kotorska)
  • Mauromaut, kod Herceg-Novog u 17. v.
  • Mahinić, Menine (Budva)
  • Mahinagić, ogranak Mušovića u Nikšiću, doseljenika iz Kolašina, porijeklom su iz Turske
  • Mahinjanin, Maine (Budva) 1431. god.
  • Mahić, Nikšić
  • Mahmudbegović (Mahmutbegović), Kolašin došli iz Peći (Metohija), pa prešli u Gornji Bihor (Bijelo Polje); jedni u Nikšiću
  • Mahmutović, ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Žitnić (Sjenica), došli iz Kolašina na Taru; Radojeva glava, Presečani, Porebić i Bistrica (Bijelo Polje), a na područnoj Mahmutovoj Glavi su drugi; Šolja (Bijelo Polje) i kao: Mahmutović = Poserković
  • Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu
  • Mahović, na području Bistrice (Bijelo Polje)
  • Mahšut, Štodra (Ulcinj) i kasnije u Vranjini (Skadarsko jezero) kao: Bušković
  • Macavara, Macavare (Donji Banjani), Nikšić
  • Macakat, u Kotoru
  • Macaković, vidi: Macokaj
  • Macala, Jeksa (Prekornica), Cetinje. Od njih su u Vraki (Skadar)
  • Macan, Dragovoljići (Nikšić) i prešli u Pitomine (Žabljak), pa jedni u Zbljevo (Pljevlja), vidi: Macanović, razgranati u više od 15 bratstava
  • Macanović, Dragovoljići (Nikšić) i kao: Macan; Nikšić; Kotor; u Mahali (Zeta) i Piperima iz Kuča
  • Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15 vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa odatle u Pljevlja
  • Macedauro, Kotor u 14. v.
  • Macedonović, ranije Kanjoš = Kanošević i Kanjošević, u Paštrovićima, od njih su u Kotoru 1423. god.
  • Maci, Pistula (Ulcinj)
  • Macin, Bar
  • Macinić, Radovanići, Herceg-Novi
  • Macković, Kotor
  • Macura, Orahovo (na Mlinu); u Crmnici. U Piperima i Bratonožićima
  • Macokaj (Macaković), Zatrijebač (Kuči)
  • Mačak, u Kubasima (Grbalj), grana Androvića; Kotor
  • Mačar, u Pustopolju (Hercegovina), od kojih su Pljoskić, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
  • Mačareli, Kotor
  • Mačac, Piragići (Nevesinjska sela), ogranak Bulajića iz grahovskih sela (Nikšić)
  • Mačgalj, u Podgorici
  • Mačetić, u Ulcinju
  • Mačiman, vidi: Mačimen
  • Mačimen = Mačmen = Mačmenović = Mačman i Mačiman, najprije u Baru
  • Mačinko, Nalješići (Grbalj); Kotor; Nikšić
  • Mačić, Sutvara (Dub), Grbalj, od 9. do 14. v., od njih su u Kotoru; u Boljevićima (Crmnica)
  • Mačići, bratstvo u Boljevićima
  • Mačka (Kuč), u Nusterima (Rožaje), iz Kuča
  • Mačkić, Koće (Kuči), Podgorica, pa prešli u Prnjavor i Meteh (Plav) pa 1907. god. i kao: Ibrić; Grdovići (Bar); Pljevlja 1864. god.; u Golubovcima (Zeta), srodnici mjesnih Kaludjerovića
  • Mačoni, u Baru 1437. god.
  • Mačuga, u Veličanima (Trebinje), potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić)
  • Mačugan, Kolašin
  • Madžar, u Pivi ogranak Simeunovića; Nikšić; Podgorica; Sutomore (Bar) 1851. god.; Katrkol i Vladimir (Ulcinj)
  • Madžari iz Pive (Plužine) 5 kuća, doseljeni iz Bosne; slava: sv. Jovan
  • Madžarević (Madžarović), Berislavci (Zeta), ogranak Milaševaca iz Pipera
  • Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji
  • Madžgalj, Pisana jela (Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo Polje, došli sa Madžgaljevog brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima ih i u Beogradu
  • Madžov, Majstorovine (Bijelo Polje)
  • Madžukić, Bijelo Polje
  • Madžur, Velji Ostros i Katrkol (Krajina gornja), porijeklo iz Kuča
  • Mašanov, u Starom Baru
  • Mašanović, kod Berane i kao: Baraš; u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomci Mašanovi, a od njegovog brata Vukoslava Damnjanova jesu Vukoslavčević, vidi: Liješević u Ceklinu i Jovićević, Pejaković, Šofranac...; Orahovo (naselja Podgora) i Popratnici (Crmnica), njihovi srodnici, svi iz Zadolja u Piperima. Navodno grana Orlovića; Mašanovići u Gornjem Ceklinu ogranak Vujanovića. Od njih su u Ulcinju od 1892. god.; Cetinje; Kotor
  • Mašanović (Orahovljani) u Orahovu (Crmnica), potomci su vojvode Janja, koji je sa Kosova prispio na Kčevo (Čevo), Cetinje i razvio potomstvo na Barjamovici, sa prezimenom (do 1882. god.) Buća, zatim Barjamović, prelaskom u Orahovo (Crmnica) nastaje prezime Mašanović, srodnici su sa Vojvodićima, koji su iz navedenog Orahova prešli na Radomir i dalje. Od ovih Mašanovića u Dubrovniku navodi se kao: Maržan; u Beranama kao: Baraš (Mešanović)
  • Mašanovići, bratstvo u Podgoru
  • Mašanovići, bratstvo u Papratnici
  • Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
  • Mašov, u Starom Baru
  • Mašović, Podgora (Pljevlja)
  • Mašojević, Čaušević (Pljevlja)
  • Mašovići su iz Gradca (Pljevalja) i nijesu rod sa ovima iz Podgorice (prilog Elma Husić elmahusic@hotmail.com )
  • Maštrape, bratstvo u Rajićevićima
  • Mašulović, u Pragi kod Nikšića
  • Meglica, Meglice (Paštrovići) 1635. god.
  • Medaković, u Nikšiću 1565. god.
  • Medenica, Morača, potomci Bogićevi. Vidi: Rakočević
  • Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
  • Medigović, Paštrovići (u knjizi izvorno stoji prezime Mendigović, ali nam je ispravku uputio g.Ivan Medigović i_medigovic@hotmail.com sa tvrdnjom da u ovom prezimenu ne postoji slovo n)
  • Medin, Paštrovići
  • Medinović, Baošići i Zabrdje (Boka Kotorska)
  • Medinjanin (Mednić), Crmnica
  • Medić, kod Perasta porijeklom iz Kranjske; u Kotoru
  • Medlović, Budva 1650. god. porijeklom iz Smedereva
  • Mednić, njić, Crmnica u 15. v.; Kotor i Dubrovnik (16. v.), vidi: Medinjanin
  • Medo, Dobrilovina (Mojkovac)
  • Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića; Cetinje; Gusinje; Rovca; Vasojevići, jedni i kao: Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god., vidi: Medojević
  • Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
  • Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
  • Medovčević, u Lješevićima (Tivat)
  • Medoica, bliže Medošević, u Kotoru
  • Medojević = Medović, Njeguši (Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398. god.; Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić; Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz potok Odolje), Boka Kotorska; u Vareši (Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u Grančarevu (Bijelo Polje) i Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića
  • Medonjić, Vasojevići, ogranak Djurišića iz grane Novakovića
  • Medoć = Medović, Madžari, Madžari (Sutomore), Bar
  • Medošević, Podgorica u 15. v.
  • Meduna, Kotor
  • Medunjanin, kod Gusinja i Plava i Plavu, kasnije i kao: Bešković, doselili se sa Meduna (Kuči), a jedni u Rožaje pa u Istok (Metohija)
  • Medjap, Nikšić
  • Medjac, Nikšić
  • Medjed, Kričak (Pljevlja)
  • Medjedović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak Pešikana iz Cuca (Cetinje); područje Bijelog Polja; Bistrica, Bijelo Polje, Lozica, Lukovica, Obrov, Pripčić, Porebić i Rastoke, doseljenici od Kolašina; Berane. Jedni su odselili u Bosnu i drugi u Rašku oblast
  • Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
  • Medjep (Mećep), Nikšić, potiču iz obližnjih Ridjana, vidi: Merćep
  • Medjović, Bovan (Višegrad), pa jedni i kao: Drobnjaković i drugi u obližnjim Danilovićima i kao: Lučić (Medjović), porijeklom su iz Drobnjaka
  • Medjurečj, Pistula i Medjureč (Ulcinj)
  • Mezalin, Gorovići (Grbalj)
  • Mezgalj, Mezgalje (Šekulari), Berane, od Lijeve Rijeke, a drugi su doseljenici iz Bajica (Cetinje), ogranak Martinovića. Od njih su u Goraždevcu (Peć) i u Srbiji, kao: Grujić i Mikević
  • Mezilić, Pljevlja
  • Mejtoja, vidi: Matanović
  • Mekikukić, Gusinje
  • Mekić, u Kučima su grana Nenada; Bratonožići, pa su jedni prešli kod Gusinja, i od njih su u Rastokama (Bijelo Polje), od kojih su neki prešli kod Nove Varoši, drugi u Kolašin i Nikšić; Mekića Kula (Mojkovac); kod Plava ranije Mekulić, ogranak Sujkovića = Nuculovića; Bijelo Polje i područna Rasova došli su od Mojkovca; u Kolašinu i kao: Ličina ogranak Djurdjevića iz Kuča; Pljevlja i područni Potpeć 1896. god.
  • Mekica, vidi: Maglica
  • Meksa, Kotor 1400. god.
  • Meksija, Kotor u 15. v.
  • Mekuli, vidi: Mekulić
  • Mekulić, kod Plava i kasnije Mekuli 1913. god. ogranak Sujkovića - Nuculovića, grana Nenada u Kučima, vidi: Mekić
  • Mekulović (Sujkoić), Koće (Kuči), doseljenici iz Klimenata. Od njih su u Novčićima, Gusinju, Metehu i Plavu, vidi: Mekić
  • Mekša, Podgorica 1330. god. i u 16. v.; Kotor
  • Melada, kod Perasta doselili se iz Hercegovine
  • Mele, Kotor
  • Melez, Berane
  • Melezić, Berane
  • Melić, kod Prijepolja, doselili iz Nikšića, ogranak Derviševića
  • Meliciaka, Kotor, rodom iz Raške (Srbija)
  • Melišore, Kotor
  • Melkiori, Kotor
  • Melović, Barice i Rogušje (Pljevlja)
  • Meljić, iz Kuča prešli u Gusinje; iz Bezjova (Kuči) doseljeni u Gusinje i kao: Memić
  • Meljica, vidi: Maglica
  • Memedović, kod Gusinja su od Drakulovića iz Kuča; Nikšić; Kotor; Bar i područno: Dobra Voda, Lisa, Lit i Draginja, i kao: Kokošić; Piperi i kao: *Memetov, grana Petrovića; u Dužima (Drobnjak), ranije Zindović od Vukmirovića iz grupe Djurjanovića - Abazovića (Omakalovića). Od njih su se jedni odselili u Srbiju
  • Memedovići, porodica u Drobnjacima
  • Memetov, vidi: Memedović
  • Memetović, u Piperima su ogranak Petrovića (potomci Petra Mijaljeva). Od njih su: Seferović u Nikšiću; Kunje i Donja Klezna (Ulcinj)
  • Memija, Sustaši (Bar)
  • Memijić, Jasen (Bihor), Bijelo Polje, došli od Kolašina
  • Memić, Orahovo i Bezjova (Kuči), od njih su kod Gusinja, jedni u Kolašin pa uz Taru kao: Memić; Kričak pa Vodno (Pljevlja), doseljenici iz Kuča; Lozna (Bijelo Polje); Mokrine, Herceg-Novi iz Stare Crne Gore; u Baru iz Gornje Krajine; vidi: Meljić
  • Memišević, Dubovo (Bihor), Bijelo Polje
  • Memišović, Pljevlja i područni Boljanići
  • Memo, Budva 1500. god.
  • Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče
  • Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
  • Memčaj, vidi: Večljaj
  • Memčević, i Marković, Benjkanji (Zatrijebač), Kuči, porijeklom su od Rijeke Crnojevića
  • Menaz, Kotor
  • Menac = Menać, Kotor
  • Mende, kod Perasta doselili iz Kranjske (Slovenija)
  • Mendegaj, Babunice, Herceg-Novi
  • Mendegalj, Medini (Kastel Lastva), Tivat (u 16. v.) došli iz Grčke
  • Mendoc, u Herceg-Novi došli iz Španije
  • Mendra, u Kosijerima (Cetinje)
  • Mendjelo, Kotor
  • Menegelo, Kotor
  • Meneget, Prač (Boka Kotorska) u 15. v. došli iz Istre
  • Menegin, Kotor
  • Menstrik, Zelenika, Herceg-Novi
  • Menca, Bar 1372. god.
  • Menčev, Cesarine (Kotor) 1440. god.
  • Menčević, Zatrijebač (Kuči)
  • Menčetić, Nikšić 1335. god. njihovi su srodnici u Kotoru i Dubrovniku
  • Meović, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića; u Novšiće (Gusinje) doselili iz Klimendi (sjeverna Albanija)
  • Meragović, Dabezići (Bar), vidi: Boja i Bojić
  • Mergin, Kotor
  • Merdović, Kurikuće (Berane), došli iz Rovaca; Rastoka i Pripeće (Bijelo Polje) 1890. god.; kod Mojkovca; Kričak (Pljevlja) i kao: Merdović = Mican
  • Merdjanin, Podgorica
  • Merdjep, Ridjane (Nikšić), pa u Djediće (Trebinje) i jedni odatle u Nikšić
  • Meredit (Meredita), Zoganje (Ulcinj) i Kotor
  • Meremaj, Gornji Oblik (Primorska krajina)
  • Merdjelat, u Kotoru
  • Merišić, Kruševice, Herceg-Novi
  • Merkaić, Mrdeši, Herceg-Novi
  • Merkvić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Merović = Marović, Lješevići (Tivat) u 16. v.; Magruš (Primorska krajina)
  • Merulić, Spuž i Podgorica
  • Merdžana, Grahovo (Nikšić), izašli iz Boke
  • Meršulja = Meršula, Grbalj i Kotor i susjedni Baošići
  • Meseri, Kotor
  • Meta, Braiša (Anamali), Ulcinj
  • Metanović, ogranak Matanovića u Mrkojevićima i Baru
  • Metaj, Selišta i Donji Oblik (Primorska krajina)
  • Metasanović, Grude i Podgorica
  • Metacori, u Crnogorsko Primorje došli iz Anadolije (Turska)
  • Metdjona, Tuzi
  • Metdjonović, Tuzi
  • Metikov, Kotor 1475. god.
  • Metiković, Nikšić (Onogošt) u 15. v.; Ridjani (Nikšić) 1435. god.
  • Metiljević, Mataguži i Golubovci (Zeta), dalja starina Stanislavić (Lješkopolje) a jedni i kao: Ivanović; Ponarima (Zeta) kao: Popović
  • Metjahić i kao: Metjajić, Plav i područno Hakanja i Vojno Selo
  • Metković, Budva 1635. god.; Ridjani (Nikšić) 1438. god.; u Risnu iz Hercegovine, kao: Ćelović; u Ćeklićima (Cetinje) 1435. god.
  • Metnić, 1438. god. u Kotoru
  • Meto, Podgorica
  • Metov, Bar
  • Metović, Stjepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala kod Gusinja; Šćepovića kuće (Zeta); Kruče (Ulcinj); Livari (Bar) ranije Drugić; Bar; Ruče *(Ulcinj); Herceg-Novi
  • Methanović, Grude i Podgorica
  • Mećedić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Mećep, vidi: Medjep
  • Mećikukić, Spuž (Bjelopavlići), Ponarima (Zeta) i Žabljaku, uz Skadarsko jezero, do 1880. god. i Vranjina na Skadarskom jezeru, ogranak Baća iz Pipera 1787. god.; Gornja Klezna (Ulcinj)
  • Mećili, Bar; Podgorica
  • Mećukić, u Kurilu (Dejani), Zeta 1478. god.
  • Methidžović, Podgorica, prije dolaska Turaka
  • Meha, u Kotoru početkom 15. v.
  • Mehanović, Bojka (Ulcinj)
  • Mehi (Meša), u Ulcinju
  • Mehić, Pljevlja 1857. god.
