Wp/cnr/Crnogorska prezimena na J

Popis Crnogoskih prezimena na J

Jablan, Dobrsko Selo i Rvaši (Rijeka Crnojevića), ranije: Gorovućanin (u 15. v.), porijeklom su od Mostara. Jedni su odatle odselili u Bugarsku. Od njih su Moštrokol; Cetinje; Podgorica
Jablan Stijepov, predak bratstva Jablana
Jablani - Gornjevuci, bratstvo u Dobrskom Selu
Jablani, u užem smislu, dio bratstva Jablana u Dobrskom Selu
Jabličić, Morača (Kolašin), oni su potomci Bogićevi
Jabuka, Pljevlja 1853. god.
Jabuković, Herceg-Novi
Jabučan, ina, Donji Kraj (Cetinje)
Jabučani, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom
Jabučanin, Kotor; Cetinje
Jabučar, Pljevlja 1853. god.
Javorac (Javorc), Lisičine, Jalovak, Sutjeska i Zabrđe (Pljevlja)
Javorovac, Brševo (Gornji Bihor), Bijelo Polje, doselili iz susjednog Javorova, a porijeklom su iz Škrelja (u Malesiji), sjeverna Albanija
Javorc, vidi: Javorac
Jaganjac, iz Herceg-Novog preselili u Baljke (Bileća); Nikšić; Podgorica
Jagdić, Nikšić
Jagličić, Morača (Kolašin)
Jagnje, Kotor
Jažo, Gornja Lastva (Tivat)
Jaić, Zeta, od njih su u Žabljaku na Skadarskom jezeru; Drobnjak do 1700. god.
Jaičić, Ulcinj 1890. god.
Jajagin, ranije Tešić, u Srpskom Krsturu (sjeverni Banat). Doselili su se iz Reske, a ondje iz Crne Gore
Jajai, Podgorica
Jaji, Podgorica
Jajić, Vasojevići, grana Kovačevića; a u Skadru vidi: Senić
Jak, Dobrsko Selo (Cetinje), kasnije Jakić; u Budvi i kao: Jack; Bar
Jaketić, Kotor
Jakijević i kao: Jakjević, u Cucama (Cetinje); Kuči iz grupe Krivodoljana, odselili u Srbiju
Jakić, Dubrave (Dobra sela), Mletičak, Merkulje, Malinsko (Žabljak), jesu ogranak Miloševića doselili su se iz istočnih Banjana, sa Kule Lekića. Od njih su u Košicama (Pljevlja), Zabrđu kao: Lučić i Pljevljima kao: Topalović u Pljevljima. Od njih su najbliži im: Vemić, Drašković, Žugić i Knežević, u Dobrim Selima (Drobnjak); Korani (Nikšić); Dobrsko Selo (Cetinje) i kao: Jak; Šipačno (Nikšić); Podgorici 1900. god.
Jakičević, Kotor
Jakičić, Andrebna (kasnije Riđane) i ispod Trebjese (Nikšić) u 9. v. iz Kuča. Od njih su u Boanu (Žabljak), kao: i u susjednim Barama i Sirovcu kao: Rubežanin i Kurep a u Zagradu (Nikšić) kao: Odović i u Dragovoljićima (Nikšić) kao: Ćalić. Jedni su odselili u: Vidriće, Sokolac i Trešnjicu (Užice)
Jakjević, vidi: Jakijević
Jakob, Bar; Sutomore 1806. god; Kotor
Jakobić, Herceg-Novi
Jakobović, Stoliv i Donji Stoliv (Boka Kotorska), a u Kotoru 1482. god.
Jakov, Bar; Štoj (Ulcinj)
Jakov, pop, predak bratstva Popovića u čevskom Donjem Kraju
Jaković, Bratica (Ulcinj); Kod Risna i Herceg-Novog su iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi, po nahočetu
Jakovja, ranije Brajović, u Grili (Vraka) i Đinokastru (Albanija) iz Bjelopavlića
Jakovljević, Banjani (Nikšić), od njih su kod Smedereva; Kuti (Nikšićka Župa); ogranak Popovića iz Gornjeg Polja kod Nikšića. Od njih su u Kulićima (Čačak); kod Pljevalja su ogranak Popovića; Prčanj, Boka Kotorska; Progoreoci (Šumadijska Kolubara), srodnici Milića (Sakuljana) jesu od Nikšića
Jakogna, vidi: Jakognja
Jakognja, u 15. v. u Boki Kotorskoj i kao: Jakogna
Jakonja, Kotor 1330. god.; Berane
Jakojević, iseljenici iz Kuča u Srbiju
Jakonović, Kotor 1482. god.