  • Mehmedbegović, iz Kuča odseljeni u Plav
  • Mehmedović, vlastela na Žabljaku (Skadarsko jezero), u 17. v.; Nikšić; Ulcinj i obližnja Bojka; Plav; Vojno Selo (Plav); Novi Pazar, ogranak Dupljaka iz Lozne (Drača), Bijelo Polje
  • Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani.
  • Mehmetović, Nikšić
  • Mehmetuseinić, Ulcinj
  • Mehović, Donja Briska (Primorska krajina); Njeguši (Rožaje), ogranak Balotića; iz Lozne (Bijelo Polje) prešli u Sandžak; Vrbe i Bor (Gornji Bihor), *Bijelo Polje, došli iz Kuča; u Pljevlja došli iz područne Nefer Tare
  • Mehonjić, Bijelo Polje
  • Mecin (Mecinović), Deton (Tutin) doseljenici od Kolašina
  • Mečobeg, Ulcinj
  • Meša, vidi: Mehi
  • Mešić, Eršinovac (Kolašin), pa prešli u Bijelo Polje; Pljevlja, područni Glibaći i Kričak
  • Meštar, Medanović (Bijelo Polje)
  • Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; Kanje (Bijelo Polje); ogranak Popadića u Drobnjacima: Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju
  • Meštrikukić, Berane
  • Meštrević, Pljevlja u 15. i 16. v.
  • Meštrović, Krtolska naselja (Grbalj) u 15. v. doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su u gornjoj Dalmaciji
  • Miailović, Kruševice, Herceg-Novi, vidi: Miajlović
  • Miajlović (Miailović), Herceg-Novi i područne Kruševice
  • Mialović, Kotor
  • Mialjić, Prčanj (Boka Kotorska)
  • Mianović, Kotor
  • Migota, Herceg-Novi
  • Migovilović, Kuti, Herceg-Novi
  • Mida, u Podgori uz Skadarsko jezero (1416. god.) i u Kotoru
  • Midorović, Zagora (Grbalj), ogranak Ilića iz Ledenica iz grupe Mandića, od Nikšića
  • Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana
  • Mižević, Radovanići (Tivat) i kao: Mišević
  • Midjor = Midžor, Buljarica (Paštrovići), Budva
  • Midjoti, Herceg-Novi
  • Mijailović, ogranak Bulatovića iz Rovaca, naseljeni u Bare Šumanovića (Bjelopavlići); Vidočice (Bratonožići); Zabrdje (Berane); kod Mojkovca ogranak Rakočevića iz Morače; Kotor; Ulcinj 1889. god. i kao: Mihailović; Ropočevo (Mladenovac) ogranak Žarkovića iz Crne Gore, a drugi kao: Popović iz Crne Gore
  • Mijajlović, Požar (Bjelopavlići), potomci Mijalja, kasnije Mihailović; Orja Luka (Danilovgtad), ogranak Boškovića i kao: Serdarović; Nikšić; u Beranama su iz Kuča; u Donjoj Morači, jedno vrijeme odvojili se od Rakočevića, pa su ponovo uzeli to prezime; ogranak Preobražana u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića, od njih su u Petrovom Selu (Kuršumlija), Delameru (Nevada), SAD; Kameno, Kruševice i Topla (Herceg-Novi), doselili se oko 1693. god. od Nevesinja (Hercegovina)
  • Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama
  • Mijalj, Brijest i Grab (Cuce), Cetinje, nastanjeni u Dobroti (Kotor)
  • Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu
  • Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića
  • Mijanac, Izbična, Ljeskovac i Krašljevići (Pljevlja)
  • Mijanović, Adžova Vrba (Zeta); Krug, Vrh Melaca i Meoci (Cuce), Cetinje, porijeklom iz Ponara (Zeta). Istorodni su u: Krivošijama, jedni kasnije kao: Lakićević i u Domaševu i Ljubomiru (Hercegovina), Korjenićima (Trebinje), Kapavicama . Ljubinje (Hercegovina), u Bosni i Zemunu. Njihov ogranak Račeta, nastanjeni su u: Budvi, Kavču, Kotoru i područnoj Dobroti; Budva, po majci došli iz Špadijera (Cetinje); Bubrežak, Ridjani i Straševina (Nikšić), ogranak Ugrenovića
  • Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića
  • Mijanovići, bratstvo u Cucama
  • Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti
  • Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini
  • Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji
  • Mijatović, Kućišta (Cuce), Cetinje ogranak Ivanovića; Cetinje; Golubovci (Zeta), ogranak Kaludjerovića iz Pipera; Morača, došao Mijat iz Hercegovine, njegova braća Dule od koga su Dulovići u Vaškovu i Maoču (Pljevlja), Peko od koga su Pekovići i Lakića Lakićević. Srodnici njihovi su u Cucama (Cetinje), Krivošijama, Herceg-Novom, Domaševu, Kapavicama, Ljubinju (Trebinje), u Zemunu i Bosni; Cerovo (Pljevlja), Poblaće, Bobovo, Krće (Pljevlja) i kao: Leovac i Djurković; Podgorica, Valjevo i Gruža Kragujevačka, svi iz Pive; Žari (Gornja Morača), Kolašin ogranak su Dulovića i od njih su kod Mojkovca; u Gusinju; Bare Šumanovića (Bjelopavlići), ogranak Bulatovića iz Rovaca. Od njih su u Papešu i Lipovcu (Kragujevac); Gusinje i Plav doseljeni oko 1867. god. iz Stare Crne Gore; Nikšić; Gornje Polje i Šipačno (Nikšić), od njih su na Romaniji; Krnjače, Poblaće, Djurkovići, Krće, Leovci, Kolijevka, Rasovača, Sjeverin i Bobovo (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Vušanovića, porijeklom iz Vasojevića; u Drobnjacima vidi: Žižić; kod Pljevalja jedni kasnije kao: Peovac i Ćuković; u Zeti su ogranak Kaludjerovića iz Klimendi = Klimenata, porijeklom iz Pipera; Podi, Herceg-Novi su oko 1692. god. došli iz Popova (Hercegovina)
  • Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama
  • Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
  • Mijač, u Trstu ogranak Abramovića, potomaka kneza Bajka u Cucama (Cetinje); Orahovo (Crmnica)
  • Mijač = Mijačić, Podgora i Orahovica (Crmnica), a u Herceg-Novom kao: Mijač
  • Mijači, bratstvo u Podgoru
  • Mijačanin, Gorice (Pljevlja)
  • Mijačević, Danilovgrad
  • Mijačić, Miruše uz Trebišnjicu ogranak Vujačića iz Vilusa (Nikšić)
  • Mijin (i Gluvakov), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov i Alilujev
  • Mijović, u Vasojevićima su ogranak Raketića iz grane Laban (Lopoćana). Od njih su u Kalavaju, Juniku, Dobriću, i Piskotama (Djakvica), Metohija; Ulcinj 1880. god.; Bar; Lastva (Tivat); Zagrada (Katunjani), Cetinje, ogranak Božovića, čiji su srodnici u Berislavcima i Bistrici (Zeta), u Zagori (Vraka), Skadar, ogranak Milića iz Bjelice (Cetinje) i kao: Zmijanović; u Ponarima (Balšić), u Zeti, od 1893. god., jedan ogranak Vukotića sa Čeva (Cetinje); Nikšić 1843. god.; Godijelji i Popov Do (Žabljak) i Mojkovačka Polja, ogranak Godijelja; Bijelo Polje i dotični Dio; Godijelji, Brčeli i Brijegi (Crmnica); Pržno (Paštrovići); Crnci (Piperi), ogranak Janića; Ogranak Drekalovića u Kučima. Od njih su u: Golubovcima (Zeta), Darzi (Ulcinj) od 1878. god., Željevo (Svrljig), Srbija, kasnije Stanojević, Cetinju, Baru, Nikšićkoj Župi; Kržanja (Kuči), pripadaju Krivodoljanima; kod Plava; u Banjanima (Nikšić), potomci Mija Ivanova Kneževića, grana Banjanin - Petrović
  • Mijovići, bratstvo u Brčelima
  • Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču
  • Mijogoštanin = Mijogošić, Zagarač (Danilovgrad)
  • Mijokusović, Bjelopavlići 1477. god.
  • Mijomanović, u Vasojevićima, razgranati; Sjerogošće (Kolašin)
  • Mijočević = Miočević, Krtole (Grbalj)
  • Mijun, Crkvice (Piva)
  • Mijučin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
  • Mijušković, u Pješivcima: Bogmilovićima su ranije Breškovac, u Nikšiću i područnim: Straševinu u Oragu, od njih su u Barajevu (Beograd); Povija (Pješivci), srodnici Kontića; u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje grana Radojevića; Kameno, Herceg-Novi i kao: Mulusković, iz Stare Crne Gore; Gornji Pješivci porijeklom su iz Banjske sa Kosova, od njih su kod Nikšića i u tom gradu; u Beogradu jedni kao: Mijušković (Djurišić); Sutomore (Bar) 1903. god.; Vasojevići iz grupe Novakovića; iz Pješivaca u Vraku, Brdanjolt i Skadar (Albanija); Podgorica i obližnji Spuž; Dobrota (Kotor) došli iz Donjih Pješivaca; Kotor došli su iz Pješivaca; Donja Morača, ogranak Jovanovića iz grupe Drekalovića (Vujoševića) sa Kupusaca (Kuči)
  • Mijuškovići, bratstvo u Poviji
  • Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima
  • Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima
  • Mijuškovići u Kamenom u Boki
  • Mikavica, Podgorica
  • Mikač (Mikačević), Njeguši (Cetinje) 15. v. i Lozice (Kotor)
  • Mikelini, Kotor i Risan
  • Mikelić, Herceg-Novi
  • Mikeljević, Krtole, Kumbor i Djenovići, Herceg-Novi
  • Mikerić, Mezgalje (Šekulari), Vasojevići, odseljeni u Goraždevac (ranije Protić), pa otišli u južnu Srbiju
  • Miketić, u Vasojevićima ogranak Kovačevića-Obradovića
  • Mikef, Krtole (Boka Kotorska)
  • Mikieljević, u Paštrovićima 1570. god.
  • Mikijaljević, Krtole (Grbalj), vidi: Mikijelj
  • Mikijelj, Grispula (Bigovo), Grbalj i područna Krimovica (14. v.), a u susjednim Glavačićima (u 9.-14.), Herceg-Novi
  • Mikilj, Dodoši (Rijeka Crnojevića), prešli iz Sinjca (Lješnjani), Podgorica, vidi: Mikiljaj
  • Mikiljaj (Globar), kod Rijeke Crnojevića, prešli iz Sinjca, sa Lješkopolja, vidi: Mikilj
  • Mikić, u Drobnjacima ogranak Dedejića doseljenika sa Čeva (Kčeva), Cetinje, od njih u Kolašinu i kod Mojkovca i Nikšića; u Šekularima i Veliki (Gornji Vasojevići), ogranak Gojkovića; kod Murine (Plav) iz Loćana (Peć)
  • Mikjeljević, Paštrovići
  • Miklovčić, Podgorica
  • Miković, Novosela, Petrovac i Čelobrdo (Paštrovići). Oko 1424. god. došli su iz Stare Crne Gore. Porijeklom od Rijeke Bregalnice. Od njih u Kotoru, odakle su jedni 1571. god. otišli u Split; Gornja Orahovica (Ubalac), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Djurdjevi Stupovi (Berane) 1828. god.; Gornja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca (Podgorica)
  • Mikovići, bratstvo u Podgoru
  • Mikočev, u Igalo, Herceg-Novi došli iz Dalmacije
  • Mikočević, Kotor
  • Mikula, Budva
  • Mikulić, Jelkići (Bjelice), Cetinje i područnim Kosijerima. Od njih (iz Bjelica) su u Vraki (Fraki), Skadar, od kojih su u Mališevu, Bobovcu i kod Peći (Metohija); Kotor 1420. god.; Bukarice (Budva) 1815. god.; Kunje (Ulcinj); Nikšić; Krtole (Grbalj) i Herceg-Novi; Kamica Gril (Vraka); Skadar, iz Crne Gore, kasnije Mikulić
  • Mila = Milo, Ulcinj u 13. v.; Bar
  • Miladinović, Prevlaka, Djuraševići i Krtole (Grbalj) u 16. v.; Berane 1884. god.; Dubovo u Bihoru (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pipera; ogranak Lazovića iz Kuča, naselili se kod Novog Pazara
  • Milaić, Lepetane (Tivat)
  • Milajić, Rečine (Kolašin)
  • Milaković, Podgorica u 15. v.; Bečići (Budva)
  • Milanković, u Berislavcima (Zeta)
  • Milanović, Pješivci, potiču od Lužana, Kosjerdaći (Donji Ostrog), Bjelopavlići, kasnije Nosaković; u Kotoru; ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak) odselili u Srbiju; u Lepenicu (Srbija) došli iz Rovaca; Beloševac u Lepenici (Srbija) doseljenici iz Cuca (Rovina), Cetinje; u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) jesu od Lipovaca, porijeklom od Prizrena; Mokrine i Kameno (Savina i kao: Ćosurić), Herceg-Novi oko 1692. god. doselili iz Hercegovine; Baošići i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje); Nikšić; Cetinje; Dobrska Župa, potomci Dobrilovića u 15. v. i kao: Milanović (Drobljanin), od njih su u Češljarima (Rijeka Crnojevića); Ulcinj, porijeklom iz Bosanskog Petrovca; Gradjani i kao: Gradjanin kod Rijeke Crnojevića, porijeklom od Prizrena; Kotor, porijeklom su iz Zrmanje (Dalmacija); Kruševice, Herceg-Novi; ogranak Lješevića
  • Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu
  • Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru) i Živanovići. Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović)
  • Milančić, u Banjanima (Nikšić), potomci Novljana
  • Milat, Kotor, porijeklom sa ostrva Hvar (Dalmacija)
  • Milatković, u Boki Kotorskoj (Policama) 1438. god.; Paštrovićima 1619. god.
  • Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići.
  • Milac, Podgorica
  • Milačić, ogranak Ilikovića iz grupe Drekalovića. Od njih su u Vojnom Selu (Plav), Merdarima (Kuršumlija), jedni i kao: Nešković; Berane; Podgorica; Cetinje
  • Milaš, Mirac i Zalaz (Cetinje) u 16. v.; Cuce i jedni sišli u Grbalj
  • Milašević, Dubovo i Markov Do (Rijeka Crnojevića), došli iz Tomića (Crmnica); Crnci (Piperi); Vitasojevići (Pješivci), porijeklom su iz Kuča; Kotor
  • Milaševići, bratstvo u Piperima
  • Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju
  • Milaši, staro bratstvo u Grabu
  • Milaši, bratstvo u Mircu
  • Milašinović, Previš, Bukovica i Šavnik (Drobnjak), grana Novljana; kod Risna; Herceg-Novi (Igalo) jesu iz Necvijića; Klinci (Grbalj)
  • Milbraja, Cetinje 1327. god.
  • Milević, kod Gusinja i u Merdare (Kuršumlija), a u Golubovcima (Zeta) od 1880. god., porijeklom iz Ledina (Kuči), starinom Bratonožić; Trojice (Pljevlja); Cetinje
  • Milekić, Bihor (Bijelo Polje) i Donja Kravarica (Donje Dragačevo), Srbija
  • Mileković, Petrušinovići i Šobajići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića; potomci Gojaka Lapova iz Crne Gore došli u Sopot (Šumadija)
  • Milenić, Bileća (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić)
  • Milenk, Paštrovići 1398. god.
  • Milenković, Nikšić i Jošanice (Risan); Zlatar i Rogozna (Raška), srodnici Savovića iz Kuča; Beloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore
  • Milenović, Šobajići (Bjelopavlići), grana Bubića
  • Milentić, Polja (Mojkovac)
  • Miler, Dobrota (Kotor)
  • Milet, vidi: Mileta
  • Mileta, Bar; u Kotoru 1513. god.
  • Miletinković, u Kotoru 1535. god.