Jaku, Muo (Kotor)
Jakubović, Potpeće (Pljevlja); kod Plava, vidi: Jakupović
Jakupović, Kuči, jedni iz Zete uselili se u Podgoricu, drugi iz Kuča u Čmanjak (Novi Pazar); Ljutić i Crljanice (Pljevlja) i područno Potpeće a u Pljevljima 1889. god.; Bijelo Polje; Plav; iseljenici iz Knež Dola (Oputne Rudine), Nikšić u Fatnici (Hercegovina), porijeklom su iz Crvenog Dola u Čevu (Cetinje)
Jakša, Kotor
Jakšić, Kotor (16. v.), starosjedioci; Riječani i Grahovo (Nikšić), oni su iz Klobuka (Trebinje). Kod Risna su od Gacka (Hercegovina), a porijeklom od Beograda; Kotor; u Igalu i Herceg-Novom su od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić; u Drobnjacima su srodnici Jaukovića, grana Mandića iz grupe Novljana, ranije i kao: Danilović i Durković; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), a u područnim Žarima su, kao: i u Morači i Bijelom Polju od Abdalovića iz Gacka, zato se u Uskocima (Žabljak) prezivaju i kao: Gačanin; Šavnik (Drobnjak) iz Prošćenja (Mojkovac) 1878. god.; iseljeni iz Pive u Rađevinu i Cerovo (Valjevo); Iz Bjelopavlića iseljeni u Ibarski Kolašin, a jedni iz Bjelopavlića u Sočanice (Priština), kao: Jakšić i tamo su razgranati i jedni se prozvali: Jovanović; kod Herceg-Novog porijeklom iz Hercegovine
Jakšići, porodica u Drobnjacima
Jalas, Kotor
Jalović, Nikšić
Jambrošić, iz Kuča su se odselili u Krivu Rijeku; Bar
Jamometić = (Zamometić), Krajna uz Skadarsko jezero jesu iz Lješanskog kraja (Podgorica)
Jamonetić, u Prečistoj Krajini
Jan, e, Sutomore (Bar) 1861. god.; Cetinje; Budva kao: Jani
Jana, Bar
Jani, vidi: Jan
Janak (Janah), vidi: Janah
Janaković, Pribiševići i Perast (Boka Kotorska)
Janah (Janak), u peraška naselja (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine. Ima ih u Boki doseljenika iz Češke (Čehoslovačka)
Janašević, Pljevlja 1874. god.
Jandović, Bar
Jane, vidi: Jan
Janekcos, Velimlje (Nikšić) i Šavnik (Drobnjak)
Janetković, Trebesina, Herceg-Novi
Janešević, Cetinje
Janešić, Cuce (Cetinje)
Janešići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Janić, Crnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranije: Mijović - Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak; u Peraška naselja - Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, Herceg-Novi i kao: Janjić, doselili se iz Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-Novi
Janićijević, u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), ranije Marković iz grupe Petrovića, odselili se u Dedilovo (Novi Pazar)
Janičić, ogranak Ateljevića, Korjenićima (Trebinje) i područnim Miretskim Dolovima, Trkljačima i Mirilovićima. Od njih su u Broćancu Janičića (Banjani), Nikšić, došli iz Risa i od ovih su u: Knjaževac (Srbija) kao: Aničić, Trstu (Italija), Krivošije (Boka Kotorska) i jedni odatle se preselili (1890. god) u Ulcinj. Ima ih u Milu (Tivat), doseljeni iz Stare Crne Gore; Herceg - Novi, po nahočetu
Janketić, u Moraču (Kolašin) doselili se iz lješanskog područja (Podgorica). Potomci su Janka Lješnjanina; Podbišće (Mojkovac); Bojište (Bijelo Polje)
Janko, pop, predak bratstva Popovića - Lipljana