  • Miletić, Bjeloši (Cetinje); Papratnica, Gluhi Do i Dupilo (Crmnica); Kotor 1335. god.; Paštrovići; Kčevo (Ozrinići), Cetinje 1335. god.; Ledenice više Risna 1650. god. došli sa Kčeva (Čeva), Cetinje; Cetinje; Zalazi (Njeguši), Cetinje, od njih su u Srbiji, Muo, Prčanj i Kotoru (Boka Kotorska), Oreškoj ulici (Pješivci), od Lukencija iz Zalaza su i u Kličevcu (Valjevo) od 1857. god. i Milešić i Srećković od 1866. god.; Žanjevice (Gatačka Površ) porijeklom iz Nikšića (Crna Gora); Herceg-Novi; Župa Nikšićka kao: Grbljanović porijeklom su iz Grblja, od njih (1860. god.) su u Glibavcu (Nikšić) i Baru; u Polja (Piva) iz Žanjevice (Gacko), tu iz Grblja; Brestovik (Lastva Paštrovska) 1399. god. do 15. v.; Bokovo (Rijeka Crnojevića); kod Risna; Rovca, jedni su starinci, a drugi doseljenici iz Bosne; Podgorica; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici Čarapića i Čupića, ogranci su Ćala (Ćalova), doseljenika iz Drobnjaka oko 1700. god.; u Šekularima (Gornji Vasojevići) oni su potomci Komnena Barjaktara
  • Miletići, bratstvo u Dupilu
  • Miletići, bratstvo u selu Dolu
  • Miletići, staro bratstvo u Bjelošima
  • Miletići, rod u Prčanju
  • Mileusnić, Cetinje
  • Mileša, Dinoša (Tuzi)
  • Mileševac, Lješevići (Grbalj), vidi: Maleševac
  • Milešević, u Bjelicama (Cetinje) i kao: Mandić, jedni su oko 1542. god. odselili se u Drobnjake; u Banjanima (Nikšić) 1374. god. Od njih su u Risnu, i Pridvorica (Šavnik), Lukovo sa okolinom Nikšića, kasnije Mandić, razgranati na: Bojkoviće, Andrijaševiće (Kurajica i Ler), Deliće, Jaukoviće (Bavčić i Graovac), Jakšiće (Danilović, Durković i Šaulić), Iliće, Kešeljeviće, Lazoviće, Ostojiće, Vukoviće (Perušiće). Od ovih su: Bajat, Leovac (Stevanović), Bavčić, Cvijetić (Mićović)
  • Mileševići, rod u Drobnjacima
  • Mileševići, bratstvo u Bjelicama
  • Milešić, Dračice, južno od Valjeva
  • Milian (Milijan) vidi: Miljanić
  • Milivojević, u Užičkoj Crnoj Gori su ogranak Knečevića iz Pive; u Piperima; Andrijevica 1912. god.
  • Milidrag, Nikšić i Risan
  • Milidragović, iz Trebjese (Nikšić) prešli u Jasen, pa u Baljke (Bileća), kasnije kao: Šešlija na Kukolje i u Sudžumu (Hercegovini) i druga bratstva
  • Milija Markov, predak bratstva Milijevića
  • Milijević, Ćeklići (Cetinje) 1443. god., od njih su Stanković, Marković i Jovović
  • Milijevići, bratstvo u Ćeklićima
  • Milijna, Kuči
  • Milikić, kod Mojkovca, jedni su ogranak Konjevića iz Vraneša (Bijelo Polje), drugi u Bjelopavlićima (Mojkovac) došli iz Slackog (Lijeva Rijeka); u Vasojevićima grana Kovačevića; Maoče (Pljevlja); Berane 1863. god.
  • Miliković, Bjelopavlići i Podgorica; Kotor
  • Milin, Kotor i područni Škaljari, Prčanj i Dobrota, porijeklom iz Turkovića (Grbalj); Šišići (Tivat); Herceg-Novi
  • Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu
  • Milinić, Šišići (Grbalj); Herceg-Novi; Kotor; Prediši (Ćeklići), Cetinje; Podgorica i Bar; Rašćane (Duvno)
  • Milinići, bratstvo u selu Abramovićima
  • Milinković, Morinj (Risan), pa jedni 1910. god. odsele u Beograd; Lučani (Lučani), Srbija doseljenici iz Kuča; Boljanići, Bukovica i Podblaće (Pljevlja); Šišići (Grbalj) i Herceg-Novi
  • Milinović, Morinje i Kumbor (Boka Kotorska) oko 1656. god. doselili iz Banjana (Nikšić); Prčanj i okolina Perasta 1535. god.; Lastva (Tivat); Bar 1881. god.
  • Milirić, Kotor
  • Milisav, Mandino Selo, u Crvenici, Lipi i Eminovom Selu (Hercegovina), porijeklom iz Crne Gore
  • Milisavljević, Čumići (Lepenica), Šumadija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora)
  • Milić, u selu Lješkopolju (Podgorica) porijeklom od grada Lješa (na ušću Drima); u Bjelicama (Rešnja), Cetinje doseljenici iz Orline (Čaradje) u 'dno' Gacka, potomci Orlovića. Od njih su u: Presjeci kod Nikšića i područnim Buijelim Rudinama; Mačugama (Crmnica) Milić - Bjelica, Cetinju, razgranati, Kosovom Lugu (Bjelopavlići), Dajbabama od 1880. god. (Zeta) i Zatrijebaču iz Kuča i kao: Milić = Lončarević, a odatle odseljeni kod Plava i kao: Lončarević (Andrijevica), Kosović (Gusinje) Bektešević (Zatrijebač), u Cetinju su i kao: Martinović, Mačagaj (Gran) Čapo u Argentini; Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Gusinja; Limljani (Crmnica); Oselina (Zagrada u Markovini), Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), grana Vukčevića; vidi: Ambatbašić; Brijeg (Piva), porijeklom iz Biokova kod Foče (netačno Bosna); Plužine (Piva); Ljuljaci (Knić), Kragujevac, porijeklom iz Broketa i Biokova (Piva); Šipačno (Pišteti), Nikšić, vidi: Kordolija (Kurdulija); Kotor; Nikšićko Prekovodje; u Liještima i Donjoj Krnjaži i Podgradu (Kuči), ranije Djurdjević (Krivodoljani), grana Mrnjavčića. Od njih su Ganić kod Rožaja, Gusinja, Bijelog Polja (Donji Kolašin). Porijeklom su od Skadra (Albanija); Sremčica (Beograd), jedno vrijeme kod Djakovice (Metohija), porijeklom Kuči; Grahovo (Nikšić) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); iz Bjelica u Berane, pa u Žabljak 1868. god. Boan (Šavnik), Uskoci i Šaranci (Žabljak) i odande jedni u okolinu Pljevalja i Mojkovca; Ulcinj 1887. god.; Škaljari i Kotor; Nikšić; Maine (Budva); Nikšić; u Popovu (Hercegovina), srodnici Ivaniševića (Dragolovića) naseljeni su u Veličanima; Perast i Herceg-Novi; Grahovo (Nikšić) iselili se u Boku; u Goslić (Golija), Nikšić (ranije Kordilija); Šipačno (Nikšić), ogranak Narandžića (iz Nikšića), odselili se u Trašticu (kod Štitara), Novi Pazar; Dobrilovina (Mojkovac) ranije: Popara; u Šarancima (Žabljak) oko 1855. god. došli iz Ševara (Pljevlja), ranije kao: Potpara; Bar; u Kupeliku uz Skadarsko jezero 1416. god.
  • Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima
  • Milići, bratstvo u Bjelicama
  • "Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama
  • Milići, bratstvo u selu Lješkopolju
  • Milići, bratstvo u Oselini
  • Milići, bratstvo u Limljanima
  • Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Kurdulija iz Hercegovine (prilog Radonja Minić)
  • Milići iz Pive (Plužine 1 kuća), doselili iz Foče 1882. ; slava: sv. Djordjije
  • Milićanin, Beloševac, Vinjište i Erdeč (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Kuča
  • Milićević, Kujeva (Bjelopavlići), ogranak Jovanovića-Pavkovića, zvani Dukadjinci; Donje Biševo (Rožaje), grana Kuliza, doseljenici iz Kuča; Buče, Krnjača i Džurevo (Pljevlja); Bastasi (Župa Nikšićka), ranije Bastaja, porijeklom iz Bastaja (Stara Crna Gora); Zvijerine (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova; Beloševac, Vinjište i Radeča (Lepenica) u Srbiju doselili iz Kuča; u Ninkovićima (Žabljak) potomci Milića Nikole Trepčanina, vidi: Trepčanin; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, ranije Ćalov (Ćalović) doseljenici iz Drobnjaka; Godljevo (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive; Zvijerine (Bileća), potomci Ridjana, grana Dragoševića, vidi: Dragoš; Nikšić; Igalo, Herceg-Novi; Bistrica, Boturić (Bijelo Polje), doselili se iz Rovaca
  • Miličević, Budva; Igalo, Herceg-Novi
  • Miličić, Dučice (Župa Nikšićka), ogranak Šćepanovića, u 16. v. prešli iz Rovaca; u Piperima ogranak Stanišića; Risan; Dukat (Banjani), Nikšić; u Drobnjak se doselili početkom 16. v. iz Ubala (Oputne Rudine), pripadaju plemenu Novljana. Od njih su: Andeselić, Djurdjić i Lasica. Pridvorak (Cetinje) 1631. god.; Škaljari (Kotor); u Pivi su ogranak Krunića
  • Miličići iz Pive (G.Unac 4 kuće), potiču od Krunića ; slava: sv. Nikola
  • Miličković, Nikšić i u Piperima ogranak Petrovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Vrijesnom (Paštrovići)
  • Milišić, Kuti (1693. god.) došli od Nevesinja, Žlijeb, Podi, Meljine, Savina i Igalo, Herceg-Novi; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici tamošnjih Živanovića, Nikolića i Pantelića
  • Milković, Kotor 1423. god. došli iz Paštrovića; Berane 1898. god.; u Cuce (Cetinje)
  • Milmović, Paštrovići 1398. god.
  • Milo, Stubal Donji (Bijelo Polje), vidi: Mila u Ulcinju; u Bar došli iz Skadra (Albanija)
  • Milobraja, Kotor 1327. god.
  • Milobratović (Milibratović), Ridjane i Trebjesa (Nikšić) u 15. v. iz grupe Ugrenovića. Od njih su Papić na Vlaini (Oputne Rudine) i drugim mjestima, Nikšiću i kasnije kao: Šešlija, Sudžum i Kokolj. Njihovi ogranci su B: Krunić u Ljubinju, Bijelović u Šumi Trebinjskoj, Šiljegović u Gacku, Bjeletić u Preracima, Božović i Rulj u Nevesinju i Tomašević u Zupcima (Trebinje) većina slave Lučin Dan. Oni su potomci Ugrenovića koji su iz grupe Ridjana, jedni su otišli u Risan, treći u Ukrajinu, sa Trebješanima, kao i u mnoge krajeve, u Rusiji, od njih, od kojih je bilo sedam generala ruske vojske; u Mrežicama i Bileća potomci nekog Šeha
  • Milovanović, kod Kragujevca su ogranak Cerovića iz Tušine (Drobnjak) potomaka novljana iz Banjana (Nikšić) i kao: Tijanić; kod Prokuplja su ogranak Vlahovića iz Rovaca, u Žarkovu i Ropočevu (Šumadija) porijeklom su iz Crne Gore; ogranak Kovijanića iz Morače odseljenici u Medjedje i Šilovo (južna Srbija); Morinj (Boka Kotorska)
  • Milovančević, Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, oni su grana Bogićevića, grana Vojvodića iz okoline Cetinja odselili se u 18. v. Jedno vrijeme su se prezivali Tijanić
  • Milović, Bezjova (Kuči) i kao: Djerković - njihova grana, oni su od Baljevića (Bratonožića), u Kučima jedni su od: Džokić. Iz Kuča jedni predju u Grahovo (Nikšić) i od njih: kod Bileća i okolina Gacka, pa u Viru i Crkvinama (Nikšić) od 1882. god.; Kostanje (Ulcinj) jesu iz Kuča; Krće (Pljevlja); u Krivošijama jedni iz Hercegovine; u Budvi 1650. god.; Paštrovići 1634. god.; u Ulcinju 1882. god.; Donji Stoliv (Kotor); Kotor, po nahočetu; Bogojev Do (Cuce), Cetinje, došli su iz Grahova (Nikšić), a tamo iz Kuča, gdje su došli iz Bratonožića kao: Baljević (Balević); Piragići (nevesinjska sela), ranije Ozrinić u Čevu (Cetinje), kao i Mostaru i Fojnici (Hercegovina); iz Grahova nastanjeni u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) i Dobrinci (Stonu) ubilježeni kao: Skorup, i u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) kao: Oroz, Kazance (Golija), Nikšić; u Kostanjama (Gornja Krajina); Krivošije (Risan); Donji Stoliv u Boki Kotorskoj; Budva, porijeklom iz Hercegovine; Bijela, Jošanice, Mojdež i Topla, Herceg-Novi; u Bogišićima i Molovića u Grblju su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije, u 16. v.; Cetinje; Milovića Ledinica (Skok), Žabljak; Krće i Poblaće (Pljevlja); Koštanje (Kostanje) u Primorskoj Krajini; Paštrovići u 17. v.; Orahovo (Crmnica); u Rasovi kod Bijelog Polja i kao: Milović - Obradović; u Vasojevića grana Kovačevića, iz Lijeve Rijeke prešli u Milov Do (Božići), Andrijevica; Miljkovac (Piva); Lukocer (Raška), grana Marjanovića; Zubci (Bar); Ćeklići (Cetinje), bili su vlastela; i kod Ključa; Bodežište i kod Ključa (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana, kao i na Mekoj Grudi u Bilećkim Rudinama; Crni Kuk (Gambela), Gornji Banjani, po čemu i prezime Gambelić i Gambelić - Vujković i nadimak Prdeklija i Gojković. Sišli neki u Popine (Orah), Prigredinu (Podljut), Donji Banjani, jedni se zadrže u Gore Dubočke (Milovića Kršu), Gornji Banjani, svi kao: Milović, drugi se presele sa tim prezimenom kod Nevesinja (Hercegovina), ima njihovih na Stepenu (Gacko) i Argentini
  • Milovići (Graovljani), rod u Cucama
  • Milovići iz Banjana
  • Milovići iz Kuča, selo Bezjova
  • Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija). Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija)
  • Milogorić, ogranak Pečića iz Zete prešli u Vraku (Skadar), porijeklom iz Hercegovine
  • Miloević, vidi: Milojević
  • Milojević, potomci Milojevi na Izvorima u Cucama bliži Ratkovićima iz Trnjina (Ratkova Kućišta), Cuce, koji se spominju 1475. god. Od njih su u: Konjskom, Ogradama, područje Zubaca (Trebinje), kod Nevesinja, Arslanagića mostu (Trebinje) i kao: Ratković, Milojević i Pejanović, a u Zasadu (Trebinje) i kao: Krstović. Jedni su prešli u Bosnu; Njeguši (Cetinje) 15. v., u Kotoru i kao: Dobrinović; Paštrovići u 17. v.; u Pješivcima su iz Komana (Podgorica); Bokovo (Rijeka Crnojevića); Lastva (Tivat); na Javoru i u Rogozni (Raška), ogranak Vukovića; Strmica (Mojkovac); kod Gusinja i u Velici u gornjim Vasojevićima u 14. v.; Trnovice kod Novog Pazara doselili se iz Rovaca (Podgorica); u Njegušima (Cetinje) 1435. god.; u Paštrovićima 1599. god. i kao: Miloević; u Pješivce iz Komana
  • Milojevići, staro bratstvo u Izvorima
  • Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima)
  • Milojičić, Maoče (Pljevlja)
  • Milojko, bratstvo na Pobrđu (Grbalj)
  • Milojčić, Podgorica
  • Milona, Bar
  • Milonić, Podgorica
  • Milončević, Bjelopavlići u 1437. god.
  • Milonjić, Ograde, Korneta, Botun, Gojilo i Draževina (do 1880. god.) a jedni su ogranak Uskokovića iz Lješanskog područja preselili se u Pješivce. Jedni od njih su predigli u Drobnjake; Nikšić; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Lješanskog područja. Od njih su u Podgorici; u Botun (Zeta) iz Spuža (Bjelopavlići)
  • Milonjić Ban, iz Gornje Draževine
  • Miloradovići, Rošca (Bjelopavlići); ogranak Vujičića, od Grahova (Nikšić) odselili u Rusiju; i kao: Kotlaš ogranak Rabrena iz Popova (Trebinje) prešli u Mojdež, Herceg-Novi
  • Milosavić = Milosalić, Mokrine, Herceg-Novi
  • Milosavljev, Idjoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore; Korićanci (Lepenica) u Srbiju došli iz Korita (Bijelo Polje)
  • Milosavljević, područje Gledićkih planina u Šumadiju i kao: Paštrmac, došli su iz Drobnjaka; Popadići, Bukovice i Parcane - srodnici Bukovčana, porijeklom iz Popadića (Bjelopavlići); Sebečevo (Novi Pazar), porijeklom iz Vasojevića; Brajkovac (Šumadijska Kolubara), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Tnjilica (Raška), potiču iz Azanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Crnogorskih Korita; Ropočevo na Kosmaju, i kao: Životić, porijeklom iz Crne Gore; Grbovac (Knić), Kragujevac, iz Crnogorskih Korita; kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
  • Milosavljevići iz Petrovca na Mlavi i Milosavljevići u Bjelopavlićima su porijeklom Živkovići. Naime, Zivkovići, iz Kuča, sredinom 18 vijeka su izbjegli na područje Bjelopavlićkih planina. U šumi koja se zove Crni Gvozd. Medjutim, zbog, vjerovatno krvne osvete , bježe u Srbiju u mjesto Petrovac na Mlavi, gdje mijenjaju prezime u Milosavljević (prilog: Dalibor Milosavljević dalibor@farbaj.me)
  • Milosalić (Milosavić), Mokrine, Herceg-Novi; Ceklin (Rijeka Crnojevića) u 15. v.
  • Milosalič, u Kotoru, a u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) kao: Milosalić - Gorevuk i Podgori uz Skadarsko jezero i Kotoru
  • Milosković, Budva
  • Miloslavić, Podgorica 1398. god.
  • Milostić, Budva
  • Milohodžić, Grblja i Ljubinje (Hercegovina) porijeklom iz Herceg-Novog
  • Miloš, u Paštrovićima 1445. god.
  • Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima
  • Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima
  • Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama
  • Milošević, Počivalo (Rusenovići), Gornji Banjani, porijeklom iz Štitarice (Bileća) a starina Cuce srodnici Ilića u Krivošijama; Čeline, više Presjeke u Dugi Nikšićkoj, potomci Radojice Miloševa brata Djurova, pretka područnih Mandića. Došli su iz Markovine (Cetinje); Pivska Župa; u Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Plana (Bileća) doselili iz Kuča, vidi: Šaranac; pa u Planu (više Plašnice), Štitari (Kolašin) i Dobrilovinu, uz Taru i u Šarance (Drobnjak), razgranati; u Kučima su ogranak Banjevića; Berice, Bubetići, Djurašići, Dumljani, Mažići, Seljani, Strmice i Toci (Pljevlja); u Pješivcima 1441. god.; iz Paštrovića odseljeni u Srbiju; u Šareniku (Ivanjica) jesu iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Zalazi (Njeguši), Cetinje, (od 13. v.) kao: Proroković (u 18. v.) jedni od njih kao: Milošević, vidi: Kulenović. Od njih su u: Prčanj, Kotor, Dobroti, Špiljarima i Šišiće (Tivat); na Mircu (Grbalj) jesu od brata, kao: Pribak i Buril; ogranak Punoševića u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su u Ulcinju (1896. GOD.). Porijeklom su iz Bosne, navodno kao: Vojinović. Živjeli na Zlatnoj strani, obronku Ciganke u Gornjim Banjanima, pa odatle pod planinu Bukovicu (oko 1692. god.); Krtole i Šišići (Grbalj); Rošći (Tivat), oni su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u peraškim naseljima su iz Dalmacije; Kuti, Savina i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Korjenića (Trebinje); Škaljari (Kotor); Gornja Lastva (Tivat); Kruševice, Herceg-Novi; u Paštrovićima 1445. god.; Grahovo (Nikšić) i Dobrota (Kotor) i kao: Begović; Lepetane (Tivat); Cetinje; Čaradje (Golija), Nikšić došli iz Brestica (Gacko); Vraćenovići (Nikšić); u Duboviku (Bajice), Cetinje; u Bajicama (Cetinje), jedni su ogranak Martinovića; Rioci (Bileća), iz Cuca, a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih u Čaradje (Golija), Nikšić; u Osoju zagaračkom su kao: Stamatović - Milošević; kod Bileće (Hercegovina), i kao: Vlastelinović - Šaranac, vidi: Šaranac, porijeklom iz Djinove Mahale (Nevesinje), porijeklom iz Grahova (Nikšić); u Maloševcima (Nikšić) 1405. god.; Štitarica (Golija), Nikšić iz Markovine (Cetinje); Boan (Ašani), Žabljak, došli su iz Bratonožića; Njegovanovići (Rudine), Bileća, ispod Grada (Gacko) i Drežanu (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina), došli iz Krivošija (Boka Kotorska); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) grana Vasojevića; u Morači, jedni grana Lazarevića, a drugi su došli iz Bratonožića; Mrkojevići (Bar); Šekulari (Gornji Vasojevići) ogranak Pantovića; u Vasojevićima jedni ogranak Šoškića, u Gornjem Polimlju, drugi su (Lopate i Lijeva Rijeka) ogranak Raketića, grupa Lopoćana; Gajtan (južna Srbija) i kao: Milošević = Jovović oko 1879. god. doselili se iz Bajica (Cetinje); u Šekularima (Vasojevići) ogranak su Pantovića; u Lješkopolju (Draževini) su ogranak Vukčevića; u Bioči (Bijelo Polje); Ljubić (Prislonica), Čačak, porijeklom su iz Bjelopavlića; Svojdrug (Sokolski kraj), Srbija doseljenici iz Pive; Riovac (Bileća) i Davidovići (Gacko), potomci su Vuka Brdjanina iz Šobajića (Bjelopavlići); Bar; Podgorica; u Ljubiću i Vorču (Knić), Šumadija i kao: Milošević (Kezun), porijeklom su iz Bjelopavlića, ranije Vasović; Pelo polje (Belo Polje), Šumadija, kasnije: Petković, Raković, Čarović; u Raškovićima (Kragujevac) i kao: Crnogorac, došli iz Korita (Rožaje), a tamo iz Vasojevića; Bijelo Polje u Gruži Kragujevačkoj doseljenici iz Crne Gore; u Komanima ogranak Radulovića iz grane Orlovića; u Rudinama (Nikšić) kasnije Dobrančić; u Površi, uz lijevu obalu Trebišnjice došli su (oko 1405. god.) sa Volujaka (Gacko); Donja Bijela (Šavnik) oni su grana Novljana (od prije 1389. god. prešli kod Šavnika). Od njih su: Radović, Knežević, Čupić, Jakić, Glodjaja, Kusturić sa ogrankom Ilić, Djurović i Vemić ogranak Gluščevića, Čarapuć, Marinković, Vučinić i Baljuš, Drašković (od Kneževića), Lučić i Topalović u Pljevljima ogranak su Jakića; u Kotoru su i kao: Milošić
  • Miloševići (Martinovići) u Bajicama
  • Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima
  • Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu
  • Miloševići, bratstvo u Vitasovićima
  • Miloševići, bratstvo u Povrpolju
  • Miloševići u Dobroti
  • Miloševići u Kotoru
  • Miloševići u Riocima
  • Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke
  • Milulić, vidi: Mikulić
  • Milunović, ogranak Stanišića (Perovića), Seočana (Lužana) u Piperima; Bogmilovići (Pješivci); Mijanovići (Zeta) iz Bratonožića od 1900. god.; Cetinje; Jošanice (Risan); Kolašinsko područje; Berane 1879. god.
  • Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima
  • Milusković, vidi: Mijušković
  • Milusović, u Kameno, Herceg-Novi došli od Nevesinja oko 1692. god.
  • Milutinović, u Župi Bandićkoj (Komani), Podgorica ogranak Sekulića; u Pančevu (Banat) iz Dragovoljića (Nikšić); u Ravnom Lazu (Stijena), Piperi; Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Vuksanović, doseljenici iz Gornje Morače; Crkvičko Polje (Piva), ogranak Živkovića (grana Cerovića). Od njih su (oko 1693. god.) jedni prešli u Kruševice, Herceg-Novi, drugi u Risan, a nekih njihovih ima u Bosni; u Boki ima Milutinovića koji su došli iz Hercegovine; Komarnica (Šavnik), došli iz Banjana (Nikšić), grana Novljana; u Slatini bjelopavlićkoj jesu grana Praščevića; u Rovcima (Podgorica) pa odande u Sarajevo; u Herceg-Novom jedni i kao: Magazin (Magazinović) doseljenici iz Trebinja; Risan i susjedni Morinj; u Kotoru, 14. v.; Cetinje iz Mačve, sa iskazom Sarajlija; iz Dragovoljića (Nikšić) odselili u Mačvu; Kaludjerac (Paštrovići) 1797. god. porijeklom iz Hercegovine; Pančevo (Donja varoš), Banat, doseljenici iz Bijelog Polja (Polimlje) kao: Štekić (Šćekić), potomci Milutinovi (od njegova brata Petronija su pančevački Petronijević (zet Karadjordjev), njihov otac je rodjen 1799. god.; Beloševac (Lepenica), Šumadija doseljenici od Kolašina, polovinom 18. v.; Bajčetina, Ljubić, Milakovac i Knić (Šumadija) doseljenici od Kolašina; Odsreci (Donja Morača), došli iz Kupusaca (Kuči), ogranak Jovanovića grana Drekalovića; Mijanovići (Zeta); Bogićevac u Jadru (Srbija), doseljenici iz Komarnice (Šavnik). Pripadaju plemenu Novljana, sa Banjske visoravni. Njihov ogranak je i Bogićević u Loznici (Mačva) jedno vrijeme u područnim Klupcima. Od Milutinovića su B: Vuković u Motičnom Gaju, Nikitović u Komarnici, Virku i Žugića Barama (njihov ogranak je Kafedžić), Kafedžić u Komarnici i Virku, sva ta mjesta su u Drobnjacima; Trojice (Pljevlja)
  • Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj
  • Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske.
  • Miluculović, Nikšić
  • Milčević, Golubovci (Zeta)
  • Milšić, Grahovo (Nikšić)
  • Milja, Stabna (Piva), grana Tufegčića, prešli u Bosnu
  • Miljavac, Kotor 1512. god.; Nikšić
  • Miljak, Kotor; Stabna (Piva), srodnici Tufegčića, odselili u Bosnu
  • Miljan, Kotor; i kao: Miljanić; u području Dubrovnika, nekim mjestima Dalmacije i Istre; Holivud (Kalifornija)
  • Miljani (Miljeni), kasnije: Miljanić u Gornjim Banjanima
  • Miljanić (Dubojević), u Dubojiši dolini (selo Miljanići), Gornji Banjani (Nikšić)
  • Miljanić = Miljanović, vidi: Miljanović u Djulovcu
  • Miljanić, Gornji Banjani (Nikšić), matično. Došao predak iz Velestova (Cetinje). Porijeklom iz zapadne Metohije. Njihovih bratstvenika ima (i bilo je u prošlosti) u: Gornja Lastva (Tivat), Risan i područnoj Bijeloj, Kotoru (1510. god.). Uskopolju (Miljanići), Konavlima, Cavtatu, Platu (Smokvijenac) i Kozačine (Grčke omedjine), Dubrovnik, u Dalmaciji: Golubići, Kruševo, Čučulovac i Vrse (Obrovac), Gornji i Donji Zemunik i Zadar, Turanj i Krabrnja (Zadar), u Hercegovini: Zagradac (Ključ), Stepen, Najdanići i Bodežište (Gacko), iz Biograda Petar u: Mostar (Hercegovina), Beograd (Srbija), pa Prag (Češka) i Cetinje. Njegovi sinovi u Cirih, Pariz pa Beograd, Zovine (Zovi do), Koleško i Zalom (Nevesinje), Blagaj, Podgradje, Mostar, Šuma trebinjska, Čičevo (Trebinje), Fojnica, Bradina (Konjic), Blagaj (Podgradja) i Slat, u Bosni: Osat (Osatica), Srebrenica, Zasiok i Grabovica (Vlasenica), kod Tuzle, u Tuzima (Podgorica) iz Miljanića, a iz Susednih Dubočaka (Nikšić) u Kanadu; u Kotoru 1512. god.; Lopate (Majevica), Osijek i Čitluk kod Visokog, Pofalići i Pazarić (Sarajevo), u Sarajevu, Turjaku (Bosna). Gradište; u Slavoniji: kod Županje, Livadjanima i Lipiku (Pakrac), Virovitica, Grabje, Narata, Općevac, Kolarevo selo (Čazma), Malo Korenovo, Hartje, Ravneš, Novi Bogdanovac, Jasenaš, Gradina i Obilićevo (Virovitica), Oblakovac (Požega Slavonska), u Istri: Borut (Pazin) i Pula, u Srbiji: Bjelotić, Čeneju mačvanskom, Komiriću, i Šljivovi u Mačvi, Kačeru (Ljig), Baroševac (Lazarevac), u Skopskoj Crnoj Gori, Tankosiću (Uroševac), u Sremu: Ogar, Jarak uz Savu i Grab u Fruškoj Gori, u sjevernom Banatu: Žombolj, Crnja (Srpska Crnja), vidi: njihove ogranke i u Bečeju (Vranjevo), Bjut Montana (SAD) i Holivudu (kasnije Milijan - Miljanić), u Kanadi, jedni kasnije i kao: Nastić. Miljanići u Menteze (Južna Amerika); Od Miljanića i sa novim prezimenima jesu: Milijan u Holivudu (SAD); u sjevernom Banatu: Žombolju i Srpskoj Crnji kao: Miljanić pa Arsen = Arsenov, Ivin, Markov i Savin, od ovih su, Zarin, Rackov, Radin, Gajin i Tomin - Čolić; Manigoda kod Sinja (Dalmacija); Dimić, Kurbatlija i Čakar u Čitluku (Visoko), Bosan i Jokić u Osijeku (Visoko), Bosna, Milovići u Zagradac (Ključ), Bodežište i Stepen (Gacko), Drljevići i Jusović iz Dubočaka u Bileći, Bijelim Rudinama (Bileća) i Buni (Podveležje), Isović i Pušković, Šaćir u Bileći, iz Bileće Kojić = Miljanić u Kačeru (Ljig) i Baroševcu (Lajkovac), Marković = Miljanić u Baroševcu (Lajkovac), Čolović u Miljevac (Posrano Brdo), Rast (Zalužje) i Malo Polje iz Bileće (uz rijeku Bajnicu), Nevesinje (Hercegovina), Terzić u Trnovici (Bileća), Bodežištu (Gacko), Koleško i Zovin Do (Nevesinje), jedni od Gacka odselili se u Zetu, a iz okoline Nevesinja sa srodnicima Miljanić oba u Podravsku Slatinu: Sofje (Sofjenska Greda) i Greda Supjenska, treći iz Bodežišta (Gacka) odu u Lički Gradačac, jedan se odvoji i ode u Dalmaciju kao: Ćulaf, treći ode u Futog (Bačka), Jokanović u Podgori i Trsi (Piva), Lalović i Tošić u Uskocima (Žabljak), kao: Bajčeta Tjentište (Foča), pa u Uskoke (Žabljak), a u gornjim Banjanima (Nikšić) 1597. god. i 1600. god., Kruševo (Kruševice), Zatarje 1660. god., Zminice (Žabljak) 1875. god., Grab, Kosanice i Lekovine (Pljevlja), kasnije kao: Bajčetić (Bajčet), pa u Novu Varoš, i područni Bukovik, odatle u Grab i Rogaču (Donje Dragačevo), Srbija i jedni kao: Bajčetić, a drugi kod Valjeva kao: Bajčeta, Bajčetić kod Pljevalja u Kovrenu, Kičevu, Kosanici, Grabu i Kakmužima, ranije Bajčeta, Radović u Miljanićima i Muževicama (Banjani), Nikšić i u Mojkovcu, u Rusiji i Bratislavi (Slovačka), Djulovac (Lisičinac = Podravska Slatina) kasnije kao: Miljanović
  • Miljanić = Mihanić, u Konavlima (Miljanići), Dubrovnik, vidi: Mihanić i Miljanić
  • Miljanović, u Kučima ogranak Popovića (Ilikovića), Drekalovića; Miljanovića Poljana (Bijela) u Biovska Gora (Šavnik); u Kotoru 1557. god.; Gornje Polje (Nikšić); Vrpolje (Trebinje) grana Ugrenovića, od Nikšića; Vrpolje (Popovo Polje), Hercegovina i Bilećke rudine, porijeklom od Nikšića; Morinje (Risan); Herceg-Novi; Crnča (Bijelo Polje), ogranak Murića kod Rožaja; Gornja Lastva (Tivat); u Djulovcu (Podravska Slatina) ranije: Miljanić; vidi: *Miljanić = Miljanović; vidi: Miljanić; u Zalazima (Njeguši), Cetinje i kao: Miljević - Hrsović
  • Miljevac, Sutomore (Miljevci), Bar; Buljarica (Paštrovići)
  • Miljevi, vidi: Miljani
  • Miljević, kod Gusinja doselili iz Kuča; Miljevića Ledine, Bare Šumanovića, Podvraće, Martinići i Danilovgrad (Bjelopavlići); Kotor 1419. god.; Donji Stoliv (Tivat), Bijeloj i Herceg-Novom potiču iz Stare Crne Gore; u Risnu iz Hercegovine; Zalaz (Njeguši), Cetinje u 16. v. označeni i kao: Batrićević. Od njih su u Prčanju; u Paštrovićima 1591. god.