Janković, Jankovići (Dubočani) i Čepeljice (Trebinje), došli iz Petrovića i Miluša (Nikšić), oni su od Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice; Pusto ostrvo (selo Mala Crna Gora) između rijeke Sušice i Tare, došli iz Prekotarja; Ušće i Tepca (Uskoci), Žabljak, ranije: Jušičanin iz Ravnih Kotara (Dalmacija) ovdje su se doselili, pa se jedni od njih presele u Pivu, kao: Janković; Donja Grabovica (Šavnik) u Drobnjacima su potomci Novljana iz grupe Đurđića (najbliži su im Janjići), ogranak su istorodnih Dulovića grane Pejankovića i šire grane Dobrilovića, potomci Matijaša Drobnjaka, zato su: Matijašević, pa Janković i drugi; Moračani, starosjedioci; Rovca i kao: Jošanović; jedni su se iz Pive odselili u Brskut (Bratonožiće), i od njih u Nožice (Lijeva Rijeka), Podgorica i Berane, pa dalje u Bijelo Polje; Lješnica (Bijelo Polje); Bistrica (Bijelo Polje) 1854 - 1856. god.; u Sokolskoj nahiji (Srbija) iz Pive i u Užičkoj Crnoj Gori; Crnča (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Zaton, Grančarevo i Gornji Bihor (Bijelo Polje), jesu starosjedioci; Selišta i Zagorak (Pješivci) jesu srodnici područnim: Đukićima i Stankovićima, doseljeni od Lijeve Rijeke (potomci Stevana Vasojevića), porijeklom od Sjenice (Sandžak). Jedno vrijeme su se zvali Petrović, Bratić i Vitković; Bijela Crkva i Honcići (Rožaj), jedni su predigli u Prekale (Metohija); Krečko Ždrijelo, Pećine, Borovi, Škam, Bukišta Krš, Arbanasi, Jankovići, Ljumovići, Drušići, Češljari, Rvaši, Mrcelji, Bobija, Dodoši (Rijeka Crnojevića) i Žabljak na Skadarskom jezeru i u Rijeci Crnojevića (potomci su nekoga Leke), iz Pipera doseljenici iz Klimenata (Kljemendi), sjeverna Albanija. Od njih su u: Risan; Vraka (Skadar); Ljuboviji (zapadna Srbija); Lokanj (Zvornik); Bašča (Rožaj), vidi: Garović i Glavatičić; Goričani (Zeta), a onđe iz Gornje Gorice (Lješkopolje), Podgorica gdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Cetinje; ogranak Baćovića, iz Bijelih Rudina (Nikšić), prešli u Dubočane (Bileća); Grana Maleševaca iz Miruša, sa obale Trebišnjice odselili u Anđeliće i Dubočane (Bileća); Lješnica (Bijelo Polje); Ljutić, Crljenica, Bobovo, Rasno i posebni u Čadine i Kolovrat (Pljevlja); iz Pive jedni se preselili u Ribaševinu (Užička Crna Gora); Nalježići (Grbalj); Svrčuge i Baošići, Herceg-Novi; Ubli, Herceg-Novi naselili se 1687. god. iz Bjelica (Cetinje); još ih ima na periferiji Herceg-Novog, bez bližih podataka; Mrkovi i Ljuštica, Herceg-Novi, oni su doselili iz Hercegovine u 17. v.; Kumbor, Herceg-Novi, oni su se doselili iz Klobuka (Hercegovina); Grbavice (Komarnica), Šavnik, ogranak Dobrilovića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Morinj (Risan); Ljutići i Crljenice (Pljevlja) i drugi u Rasno, Kolovrat i Čadinje (Pljevlja); Igalo, Herceg-Novi, oni su ogranak Davidovića iz Paštrovića; Herceg-Novi; Nalježići (Grbalj), oni su iz Crne Gore; Kruševice, Herceg-Novi; Đenovići, Herceg-Novi porijeklom su iz Klobuka (Trebinje); u Hercegnovskom i Risanskom području većinom su doseljenici iz Hercegovine; Muo (Kotor) jesu iz Stare Crne Gore; Kotor oko 1900. god.; Kotor 1601. god.; Mul (Tivat) iz Stare Crne Gore; Peraška naselja (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore; Nalježići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Dobre Vode (Bar); Mide i Vladimir kod Ulcinja 1900. god.; jedni su se iz Pive odselili u Sokolsku nahiju (Srbija) a drugi u Kremna (Užice); iz Crne Gore iseljeni Jankovi potomci u Pilatoviće (Čačak), srodni područnim Pavlovićima i Čolićima (Čolovim potomcima); u Mojkovac doseljeni iz Kuča; Salč (Ulcinj); Podgorica 1854 - 96. god.; Danilovgrad; Odseljeni iz Mačuga (Podgorica) i naselili se u Drenicu (Kosovo) braća Todor - Tode i Nikola; od Toda su Todići, koji su preselili u Bogunovac, Petrinje, Bojna, Tulare, Međeđa, Stara Banja i Sijerinska Banja (južna Srbija); Podgorica; Ravna Rijeka (Mojkovac), pa u Ljutiće (Pljevlja). Jedni kasnije kao: Sokić; Gajtan (južna Srbija) iz Rovaca (Podgorica); Zeoke i Šumadijska Kolubara porijeklom iz Morače (Kolašin); u Podgoricu iz Zete, ogranak Terzića; Gril (Vraka), Skadar, iz Crne Gore; Bošnjik (Raška), Srbija, doseljenici iz Bijele Crkve (Rožaje)