  • Miljevići, rod u Prčanju
  • Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića
  • Miljenković, ogranak Kadića prešlih iz Bjelopavlića u Vraku (Skadar)
  • Miljenović, Gredina (Grepca) u Cucama (Cetinje), a u područnim Prodoli Kobiljske, pod Ratinom, Rakoče, Jabuci (grahovskoj) i Bresticama nikšićkim i kao: Miljenović - Simović, a u Sladojevom dolu (Trešnjevo) i kao: Miljenović - Dževerdanović, od njih su u Cetinju, Orahovicama (Kotor), kod Bileće kao: Sforcan, u Srbiji, Grčkoj; Kotor
  • Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama
  • Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj
  • Milješković, Krtole (Grbalj); Šaranci uz Taru; Boljanići, Gradac, Bušnja i Gotovuša (Pljevlja)
  • Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje
  • Miljković, Grbalj u 17. v.; Berane; Gruža i Petrovo Polje (Srbija), kao: Atanacković došli iz Azanje (Bihor), Bijelo Polje u Nikšić, pa jedni u Istok (Metohija)
  • Miljuš, Plav 1892. god. u susjednom Vojnom Selu
  • Mimanović, Nikšić
  • Mimić, u Konjusima (Andrijevica)
  • Mimović, grana Novakovića u Vasojevićima; od Kolašina pošli u Prnjavor Gružanski kasnije kao: Stevanović
  • Minateli, Kotor, porijeklom iz Slavonije
  • Minger, Herceg-Novi
  • Minić, Rovca, ogranak Spajića (Nikšić); u Kutima pa u Prošćenje (Zatarje); Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića jedni i kao: Durković. Od Minića su u: Majstorovine, Boljevina i Tomaševo (Bijelo Polje) odakle su jedni prešli u Zabrdje, Medinu i Kastel Lastvu (Tivat); Jablanovom i području Bjelopoljske Bistrice; kod Kolašina; Prenćani, Maoču, a u Vinickoj, Dumljanima, Mažićima i Tocima (Pljevlja) i kao: Lakatoš, kod Valjeva, na Kosmaju i u Toplici (Aleksinac); u Djuričkoj Rijeci 1890. god. a prije u Završi kao: Martinović (Jelić); Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Šipačno (Nikšić); u Drobnjacima su ogranak Kosovića - Novljana, vidi Kosorić; Kotor; Ulcinj; Ulotina i Kralje (Andrijevica), ogranak Šoškića, doseljenika iz Bratonožića, oko 1628. god.; Sijača Rijeka (Užička Crna Gora), doseljenici iz Pive; Vrgin Most (Lika), ogranak Bulatovića iz Rovaca; Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi Nešković; Prčanj, odakle su odselili u Veneciju (Italija)
  • Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po Mini Markovom) (prilog Miloš Niketić iz Bara)
  • Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
  • Minković, Herceg-Novi
  • Minoto, u Budvi 1718. god.
  • Minjanović (Minjeković), Laće (Bjelopavlići)
  • Minjačević, dolovi Kovačevića (Bjelopavlići), oni su ogranak Djurovića grana Grupkovića
  • Minjević, u Drobnjacima i Podbišću (Mojkovac), pripadaju grani Tomića (Novljana). Od njih su u Lješnici (Čeoče), Bijelo Polje
  • Minjenović, Laće (Petrušinovići), Bjelopavlići, potomci Lužana
  • Minjić, Mrdjen, Gradina, Gostilje i Martinići (Bjelopavlići), iz grupe Bubića; Vitasovići (Pješivci)
  • Minjići, bratstvo u Vitasovićima
  • Miobratović, u Perast (Kotor)
  • Miovilović, Perast (Boka Kotorska)
  • Miović, Gornja Lastva (Tivat)
  • Miogošić, u Budvi 1650. god.
  • Miok, u Zeti 1339. god.
  • Mioković, u peraškim naseljima jesu starinci
  • Miokovljanin, Miokova kruška (Ržani Do), Cuce, od kojih su u Podgorici
  • Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu
  • Miokolović, u Kotoru 1443. god.
  • Miokusović, Miokusovići (Bjelopavlići)
  • Miomanović, Morača (Kolašin) i kao: Bojić-Miomanović 1785. god.; oko 1600. god. Miomanović koji se naselio u Dupilo (Crmnica), razgranali se potomci u: Djurović, Remenković, Vojvodić u Dupilu, Bukoviću i Tihom Dolu (Crmnica); u Jezerima (Žabljak), ogranak Bojića; Sredogošće (Kolašin); Dobro Selo ispod Dobrštak (Cetinje) u 1459. god
  • Miočević (Mijočević), Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika u 16. v. iz Albanije
  • Mirabula = Muraula, Kotor
  • Miranović, ranije Turković, u Balabanima, Ponarima i Bistrici (Zeta), porijeklom sa Kosova. Od njih u Podgorici i Crnogorskom primorju; a posebni su u: Grbavcima, Donjim Kokotima, Donjoj Gorici, Tološima, Gornjoj Gorici i Lješkopolju (Podgorica); u Slatini (Bjelopavlići) grana Praščevića; Štitarice (Mojkovac)
  • Miraš, Štoj (Ulcinj), a u Zeti vidi: Maraš
  • Mirašević, ranije Miraš (Maraš)
  • Mirašić, Kotor, po nahočetu
  • Mirašujković, u Zetu sišli iz Banjkanja (Zatrijebač)
  • Mirdinja, kod Herceg-Novog, srodnici Jelića, došli iz Turmenta (Trebinje)
  • Mirdit, u Zagonje i Obod (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija)
  • Miretić, Budva
  • Mirzo, vidi: Matanović
  • Mirdjenović, Šestani u Primorskoj Krajini
  • Mirijević (Mirujević), vlastela kod Rijeke Crnojevića (1489. god.) i kasnije
  • Mirilović, kod Bileće, potomci Bogića Mirila, doseljenika iz Petrovića (Nikšić), grana Orlovića, sa područja Dečana (Metohija)
  • Mirinić, vidi: Marinić
  • Mirić, u Pivi ogranak Jaredića; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu; iz Kuča odseljenici u Ovrnje (Radovnici), Kosovo
  • Mirjanići, potiču iz CG, tačnije okolina Nikšića, preko Hercegovine su dosli do Bosne u Krajinu selo Turjak. Tokom migracije mijenjaju prezime iz Miljanića u Mirjaniće. (prilog poslala Maja Mirjanić)
  • Mirjačić, Bršno (Župa Nikšićka), ranije: Potrlić, ogranak Šurbatovića. Doseljenici iz Pješivaca
  • Mirko, Bar 1434. god.
  • Mirkov, Paštrovići
  • Mirković, Donja Kržanja (Kuči) od kojih su u Lješnici vasojevićkoj; Lutovo (Bratonožići), potomci Mirka Jokova, Pipera; Baljci i Mirilovići (Bileća) i Gorica (Trebinje), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); ogranak Popovića u Cucama; Kućište (Cuce), Cetinje i kao: Ivanović; Petrov Do (Bjelopavlići); Staro selište u Macavarama (Mirkovići) u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Dola Pješivačkog. Potomci Pejovića Lužana; Mišići i Zaljevo (Bar), navodno iz Banjana; Kotor, iz Skradina (Dalmacija); Muo i Donji Stoliv (Kotor); Kotor; Beloševine i Prijeradi (Tivat); Lepetane (Tivat); Herceg-Novi iz Hercegovine u 17. v.; peraška naselja; ogranak Petrovića u Petrovu Dolu (Ćeklići), Cetinje; Zeta u 15. v.; ogranak Kaludjerovića u Gošiću i Gostilju (Zeta) iz Kuča; kod Novog Pazara došli iz Bjelopavlića (Župa Nikšićka), grana Nikšića; iz Pive otišli na Glasinac (Romanija); Cetinje; Obod (Mojkovac); Pašina Voda (Žabljak), ogranak Raičevića iz Turjače (Nikšić); Adžovići i Metaljka (Pljevlja), iz Glasnice, a u Košicama (Pljevlja) iz Kuča, grana Ljuljanovića, od kojih su i u Lješnici (Vasojevići); Granice (Murino), Gornji Vasojevići, ogranak Radulovića (Labana); Stube (Bihor), od Bijelog Polja prešli u Bumbare (Gruža Kragujevačka); Lipovo (Kolašin) iz Liješća (Rovca); Ljuljaci i Medvedica (Šumadija) i kao: Pantelić, ogranak Nikolića iz Pive; Rijeka Štrbačka (Višegrad), ranije Jaćimović ogranak Lalovića iz Morače (Kolašin), a ranije u Vranješu (Bijelo Polje)
  • Mirkovići, bratstvo u Hercegovini
  • Mirkovići, bratstvo u Pivi, Gornji Unač 3 kuće, starosjedioci - matica Plužine; slava: sv. Jovan
  • Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
  • Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama
  • Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama
  • Mirović, Ugnji i Mirac (Njeguši), Cetinje i Cetinju; Budva; Berane (Vinicka) 1888. god.; Buljarica (Paštrovići), Budva 1863. god.; Risan; Kotor, po nahočetu; vidi: Mitrović u Piperima; Medjulužje (Mladenovac), ranije Vujičić (Stanišić) iz Bjelopavlića; Češljari (Ceklin), Cetinje, ogranak Vučetića, od kojih su u Šušnji, Kurilu i Goričanima (Zeta); Bumbarevo Brdo (Šumadija), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Lipovo (Kolašin) i Bijelo Polje; u Lipovu (Bratonožići); u Berovi (Kuči) potiču od Žikovića (Živkovića), grana Drekalovića, jedni su pošli 1910. god. u Ulcinj, a neki u Podgoricu; u Istok (Metohija) došli iz Sv.Stefana (Budva)
  • Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
  • Mirovići, stari rod u selu Mircu
  • Mirojević, Mirojevići (Bijelo Polje), vidi: Sijarić
  • Mirosio, u Baru 13. v.
  • Mirosalić, Podstrana u 13. v. kod Plava; Komani (Podgorica) 1492. god.
  • Mirosaljić, u Boškovićima i Sotonićima (Crmnica), jedno vrijeme neki njihovi i kao: Miroslavljević
  • Mirosaljići - Boškovići, bratstvo u Sotonićima
  • Miroslavić, Piva, od njih: Lugonja u Ivici (Hrasno), Hercegovina
  • Mirotić, u Grabovcima (Zeta) srodnici Radinovića, ogranak Abramovića, a u Lješnjanima ogranak Vukčevića, ima ih u Donjo Kuča, od kojih su u Podgorici
  • Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci)
  • Miročanin, na Mircu (Njeguši), Cetinje
  • Miročević, u Podgorici i Kučima
  • Mirošno (Miroš), u Baru
  • Miroščija, Boljanići (Pljevlja)
  • Miruevič, u Ljubotinju (Cetinje)
  • Mirčanin, u Kotoru sa Mirca (Cetinje)
  • Mirčetić, Pješivci 1614. god.
  • Mirčić, u Vasojevićima ogranak Deletića; Herceg-Novi, po nahočetu
  • Misailović, Kremna (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića, doseljenika iz Pive
  • Misalić, Počivala (obronci Jelovice), Nikšić i kao: Mislać
  • Misenez, vidi: Misinez
  • Miser, Kotor
  • Misiere, Herceg-Novi u 16. v.
  • Misinez = Misenez, Podi, Herceg-Novi
  • Misinezović, Podi i Meljine, Herceg-Novi
  • Misirčić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Mislać, Počivalo (Velimlje), Nikšić*, vidi: Misalić
  • Mislej, Kotor
  • Misović, Podgorica
  • Mital (Mitale), Prekornica (Rijeka Crnojevića)
  • Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića
  • Miti, Kotor
  • Mitić, Vraneši (Bijelo Polje), došli iz Uskoka (Žabljak), a tamo od Nikšića; Perast, Kotor i područni Muo
  • Mitković, u Beran selo došli iz Peći (Metohija)
  • Mitrašinović, u Kosijerima (Cetinje) u 16. v. i jedni predju u Kotor; Nikšić
  • Mitrić, Mratinje 8 kuća, D.Crkvvice 8 kuća, G.Crkvice 4 kuće (Piva), ogranak Ognjenovića, doseljenika iz Banjana (Nikšić), od njih i u Srbiji; slava: sv. Djordjije
  • Mitrović (Mitroić), ranije: Dmitrović u Budvi, porijeklom iz Stare Srbije. Istorodni u Spiču (Bar) i u Paštrovićima; a u području Ridjana (Nikšić) 1431. god.; Zabrdje (Luštica), Grbalj, od njih su u Kruševicama i Djenovićima, Herceg-Novi; kao: Kokot iz Banje (Banjani), Nikšić došli u Kuta i Kalimane, Herceg-Novi, oko 1892. god.; Luka Trebinje došli iz Boke Kotorske; Herceg-Novi; Kotor; Šišići (Tivat), Srbini, Bijeloj i Kruševicama (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1694. god.; Morović - Paštrovići, ogranak Rajkovića iz Kosijera (Cetinje). Od njih su se jedni odselili u Pješivce, a neki u Srbiju; Skadar (Albanija) iz Crne Gore; Nikšić i Liverovići i Staro Selo (Župa Nikšićka), došli iz Pješivaca; u Župi Nikšićkoj jedni su ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića; u Kotoru sa Mirca (Cetinje); u Risan jedni su doselili od Trebinja oko 1692. god.; Herceg-Novi; Cetinje; Berane; u Budvi jedni po majci; Podostrog (Budva), došli iz Stare Crne Gore; ranije Rajković iz Kosijera (Cetinje); Sutomore (Bar) 1876. god.; Sotonići (Crmnica), a od onih u Gluhom Dolu, vidi: Gažević; Bjeloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore; u Markovini (Cetinje) grana Vidinića (Vidnić - Mitrović, Donja Markovina); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, srodnici Radojevića; Mirac (Cetinje) i jedan se nastanio u Kotoru; Godljevo (Kosjerić) i Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive; kao: Dimitrijević javljali se u 15. v. na Njegušima (Cetinje) i Ridjanima kod Nikšića; Klenovik (Todorov Do u Dučićima), Požarevac, doseljenici iz Pješivaca; u Paštrovićima i kao: Gloman i Eutorović; Područje Ridjana (Nikšić) 1431. god.; na Pelevom Brijegu (Bratonožići); u Kučima: 1) na Momču i Donjoj Kržanji i kao: Dmitrović, potomci su Mrnjavčevića; 2) u Dučićima i kao: Dučić; 3) ogranak onih Džukelića, koji su se iselili. U Podgorici, Ulcinju (1906. god.), Zagonji (Bar) i Ponoševcu (Djakovica), navode da su iz Kuča; u Piperima i kao: Mitrović; Sretnja (Bjelopavlići), potomci Mitrovi (od Bijelog Pavla) razgranati; Kruče (Ulcinj), došli iz Bratonožića; kod Plava i Gusinja; Stevanovac (Mojkovac); iz Nikšićkih rudina (srodnici Guzina) odseljenici u Gradac (Drobnjak); ogranak Milutinovića u Drobnjacima, jedni kasnije Nikitović; Tušine (Žabljak) došli od Pljevalja, ogranak Ječmenica; Poblaće i Krće (Pljevlja); Zagorica (Jasenica), Srbija doselili se od Bijelog Polja, na Limu
  • Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima
  • Mitrovići, bratstvo u Sotonićima
  • Mitrovići (Vidnići) u Markovini
  • Mitroić, vidi: Mitrović
  • Mitrofanović, Donja Morača (Kolašin) u 17. v.
  • Mitrušić, Ledenice (Risan)
  • Mića, Budva
  • Mićanović, Goransko, Boričje i Plužine (Piva) pripadaju grupi Branilovića. Od njih su u Vranešima (Bijelo Polje); Lukovo (Nikšić); Bojevi Selo (Zupci), Trebinje, porijeklom iz Zagarača (Crna Gora)
  • Mićanovići iz Pive (Pirni Do 7 kuća, Goransko 10 kuća), starosjedioci, matica Goransko; slava: sv. Jovan
  • Mićević, u Nikšiću i Pljevljima; u Bogojevo Selo (Trebinje), došli iz Krivošija; Mileč (Oblo brdo), Bileća, ogranak Kovačevića (došao Mića) iz Grahova (Nikšić)
  • Mićelić, Jerenići (Piva)
  • Mićić, potomci Jovaništaka iz grupe Branilovića u Pivi. Od njih u: Cerovo i Opalići (Valjevo) i Rujanskom kraju; Užice; Bar; u Valjevu i Sarajevu ogranak Boškovića iz Pive; u Hercegovini ogranak Adživukovića iz Foče, grana Tomića iz Drobnjaka
  • Mićković, Cvarin i Bezjovo (Kuči). Od njih su u Baru, Ulcinju i Petrovićima kod Leskovca; Staro Selo (Župa Nikšićka) potomci Nikšića
  • Mićović, Tospude (Trešnjevo), Cuce; Buča (Berane) 1871. god. u Beranama 1878. god.; Rastoke (Bijelo Polje); u Vasojevićima: 1) grana Kovačevića i kao: Aković; 2) ogranak Rabljena, grana Mijomanovića; Kotor; Šipačno (Nikšić) i kao: Mićović - Vujadinović; Prigradina (Velimlje); ogranak Cvijetića grana Mandića (Mileševića) u Drobnjacima i doselili se u Prigredinu (Velimlje), Nikšić
  • Mićovići, staro bratstvo u Tospudama
  • Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
  • Mićun, Bileća, Šobodine i Mirilovići (Trebinje), porijeklom iz Ridjana (Nikšić), ogranak Mićunovića
  • Mićunović, Velestovo (Makljen), Čevo (Kčevo), Cetinje, jedni i kao: Radičević-Mićunović, Crkvine i Trepča (Nikšić), Smrduša, Nikšićko Prekovodje (Nikšić), Žitoradja (Prokuplje) i kao: Filipović, Mačagaj (Čapo), Argentina, svi istorodni; Tivat
  • Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima
  • Miunović, ranije Kolovozović = Knežević, u Gornjim Crkvicama (Piva)
  • Miušković, Kotor
  • Mihadinović, Nikšić
  • Mihailov, Kameno (Herceg-Novi)
  • Mihailović, u Banjanima (Nikšić) 16. v., ranije Kolovozić, vidi: Miunović; Miunovići i Crkvice (Piva); Dujeva (Mihailovići), Rijeka Crnojevića; *Miokusovići i Boronjine (Bjelopavlići), ranije i kao: Rogačević i Marinković; u Ulcinju; u Skadru (Albanija) porijeklom iz Rijeke Piperske; Maine (Budva); u Prijeradima (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; vidi: Mijailović; Ulcinj 1887. god.; Kotor i susjedna Mikaica; ranije u Bogetićima, Pješivcima i Zagaraču istorodni; Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Sarajeva; Podgorica; Lozna i Prijelozi (Bijelo Polje); u Boki: Kruševice, Lepetane, Herceg-Novi i Topla, u 17. v. došli iz Hercegovine; kod Mojkovca; Femića Krš (Berane); Berane 1889. god.; Morača jedni u Zeoke (Šumadijska Kolubara), neki kod Valjeva, a jedni potomci Mihailovi koji je od Braunovića Kuča naselio se kod Sjenice; Ropočevo (Mladenovac), ranije Popović iz Crne Gore; u Komanica (Podgorica) grana Bezdanovića doseljeni iz Bezdan jame u Čevu (Cetinje)
  • Mihailović (Bjelopavlić), u Milutinovac (Šumadija), došli iz Bjelopavlića; Zeoke (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Morače (Kolašin)
  • Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
  • Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i *Milosavljevića (Sjenica)
  • Mihajlović, Brijegi (Bijelo Polje), Lopužani (Sjenica) i kao: Miroslavljević u Rasini (Srbija) i kao: Stanković, potiču od Braunovića (ranije Rogačević), koji seliše iz Kuča u Bratonožiće, pa u Moraču i dalje; Solari (pri Goraždi - Mirac), Grbalj 1443. god.; u Boki Kotorskoj: Perast, Kuti, Kruševice, Savina i Topla; a u Grblju su iz Stare Crne Gore; Budva i susjedne Maine; iz Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Morače (Kolašin)
  • Mihalze = Mihalize = Mihalice, Kotor
  • Mihaljević, Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Donje Dobro (Ceklin), Rijeka Crnojevića, potomci Mihaila doseljenika iz Gacka (Hercegovina) 14. v. Istorodni u: Mihaljevićima, Lipovu, Koritama, Dodošima, Žabljaku na Skadarskom jezeru, dok medju njima ima doseljenika iz Boke Kotorske (i iz Grblja ogranak Lazarevića) Gradjanima, Sutomoru, Podgorici i Ulcinju; Pljevlja 1763. god.; u Gornjem Grblju 1446. god.
  • Mihaljevići, bratstvo u Ceklin
  • Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
  • Mihaljić, u Kotoru 1419. god.
  • Mihanić, vidi: Miljanić = Mihanići u Konavlima (Dubrovnik), ranije Miljanić iz Miljanića (Banjani)
  • Mihanek, Donja Lastva (Tivat)
  • Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
  • Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i *Milosavljevića (Sjenica) , Kosići u Crnogorskom Primorju
  • Mihatov, u Budvi 15. v.
  • Mihač, Strugari (Ceklin), Cetinje 1489. god.
  • Mihašin, u Baru
  • Mihević, Lepetane, Herceg-Novi
  • Mihilović, Lepetane i Herceg-Novi
  • Mihičević, vidi: Mihičović
  • Mihičović (Mihičević), Podbabac (Budva)
  • Miho, Perast u Boki
  • Mihović, Lastva Grbaljska (9-14. v.) i Gornji i Donji Stoliv, oni su porijeklom iy Albanije; Konjsko (Trebinje), ogranak Tomanovića doseljenika iz Cuca (Cetinje)
  • Mihovićović, u Prčanju (Boka Kotorska)
  • Mihojević, Kotor
  • Miholović, Lepetane, Herceg-Novi
  • Mihočević, u Nikovićima (Grbalj), vidi: Mijočević
  • Micaj, iz Gornje Krajine sišli u Ulcinj
  • Micakaj, iz Zatrijebača sišli jedni u Tuzi, vidi: Micaković
  • Micaković, kasnije jedni: Micakaj, potiču od Mrnjačevića u Kučima. Od njih su u Zatrijebaču (Bankanjima) i Podgorici
  • Mican (Čubrović = Merdović = Memić), iz Tušine (Žabljak) i kao: Popović, Bair, Dulan i Mumina naselili u Tomaševo, Kovren, Grab (Bijelo Polje) i u Rašku; kod Pljevalja iz Kuča, ranije: Božović pa Alilović = Mican; vidi: Micanović i Merdović
  • Micanović, Micanovo brdo (Kolašin), ogranak Vujoševića iz Kuča i kao: Mican; vidi: Mican
  • Micić, Čajetina (Užice), ogranak Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić)
  • Mickelini, Kotor
  • Micović, u Tuzima su srodni Ljuljanovićima
  • Mič (Mica), u Lepetanima, Herceg-Novi
  • Mičelini, Kotor
  • Mičeta, Nikšić
  • Mičetić (Mišulić), Kotor
  • Mičinić, u Banjanima i Drobnjaku, 15. v.
  • Mičić, u Golubovcima (Donja Zeta)
  • Mičović, Stoliv i Lastva (Tivat), porijeklom iz Albanije
  • Midžaković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v.
  • Midžer, vidi: Midžor
  • Midžor, u Paštrovićima (Midžorov krš) grana Tomića, neki kasnije kao: Bošković u Buljarici, Niklićević (Nikolićević), a u Budvi kao: Midžer. Ima ih u Risnu, Kotoru i drugim naseljima. Porijeklom ispod planine Midžor (Srbija)
  • Midžorov (Mižarov), Paštrovići
  • Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja
  • Miš, u Lastvi Grbaljskoj u 14. v. iz Stare Crne Gore i kao: Stanišić, vidi: Mišević; Sutomore (Bar) 1851. god.
  • Mišević, i kao: Miš, u Perastu i Radovanićima (Grbalj); vidi: Miš; u Morinj, Herceg-Novi došli su (oko 1692. god.) iz Popova (Trebinje); u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Vučedoljanin, od kojih su u Donjoj Zeti Marković
  • Mišelnik, Kotor
  • Mišelić, Crni Vrh (Vasojevići), ogranak Bulatovića iz Rovaca
  • Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog
  • Mišer, Ulcinj
  • Mišerić, Ulcinj
  • Mišetić, u Boki Kotorskoj još od 1726. god.
  • Mišić, u Piperima ogranak Piletića a u Bjelojevićima (Mojkovac), bez podataka o srodnosti; u području Bjelopoljske Bistrice; kod Valjeva su iz Drobnjaka; porijeklom od Kaljevića iz Pipera; Pljevlja, 1839. god. i susjedna Glibova; Mišići (Spič), Bar; Kotor; Risan
  • Miškov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Gajin ogranak Ivinih. Vidi: Markov
  • Mišković, Grahovo (Nikšić); u Donjim Banjanima (Nikšić) su srodnici Kokotovićima (kasnije jedni kao: Parežanin), postoji njihovo selo Ljut (brdo) Miškovića i Mataruge u Banjanima, dokazi o starijim stanovnicima (od njih su u Dubrovniku kao: Kobilić), neki u Vrbici i Zatonu-Hercegovina i drugim naseljima kao: Mišković; Podgorica; Jedni su u Grahovu iz Mataruga (Banjani); Berane; Sušćepan i Kameno, Herceg - Novi iz Korjenića (Trebinje) oko 1692. god.; Dragovoljići (Nikšić); u Budvi jedni iz Bjelopavlića, drugi u Budvi i susjednim Mainama; Budva, po majci; Kruse u Lješkopolju ranije kao: Bjelogrlović; Konjusi (Andrijevica), grana Mijomanovića; Morača (Kolašin); ogranak Vukotića iz Miške (Čevo), Cetinje, od kojih su u: Crnoj Rijeci, Rijeci Crnojevića, Podgorici, kod Leskovca, Pododje, Mijokusovićima i Jastrebu (Bjelopavlići); Donja Tiješnica i Cerovo (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Pive; Brestovik, Borča i Draškovići (Šumadija), ogranak Lutovaca iz Vasojevića
  • Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama
  • Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića
  • Mišljen, u Gluhom Dolu (Crmnica) ogranak su Miščevića
  • Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
  • Mišnin, Prekobrdje u Morači
  • Mišnić, Lijeva Rijeka (Slacka), Podgorica, oni iseljeni u Bjelojeviće (Mojkovac) jesu ogranak Milikića
  • Mišović, Miolje Polje, Dragoš, Dragovoljići i Dučice (Nikšić), potomci su Nikšića; Gradac i Dragaši (Pljevlja); u Borovac i Zukve (Drobnjak), došli iz Rovaca; u Vasojevićima: 1) ogranak Djekovića i 2) ogranak Ljubića, obadva prezimena iz grupe Novakovića (Vasojevića); Berane 1911. god.
  • Mišovići iz Župe Nikšićke
  • Mišolić, Balabani (Zeta) i Podgorica, vidi: Mišulić
  • Mišulić, u Zeti i Podgorici, vidi: Mičitić i Mišolić
  • Mišura, Kotor i Budva
  • Mišurović, u Balabanima i Podgorici ogranak Kolorega
  • Miščević, Djurići, Herceg-Novi i Donja Lastva (Tivat)
  • Mjeda (Mjedla), Ulcinj
  • Mještanek, Kotor
  • Mještanik, Dobrota (Kotor)
  • Mladenović, u Paštrovićima ranije: Bjeladinović; Podgorica i Nikšić, Konjevići u Ljubiću (Srbija) došli iz Crne Gore; u Podorci uz Skadarsko jezero 1416. god.; Ibar Kolašinski i susjedno Bijelo Polje (Raška) došli su iz Vasojevića; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Kočare u Podrinju, kasnije Glišić, došli iz Pive (Crna Gora)
  • Mladjenović, Brda (Prevlaka), Herceg-Novi; Perast (Kotor) 1515. god.; Golubovci (Zeta); Šekulari (Vasojevići); u Vranovinama (Pljevlja) doseljenici iz Prekotarja
  • Mladjenović, su rodjeni u donjoj Rženici kod Berana - mesto življenja Beranski Rovci i Šekular. Posle rata su se odselili svi na Kosovu, to jest u Peći (moj deda Radovan Mladjenović i moj otac Labud Mladjenović, te stric Radosav Mladjenović, Golub Mladjenović). Jos sam otrkrio da moje prezime *Mladjenović potiče od Tomovića, i izvedeno je od njega, jer se daleki predak Mladjan odvojio i napravio svoju lozu. To je ukratko istorijat tog prezimena u Crnoj Gori. (prilog: Milutin Mladjenović milutin1956@gmail.com )
  • Mlatišuma, iz Bara Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Šumanović preselili se i nastanili kod Kragujevca (Srbija) i u Šidu
  • Moga, u Metehu (Plav) 1900. god.
  • Mogjar, Herceg-Novi
  • Mogoš, Risan
  • Modvid, Perast
  • Modrušk, Maine (Budva)
  • Moa, Kotor
  • Moze, Kotor
  • Mozić, Kotor
  • Mojanović, u Zetu se doseliše ispod Mojana, a porijeklom su iz Kosova
  • Mojić, Vranj (Zeta)
  • Mojićević, Dobrilovica uz Taru; Vojno Selo (Plav)
  • Mojković, Runja u Krajini porijeklom iz Kuča; Šepci i Pindule (Mojkovac)
  • Mojsilović, Dobrilovica, Mažići i Kučin (Pljevlja)
  • Mokanjić = Popović, u Berislavcima (Zeta) porijeklom iz Seoca (Crmnica)
  • Mokej, i, u Štoj kod Ulcinja sišli iz Škrelja
  • Mokin (Božin), Donji Stoliv (Tivat)
  • Mokoš, Podgorica
  • Mola (Hadžimola), Ulcinj
  • Molabećir, Ulcinj
  • Molino, Budva u 15. v.
  • Molosavić, u Risnu
  • Moljević, u Dobrim Selima u Drobnjaku i kao: Vuković = Moljević, a jedni u Drobnjake su doselili iz Banjana (Nikšić), od kojih ima odseljenih u Bosnu
  • Momastrilić, u Nikšić su se doselili iz Makedonije
  • Momasturija, u Beranama 1681. god.
  • Momišić, u Momišićima (Podgorica)
  • Momović, Presjeka kod Nikšića
  • Momčilović, Lovricani; u Paštrovićima 1588. god.
  • Monesi = Gaspro, u Budvi
  • Monet, Kotor
  • Monija, Bar i susjedni Sustaši
  • Monić, u Rožaje došli iz Turske
  • Montan, Budva; Perast; Kotor i područni Škaljari
  • Montelparo, u Kotoru (oko 1429. god.), porijeklom iz Italije
  • Monti, Lepetane, Herceg-Novi
  • Mončić, Kotor
  • Moraković, ogranak Maleševaca u Oputnim Rudinama (Nikšić)
  • Morača, iseljenici iz predjela rijeke Morače u zapadnu Bosnu
  • Moračanin, Prošćenje, Stevanovac i Polja (Mojkovac), jesu ogranak Dulovića iz Gornje Morače (Kolašin); Ravna Rijeka (Tomaševo), Bijelo Polje; u Srednjem Brdu (Pljevlja) doseljenici iz Morače; Brezovica na Goliji (oko 1905. god.) doselili iz Morače, ranije Radović; Županjevac u Šumadiju došljaci iz Morače (Kolašin)
  • Moračević, Podgorica
  • Moraš, u Matagužima (Zeta)
  • Mordjonović, Kolomza (Ulcinj)
  • Moric, Babunci i Radovići ušli u Tivat iz Hercegovine; Podgorica
  • Moričić, Mikulići (Bar)
  • Mornar, Kotor
  • Morniković, Briska u Krajini došljaci iz Malesije (sjeverna Albanija)
  • Moro, Kumbor, Herceg-Novi i područne Brgule (oko 1692. god.) došli iz Zubaca (Trebinje)
  • Morović, u Šestanima i Kruče (Primorska krajina); Herceg-Novi i područni Kuti, oko 1692. god. prešli iz Zubaca (Trebinje); Babunica i Radovanići (Tivat)
  • Morosini, u Budvi 1500. god.
  • Moroš, i, Kurilo (Zeta)
  • Morstanović, Mikulići (Bar)
  • Mortešić, Perast i Herceg-Novi
  • Moskov (Moškov), Kotor
  • Moskovita, u Herceg-Novom i Budvi
  • Moskovljević, u Pivi i Drobnjacima, jedni iz Hercegovine
  • Mosorović, u 18. v. iz Pive prešli u Podgorinu (Valjevska Kolubara)
  • Mostarac, potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) u Poljicama (Popovo), Mostaru (Hercegovina) i Trstu (Italija)
  • Mostarice, bratstvo u Poljicu
  • Mostić, Crkvičko Polje (Piva) došli iz Trebinja; Kotor
  • Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje 1 kuća), doselili iz Trebinja ; slava: sv. Djordjije
  • Mosto, u Kotoru 1474. god.
  • Mosur, Vrbovo i Gotovuša (Pljevlja)
  • Motika, Komarnica i Motički kraj kod Šavnika jesu ogranak Djurdjića, grana Novljana
  • Motlidba (Motlitba), Herceg-Novi
  • Moćević, ogranak Adžića u Pivi, odakle su jedni otišli u Lukovicu i Prosjenice (Sarajevsko Polje); Bukovice (Pljevlja)
  • Moćenić, u Kotoru 1559. god.
  • Mohej (Mohaj), Štoj (Ulcinj)
  • Mohulić, Kotor
  • Moškov, Špiljari (Kotor)
  • Moštrokol (Moštrokonj), Dobrska Župa (Cetinje) i Rijeka Crnojevića, ogranak Jablana, grana Gornjevuka, porijeklom iz Mosora (Zeta), od njih su u Kotoru
  • Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka
  • Mrav, Nikšić gdje su došli iz okoline Mostara; Podgorica
  • Mravčević, Sutorina, Herceg-Novi, porijeklom iz Bosne; Kotor
  • Mraković, u Zagarač su doselili iz Bratonožića, i jedni su kasnije prešli u Danilovgrad
  • Mrvaljević, u Predišima (Bjelice), Cetinje u Andrićima (Ovsinama) ogranak su Andrića (Kankaraša) i u Malošinom Dolu (Bjelice). Iz Bjelica su u: Nikšićkim Rudinama, i Kočanima (Nikšić), kod Prokuplja (Južna Srbija), a u Velestovu (Cetinje) posebni kao: Radičević = Mrvaljević; u Bjelopavlićima ogranak Brajovića, od kojih su u Danilovgradu i Osojici (Ivanjica), Srbija; Cetinje; vidi: Mrvić
  • Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu
  • Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu
  • Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici
  • Mrvica, u Kotoru 1600. god.
  • Mrvić, Metanjac (Kanje) iz područnog Orahova (Bijelo Polje), ogranak Kovačevića, porijeklom iz Grahova (Nikšić), od njih su u Komarnu i Pećarskoj (Bijelo Polje) i Podbišću i Poljima (Mojkovac); u Koritima (Bovan), Višegrad kao: Tomić, ranije: Mrvaljević ogranak Brajovića iz Bjelopavlića (i kao: Bajić = Mrvić) u tim Brajovićima
  • Mrvošević (Papraćanin) u Papraćanima (Pješivci), Nikšić potomci Potolića. Od njih su preko Rovaca odselili se jedni ka Kolašinu, drugi u Nikšić, u *Miločane i Rubeža; u Sutorini kod Herceg-Novog 18. v. i Srbiju
  • Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu
  • Mrgić, u Cucama (Cetinje) 15. v., a od njih preseljeni u Nikšić su Mrgudović; Brskut (Kuči) ogranak su Čadjenovića prebjeglih u Plav; vidi: Mrgudović
  • Mrgodić, Herceg-Novi, po nahočetu
  • Mrgud, u Grbalj su došli iz Stare Crne Gore
  • Mrgudović, u Cucama (Cetinje) 15. v. kao: Mrgić i od njih su u Nikšiću; Gorovići (Grbalj) u 16. v. došli su iz Vlaške (Rumunija); u Vraku (Skadar) ogranak su Bečića (Šunjevića) sa Crkvišta (Crmnica)
  • Mrgun, Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
  • Mrgunić, Kobilji Do (Cuce), Cetinje
  • Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu
  • Mrdak, Kuči prešli u Kaljića Rijeku i Grančarevo (Bijelo Polje); u Čaradju (Gacko) po Mrdaku (1776. god.) pa u Malinsko (Šavnik); Nikšić; Kosanice, *Maoče, Podborova i Trnovice (Pljevlja) prešli su iz Drobnjaka; vidi: Mrdaković (Prilog - dopuna podataka za ovo prezime: ono sto Mrdaci smatraju svojim zajedničkom sudbonosnom tačkom u istoriji je 1689 godina i selo Premćani. U toj godini porodica Mrdak je doživjela pogibiju svojih 10 bratsvenika. Jedini prezivjeli su par njih koji su u tom kobnom danu bili na ispasu kod stoke i dvije muške bebe u kolijevkama. Ovo je značajno iz razloga što su se Mrdaci počeli raseljavati u Pljevlja, Bijelo Polje, Kuče. Da se ne bi ponovila sudbina mogućeg gašenja porodičnog imena Mrdak na jednom mjestu. Dopunu poslao Stevan Mrdak stevan.mrdak@gmail.com )
  • Mrdaković, i kao: Višnjić (Djedović) - Ninković, u Čaradju (Gacko), vidi: Mrdak, od kojih su u Malinskoj (Drobnjak) i kao: Golijanin. Vidi: Ninković
  • Mrdac, Barice i Vraneška Dolina (Bijelo Polje); iz Drobnjaka kao: Mrdak prešli u Kosanica, Trnovice, Trešnjevac, Maoče, Podborovu i Prenćane (Pljevlja). Njihovi su srodnici u Matičnom Gaju (Šavnik), od njih su u Nikšiću, sa obadva prezimena
  • Mrdović, i kao: Poljaci-Brašnja, u Ljeljanici i Prošćenju (Pljevlja); Prošćenje (Mojkovac) iz Rovaca (Podgorica); Cetinje
  • Mrdjelat, Luštica (Grbalj)
  • Mrdjen, u Kotoru i Herceg-Novom
  • Mrdjenović, Zeta, u Zloj Gori i Prijesci (Nikšić)
  • Mrdjinac, Štrpci (Sirinićka Župa), Kosovo, ogranak Stakića ranije Vrbeštak, porijeklom iz Zete. Isti u Vraki (Skadar), a u Pologu (Tetovo) potomci Jovanovi, rodjaci Redžića, doseljenika iz Crne Gore
  • Mrenović, u Podgorici pa u Vraku i Skadar (Albanija)
  • Mržić, u Martinićima (Bjelopavlići)
  • Mržučka, Kuči
  • Mrzić, u Pljevljima 1889. god.
  • Mrkajić, u Donjim Banjanima (Nikšić), srodnici Bijelovića i Miljanića, porijeklom iz Metohije. Od njih su u Herceg-Novom, Nikšiću i Mačaj (Čapo), Argentina
  • Mrkalj, u Nikšiću; Kamensko i Gornja Trepča (Nikšić) na Banjskoj visoravni pa u Drobnjak. Jedni ranije zvani Petrušić, odu na Glasinac (Romanija) 1789. god. a (1879. god.) neki odoše u Gajtan (južna Srbija)
  • Mrkez, u Prčanju (Boka Kotorska)
  • Mrkenčić, Klezna (Ulcinj)
  • Mrketić, bili su u Morači (Kolašin)
  • Mrkečić, Gornja Klezna (Ulcinj)
  • Mrkić, u Požarima (Bjelopavlići) ogranak Milanovića (Nosovića) grana Bubića, od njih u Župi Nikšićkoj; Cetinje
  • Mrkičević, u Budvi 1797. god.
  • Mrkov (Mrkovčević), u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj)
  • Mrković, u Mrkojevićima (nosilac plemenskog mrkog barjaka - Mrkojevića), njegovi potomci i kao: Mrkojević; Paštrovići; u Podostrog (Budva) doselili se iz Stare Crne Gore; Bar; Risan, Zao i Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Popova (Hercegovina); Rovca; Bijela (Šavnik)
  • Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju
  • Mrkovčević (Mrkov), iz Mrkova prešli u obližnji Tivat; Mrkovi (Grbalj)
  • Mrkovčić, Mrkovi (Tivat)
  • Mrkojević (Limiche = Memrchor), 13. v. u Mrkojevićima (Bar), porijeklom iz Mrka (Piperi); Budva u 15. v.; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) ranije Barjaktarević, vidi: Markov; Kotor (1599. god.) iz Mrkojevića (Bar)
  • Mrkonjić, u Kotor
  • Mrkulić (Krivodoljanin), u Kržanji (Kuči) od njih su kod Gusinja i Plava
  • Mrkuljić, kod Plava i Gusinja kao: Mrkulić, jesu od Mrkuljića iz Krivog Dola (Kuči)
  • Mrkunjić, Gusinje i Plav
  • Mrkušić, Kotor; Dobrsko Selo (Cetinje)
  • Mrkšić, oko rijeke Bojane vlastela oko 1360. god.; Grahovo (Nikšić); u Kotoru 1498. god.
  • Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačerevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević
  • Mrnavić, ogranak Mrnjavčevića
  • Mrnjavčević, u Zeti; Kosovom Lugu (Bjelopavlići); u Kučima. Od njih su i Beriša, kod Djakovice; Mrnjavčevića gruda (Momišići), Podgorica
  • Mrnjavčić, u Kučima
  • Mrnjačević (Mrnjavčević od Mrnja), Kuči i Skadar, kasnije vlastela iz Kosovog Luga (Bjelopavlići); Mokrine, Herceg-Novi (u 15. v.) došli iz Kosova, jedni kasnije: Gojković; u Mrnjačevića Grude (Momišići), Podgorica i Glavici
  • Mrtolat, Kotor
  • Mrcević, Kotor
  • Mrčajić, iz Vinića (Bjelopavlići) odseljeni u Mrčajevce (Čačak) i kasnije kao: Garašanin, Dragutinović, Pantelić, Raičević, Teodosijević i Tošić
  • Mrčarica (Mrčarić), u Piperima, i Rijeci Crnojevića i Podgorici i kao: Mrčarica = Radulović i Mrčarić (Bešević), medju najstarijim naseljenicima u Piperima
  • Mrčević, u Grblju
  • Mrčić, Herceg-Novi; Cetinje
  • Mrša (Mršić), Mršića zgrade (Martinići), Bjelopavlići i kod Nikšića, te u Klimentima (sjeverna Albanija), potomci Mrše; Herceg-Novi, vidi: Mršić; Podgorica
  • Mršić, u 17. v. kod Gusinja; Oplenac (Šumadija) kasnije potomci Jovana Mrše Petrovića i Karadjordjevića iz Klimenata (sjeverna Albanija). Kasnije: *Mrše, Mršić doseljenici iz Pipera (Podgorica). Vidi: Mrša, Dodić, Karadjordjević; u Vitoglavu (Risan) oko 1670. god.; Meljine i Lepetane; Herceg-Novi, od njih su u Radovićima i Krtolama (Tivat)
  • Mršević, vidi: Mršelj
  • Mršović, Pljevlja selo Kruševo i Kraljeva Gora. Prezime Mršović može se naći i u Šavniku - Mljetičko. (prilog Siniša Mršović sinisa.mrsovic@gmail.com )
  • Mršulić, na Mircu (Grbalj)
  • Mršulja, Ljuta, Orahovica, Kotor, Lepetane, Topla i Herceg-Novi u Boki Kotorskoj; Nalježići i Sutvara (Grbalj). Jedni su porijeklom iz Cuca (Cetinje), a neki od njih u Kotoru i kao: Tropović; Budva
  • Mršulje, bratstvo u Nalježiću
  • Muadinović, Kotor
  • Muazetić, Ulcinj
  • Mugoša, Piperi, od kojih su u: Podgorici, Komanima, Vukovicima i Zabjeli (Zeta) i Lješkopolju; Žabljaku na Skadarskom jezeru i Rijeci Crnojevića; Cetinju; u Beranama 1888. god.
  • Muderizović, Pljevlja
  • Mudnić, Crmnica
  • Mudreša, Bokovo, Dodoši i Žabljak (Rijeka Crnojevića), došli iz Šćepan Njive uz Spuž (Bjelopavlići). Od njih su: Zec u Poborima (Budva); ima ih u Cetinju, Podgorici kod Djenovića, Herceg-Novi
  • Mudreše, bratstvo u Ceklinu
  • Mudrilić, u Kotoru, po nahočetu
  • Mudrić, u Gornju Lastvu (Tivat) došli iz Stare Crne Gore
  • Muer, Kotor
  • Muzvar, Kotor
  • Muzina, Kotor
  • Muzirović, Bijelo Polje i područni Pobratić
  • Muzurović, Bistrica i Pobretić (Bijelo Polje)
  • Muzut, Ulcinj
  • Mužečka, u Zatrijebaču potomci Bon Keće, grana Hota
  • Mužini, Piva (Crna Gora 11 kuća); iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjija
  • Mužinovi, u Plavu
  • Mujadinović, Podgorica; Kotor
  • Mujakić, Berislavci (Donja Zeta)
  • Mujal, u Ulcinju 1854. god.
  • Mujanović, Ledine (Kuči) koji su odselili u Rožaje pa kod Novog Pazara; Gubavač (Bijelo Polje) kao: Nedović došli iz Zagarača (Danilovgrad); u Kostićima (Bijelo Polje) srodnici u područnim Prijelozima, Nedovićima i susjednom Rujištu i Petrićima; Zaton (Bijelo Polje)
  • Mujačić, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) naseljeni u Nikšiću, Bileći, Crkvice (Oputna Rudina), Mirušama uz Trebišnjicu, a u Podgoricu došli iz Zete; vidi: Mujičić
  • Mujadžević, srodnici Miranovića, Galičića i Pašića u Zeti, od njih u Podgorici, Donjim Kokotima, Skadru i Turskoj
  • Mujadžić, u Podgoricu došli iz Zete
  • Mujašević, na području Bistrice bjelopoljske
  • Mujević, potiču iz Balotiće (Rožaje)
  • Mujezin, u Podgorici
  • Mujezinović, Žabljak na Skadarskom jezeru
  • Mujzić, Ćurilo (Ćurjani), Primorska krajina, srodnici Murića, doseljenih iz Klimenata (sjeverna Albanija)
  • Mujić, u Plavu su ogranak Osmanćevića, grana Djurićića iz grupe Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mali Mikulići, Velmusi i Sustaši (Bar); Bar; Prenčane (Pljevlja)
  • Mujičić, vidi: Mujačić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić došli iz Korita (Bileća); u Bileći, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić)
  • Mujkić, u Berislavcima (Zeta) pa u Carigrad
  • Mujković, Gusinje i Crnokrpe (Rožaje), u Nikšiću porijeklom iz Kuča
  • Mujović, Lučice i Koljeno (Rožaje), došli iz Meteha (Plav), a porijeklom su iz Kuča; u Plavu jedni i kao: Hadžović; u Vasojevićima su grana Novakovića; Ravan i Bojka (Ulcinj); Cetinje; kod Žabljaka (u Uskoke) došli iz Morače, a tamo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Hercegovine
  • Mujohodžić, Goričani (Donja Zeta)
  • Mujčinović, Podgora (Pljevlja)
  • Muk, ka, Ulcinj, Bar i Kotor
  • Mukadinović, Nikšić
  • Muković, odseljeni iz Kuča u: Podgoricu, Novi Pazar i Rožaje; kod Plava (selo Prnjavor) i kao: Redžematović 1911. god.
  • Mulabegović, kod Bijelog Polja (Akovo) došli iz Turske; Bijelo Polje
  • Mulalić (Muladlić), Nikšić; Bijelo Polje; kod Rožaja i kao: Adžialagalić
  • Mulamekić (Kadić), kod Gusinja 1891. god.
  • Mulić, u Gusinju
  • Mulić, Gotuša (Donji Bihor), Crnuša, Krsna i Donja Raduša (Bijelo Polje), rodjaci su Višnjića; kod Plava, Gusinja i u Nikšiću doseljenici su iz Kuča; Podgorica
  • Mulamerović, Nikšić
  • Mulamurtezić, Ulcinj
  • Mulapašović, Pljevlja
  • Mulahodžić, ranije Arapović, Grablje (Prisoje), Ljubuško Polje
  • Mulević, Kolašin
  • Mulina, i Klenčanin, u Banjanima, doseljenici od Visokog (Bosna), gdje su (navodno) došli iz Klenka (Srem), a porijeklom su iz Kosova. Od njih su u: Bosnu odselio sin Gligov (Jovana Vukotina), jedni u Šušnjak (Kuršumlijska banja), drugi u Ameriku (Blagoje Gligorev). U Mekoj Grudi i Andjelićima (Bileća), desnoj obali Trebišnjice i Korjenićima (Trebinje), Prigredini (Velimlje), Nikšić, Piva i odatle u Vraneše (Bijelo Polje). Njihovi ogranci: Baćović, Gligović, Antović, Djurković, Lučić, Orbović i Matović. Tomašević u Banjanima, Vuković u Mekoj Grudi (Bileća). Jednom konstatacijom potomci su Tomaša Vlastelinovića
  • Mulisa, Kravari i Donji Oblik (Ulcinj)
  • Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje.
  • Mulković, ranije Ciriković, iz Anadolije (Mala Azija) došli kod Plava
  • Mulović, Pljevlja
  • Multić, Vraneška Dolina (Bijelo Polje)
  • Mulusković, vidi: Mijušković
  • Muljan, kod Plava i Gusinja ogranak Banjkanja iz Zatrijebača sa područja Kuča; u Goliji (Nikšić) i kod Gackog (Hercegovina); ogranak Pašića, koji su grana Ridjana
  • Mulješković, Kravari i Štuf (Ulcinj); u Tuzima
  • Mumin, potomci Novljana (ranije Čurović - Čalmonja) u istočnim Banjanima pa u Tušinu (Žabljak) a preseljeni u Kričak (Pljevlja) i kao: Mican i Čurović; i u Malu Crnu Goru na Ušću Komarnice u Taru, srodnici Papića i Savića; Podgorica; vidi: Muminović
  • Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka
  • Muminović, Kričak (Pljevlja) ogranak Micana; vidi: Mumin; Rastoke (Nikšić) u Brskutu (Bratonožići) ogranak Čadjenovića. Od njih su u Plavu, Podgorici, Tuzima; Golubovci (Zeta); Žabljak na Skadarskom jezeru
  • Mumović, u Presjeci, Viru, Tisa i Nozdre (Nikšić)
  • Muniguz (Muniguzica), u Ojkovcima na Zlatiboru, i kasnije jedni kao: Čolović i Vićović. Porijeklom su iz Mataruge kod Pljevalja
  • Muniri, Grahovo i Nikšić
  • Munić, Kuti, Herceg-Novi
  • Munković, Herceg-Novi
  • Munjer, u Paštrovićima 1766. god.
  • Murabula, vidi: Mirabula
  • Murangić, Ulcinj
  • Muradinović, Nikšić
  • Murakovac, Mojkovac
  • Muraković, kod Kraljeva i Arandjelovca (Srbija) ogranak Vukićevića, Vasojevića
  • Muraletaj, Zuos (Ulcinj)
  • Murametaj, Zuos (Ulcinj) iz Gornje Krajine
  • Murat, Prčanj
  • Murat, ti, Bijelo Polje i susjedna Globočica
  • Muratagić, u Kučima ogranak Nikezića koji su prešli kod Gusinja i Plava; u Plavu 1890. god.
  • Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica.
  • Muratbašić, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
  • Muratjanović, u Piperima ogranak Djurovića. Od njih su kod Plava i Gusinja
  • Murataković, u Kolašinu iz Rovaca (Podgorica)
  • Muratović, Martinići (Bjelopavlići), grana Bubića; u Kolašinu; u Milačićima (Kuči), odseljenici u: Lutoglav (Kosovo); kod Gusinja i Plava (1850. god.) pa jedni u Trpeze (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa u područne Boljanine kao: Bugar; Petnjica (Berane), Rasovu (Bijelo Polje), iz Petnjice (Berane) u Zasmrečje (Kalač-u Bihoru), Rožaje; Rasova i Gornji Murići u Krajini; Bretač (Nevesinje), porijeklom iz Kolašina; Miločane (Nikšić)
  • Murvaj, Kotor
  • Murvar, Kotor
  • Murdalesi (Murdalosi), Kotor
  • Murditović, Podpodje (Bjelopavlići) i u Ulcinju
  • Murenović, Poljica i Dilovi Kovačevića, i kao: Murenović - Kovačević
  • Murešanj, Zelenika, Herceg-Novi
  • Murić, Široke, Donji Murići, Bes i Djurjane (Krajina). Od njih su kod Skadra, Djušak (Peć), Rugovska klisura, Grahovo; Jablani (Rožaje); i njihovi ogranci: Zekić u Košutima (Rugovo), kod Rožaja; Tahirović, Selimović, Ahmetović, Mučović (Omerović); Donja Lovnica i Klanac (Rožaje) i kao: Duduc i Ikić; kod Rožaja su i potomci Murije iz sjeverne Albanije, od njih kod Stjenice (Raška); Murino i Andrijevica (Gornje Polimlje), potomci su Topuza iz *Murinja (Skadar). Od njih su u: Baće, Besnik i Jablanica (Rožaje); Kod Rožaja su zvani zidari doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); Kotor po nahočetu
  • Muričić, Kotor, po nahočetu
  • Murišić, Kruševice, Herceg-Novi
  • Murović, Rovca
  • Murseljević, kod Podgorice
  • Murtaj, Ulcinj
  • Musanović, u Rijeci Crnojevića 1545. god. i kao: Mušanović, a u Bečićima (Budva) Mupun
  • Musić, u Vasojevićima potomci Rača; kod Plava su iz Klimenata (sjeverna Albanija); Berane; Plav i od Plava iseljenici u Godijevo, Rasovu i Rastoke (Bijelo Polje); Podi i Savina, Herceg-Novi su iz Vasojevića; kod Perasta su iz Stare Crne Gore; Grahovo (Nikšić) jesu iz Hercegovine; Cuce (Cetinje) u 15. v., od njih odseljeni u Bačku (Silbaš i dr.) kasnije kao: Mušicki; Vranj (Zeta); Nikšić, područne Prage i Oputne Rudine; Boljanići (Pljevlja). Golija i kod Nikšića, došli su od Bileće; Berislavci i Vranj (Zeta) i u susjednim Golubovcima, srodnici Kaludjerovića
  • Muslajić, u Kolašin došli iz Vasojevića
  • Muslanović, Ceklin (Cetinje) u 15. v.
  • Muslija, Kotor
  • Muslikurtović, kod Plava došli iz plemena Niče sa Prokletija
  • Muslimović, Bajice (Cetinje)
  • Muslinović, kod Nikšića 1695. god.
  • Muslić, Vranj i Golubovci (Zeta) i Kotor; Mrkovi i Velje Selo, a u susjedno Leskovac (Bar) i kao: Raković; Berane; Muslići i okolina Bijelog Polja, starinci; Tomaševo (Bijelo Polje) ogranak Krsmanovića doseljenika iz Pive; Pljevlja i područna Bukovica
  • Muslica, Zaljevo (Bar) i Stari Bar
  • Musličit, Bar
  • Musličić, Bar i Kalimani
  • Musović, Žuoka i Briska u Krajini ogranak Prelukića; Nikšić
  • Musovići, pripadaju grupi prezimena koja potiču od riječi vlaško-romanskog porijekla: Balšić, Butorović, Gardašević, Kilibarda, Kustudić, Kontić, Lagator, Lubarda, Lompar, Pešikan, Svorcan, Tintor, Šoć, Špadijer…Osnova prezimena potiče od riječi mùsso, mùso /muzo/ (< lat. musum) i na balkanskom prostoru predstavlja dalmatsko-romanski leksički ostatak sa značenjem: “čovjek srdit, zlovoljan”, “njuška” (ili, što bi narod u Crnoj Gori rekao: “ćušonja”). Riječ se može naći u Etimologijskom riječniku srpskog ili hrvatskog jezika Petra Skoka, a takođe i u bilo kom italijanskom, ili francuskom riječniku. Od te riječi dolazi i glagol umusiti se. Prezimena koja potiču od riječi muso su vrlo česta u Italiji: Musso (Sicilija), Musone (Napulj), Musolino (Kalabrija), Mussolini…U Crnoj Gori živi 11 (od ukupno tridesetak) porodica pravoslavnih Musovića i 8 porodica Musovića Albanaca koji svi žive u opštini Bar. Pravoslavni su porijeklom iz Krivošija (Knežlaz), a Albanci kažu da su iz okoline Skadra, iako Jovićević u svojoj knjizi pominje Mirdite. U Hrvatskoj osim pravoslavnih i katolika Musovića (porijeklom iz Crne Gore) postoje još i Musonje iz Like. U Srbiji i Bosni i Hercegovini pored pravoslavnih (takođe iz Crne Gore), žive i Musovići muslimani koji svi izgleda potiču sa Kosova, ali treba reći i da je i njihovo prezime istog porijekla, jer riječ muso/musso ne postoji u turskom (ili arapskom) jeziku, a samim tim se ni (vrlo rijetko) ime Muso/Musso ne nalazi ni na jednom spisku (originalnih) muslimanskih imena. (prilog: Željko Brankov Vidoja Petrova Musović)
  • Mustadžija, Oblak (Ulcinj)
  • Mustavagić, Bar
  • Mustagrudić, Goričani (Zeta), došli iz Gruda (Tuzi), od njih su u Podgorici
  • Mustaja, Ulcinj
  • Mustajbašić, Bijelo Polje, rodjaci Hodžića; Gorijevo, Gotuša, Lovnica, Lozna i Radulić (Bijelo Polje), jedni i kao: Nikšić; Berane
  • Mustajbegović, Nikšić i područne Rastoke
  • Mustajić, Ulcinj
  • Mustapija (Lupešković), kod Herceg-Novog
  • Mustafagić (Krivodoljani), Ledine (Kuči); Plav; Tijana (Primorska krajina); u Bar došljaci iz Drača (Albanija); vidi: Alivojvodić
  • Mustafalić, u Plavu
  • Mustafić, Bajice (Cetinje), od njih u Baru, Zaljevu, Tudjemilima u Primorskoj krajini i Podgorici; Nikšić; Zuće (Zaće), Kosovo, došli su iz Morače; Bijele Rudine (Nikšić)
  • Mustafići, bratstvo u Tuđemilima
  • Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama
  • Mustafović, Vladimir (Ulcinj)
  • Mustafredžić, Zeta
  • Musterović, Nikšićka Trepča; Prentin Do (Cuce), Cetinje i kao: Mušer; Podpolje (Grobnice) u Zagaraču (Danilovgrad); kao: Šuškovčević u Zeti
  • Musterovići, bratstvo u Podnopolju
  • Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
  • Mustib (Mustbrudić), Podgorica
  • Mustić, Nikšić
  • Mustur, Perast, Donji Stoliv, Kotor, Morinj, Morine, Djenovići i Kumbor (Boka Kotorska)
  • Musturica, u mHerceg-Novi došli iz Bileća
  • Musulimovići, bratstvo u Bajicama
  • Mutam, u Srbiju su se doselili iz Cuca (Cetinje), ogranak Popovića; kod Čačka kao: Mutap, došli iz Bihora (Bistrice), Bijelo Polje, porijeklom iz Rovaca
  • Mutap, u Mačvu došli iz Sokolskog kraja, porijeklom iz Pive, vidi: Mutam; a na Rudnik (Milanovac) iz Bistrice (Bijelo Polje)
  • Mutić, Nikšić
  • Mutišović, u Pljevljima 1862. god.
  • Mutović, Podgorica
  • Muć, Nikšić
  • Mućalica, Žari (Mojkovac)
  • Mućić, Podgorica
  • Muft, i, Mojkovac i u Bijelom Polju
  • Muh, Podgorica
  • Muhadanović, ogranak Marojevića, u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje, od njih u Podgorici, Nikšiću, Baru
  • Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
  • Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima
  • Muhamedović, u Zeti i Podgorici
  • Muhar, u Paštroviće doselili iz Like
  • Muharemović, Ulcinj; Pljevlja 1864. god.
  • Muharović (Luhar), u Kučima; Žabljak uz Skadarsko jezero
  • Muhač, Žabljak na Skadarskom jezeru
  • Muhić, Bar
  • Muhović (Ljuhar = Ljuharević), u Ljuharima (Kuči), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Istorodni sa Perkovićima i Ljuhar = Ljuharevićima u Ljuharima, Fundini i Zatrijebaču u Kučima, Plavu, kao: Ljuharević oko 1820. god., Tuzima, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Beranama
  • Muhovići, selo Trpezi kod Berana
  • Muhsić, Igalo, Herceg-Novi
  • Mucalović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Gvozdenovića
  • Mucalovići, rod u Hercegovini
  • Mucević, kod Bijelog Polja su srodnici Kaljevića iz Vojnog Sela
  • Mucović, kod Trebinja jesu Vitković iz Miruša (Nikšić)
  • Muča, Kravari (Ulcinj) i Kotor
  • Mučaj, Šas (Ulcinj); Lisna (Bar) i u Ulcinju
  • Mučalica (Pejović), grana Ugrenovića (Trebješana), koji su iz Gornjeg Polja (Nikšić) prešli u: Gornju Moraču, Godijelje (Žabljak) i Žari (Mojkovac); Podgorica
  • Mučević, u Srdjevac (Bijelo Polje) došli iz Gusinja
  • Mučibabić, od Nikšića kod Gacka
  • Mučić, u Tuzi sišli iz Gruda, od njih su u Podgorici i Tuzovoj Rijeci kod Rožaja
  • Mučo, u Ulcinju
  • Mučović, Štoj (Ulcinj), potomci Muča, od kojih su u Murićima kao: Omerović i njihovi rodjaci u Grahovu (Rožaje), vidi: Murić
  • Mušan, Meljine, Herceg-Novi
  • Mušanović, Pljevlja 1964. god., vidi: Musanović
  • Mušenović, u Plavu 1868. god.
  • Mušer, vidi: Musterović
  • Mušetić, u Nikšiću i njegovoj okolini
  • Mušikić, ogranak Djekovića (Dabetića) iz grupe Miloševića, iz Vasojevića preseljenici u Bastase i Morakovo (Župa Nikšićka) i odatle jedni prešli u Čadjalicu (Nikšić); Bastaje (Stara Crna Gora), u Pivi (ranije predio Crmnice) i kao: Bastaj, jedni odu u Župu i drugi u Albaniju (po oslobodjenju od Turaka); Podgorica, kao: Muškić, doselili iz Gruda (sjeverna Albanija), porijeklom iz Velestova (Cetinje), u Miločanima i Čadjalici (Nikšić)
  • Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića
  • Mušić, Kotor, pa Čitaković i Mušica
  • Mušicki, vidi: Musić, kasnije Mušicki u istočnoj Bačkoj
  • Mušović, područje Kolašina u 17 - 19. v. Došli iz Peći (navodno da su iz Turske). Kao predstavnici turske vlasti i age, nastanjivali su: Stričevine (Mojkovac); Bijelo Polje, Mužovo (Kanje), Dubovo (Gornji Bihor), Donji Bihor, dio Bistrice (Bijelo Polje); Nikšić i područne Muževice i Busak (podnožje Njegoša). Po padu turske vlasti: u Bosnu, Pljevlja, Sandžak i dalje u Tursku; Piva ogranak Ogrizovića iz Srdževića (Gacko), Hercegovina
  • Mušterović, Prentin Do (Cuce), Cetinje
  • Mušulović, Nikšić
  • Mušun, Rustovo (Čelobrdo), Paštrovići, vidi: Musanović
  • Mušunović, u Plavu

'Italic text'

Izvor[edit]

www.montenegro.org.au/M.html