Jankovići, bratstvo u Ceklinu
Jankovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Jankovići u Selištima
Jankovići iz Pive (Crna Gora 5 kuća) porijeklom iz Drobnjaka iz Tepačavsv. Nikola
Janović, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska); Mrkovi, Babušnica i Ljuštice (Grbalj), doseljenici iz Albanije; Prijevor (Grbalj) od 9 - 15. v.; Bogdašić (Tivat) iz Stare Crne Gore; Brskut (Bratonožići), Podgorica, ogranak Proganovića, potomaka Bratovih
Januz, Pljevlja naseljeni iz područnih Boljanića
Januš, Vojno Selo (Plav), kasnije Janušević i Janjušević, Bar
Janušević, Nikšićko Prekovođe; Ozrinići (Turjača), Nikšić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), vidi: Janjušević; Vojno Selo (Plav) i u područnoj Brezojevici, ranije Januš
Janč = Janči, Bar; Budva
Janča, Danilovgrad
Jančeglav, Mokrine, Herceg-Novi
Janči, vidi: Janč
Jančić, Ubla, Herceg-Novi, od njih su u područnim Đenovićima i Bijeloj; Njivice (Sutorina), Herceg-Novi, doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Muo (Kotor); iz Banjana (Nikšić) u Banatsko Aranđelovo
Janj, Kotor 1441. god.
Janjalija, u Boki Kotorskoj i Cetinju
Janjatović, u okolinu Sombora evidentirani oko 1721. god. doselili su iz Crne Gore
"Janjević", bratstvo u Ovtočiću
Janjetović, Optočić (Crmnica); U Pješivcima kao: Britvić, a u Martinićima (Bjelopavlići) kao: Đeletić; u Beranama doselili se iz Plava; Cetinje
Janjitović, Kruče i Komiza (Ulcinj) 1890. god.
Janjić, Nikšić, ogranak Popovića iz Donjih Banjana. Od njih su u Komarnici i Grabovici (Šavnik), Janić; Ogranak Đurđića u Drobnjacima potomci Novljana; Paštrovići (Budva) doseljenici iz Pipera (kasnije: Savović), Podgorica; vidi: Janić u Kamenom
Janjotić, Kurilo (Zeta), ogranak Dobrilovića iz Dobrskog Sela (Cetinje), a porijeklom su iz Peći
Janjuš, ogranak Šabovića (Veselića), u Drobnjacima; u Matarugama (Pljevlja) i kao: Janjušević, porijeklom iz Kuča; Kaluđerovići, Bare iz Kuča, Vukovo Brdo i iz Rovaca, Vrtoča i Kalušići (Pljevlja)
Janjušević (Janušević), Laze, Turjača i Slivlju (Ozrinići), Nikšić, negdje i kao: Janušević i Januš. Od njih su u područnom Rastovcu od 1854. god.; u Rovcima (Velje Duboko) preša iz Ozrinića Joko Janjušević, ranije: Koprivica iz Banjana (Nikšić), a jedni u Bijeloj (Šavnik) 1864. god., potiču od Koprivica iz Banjana, a od njih su: Pavić, Golović a i Drašković nastanjeni u Mrtvom i Veljem Dubokom (u Rovcima), Podgorica; Jedni odselili u Osaonicu (Novi Pazar); Vojno Selo (Plav); Mataruge (Pljevlja), ranije Janjuš porijeklom iz Kuča; vidi: Janjuš, Pavić i Koprivica, Markovi potomci
Japić, Nikšić
Jaramaz, Miruše i Podvrš (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Maleševaca (patronimik Maleša), doselili se ispod planine Volujak. Od njih su kod Šibenika u Dalmaciji, a drugi u Srbiji.
Jaragmizović, Džurovo (Pljevlja)
Jaredić, Liverovići, Rastovac i Gornje Polje (Nikšić), ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Gornje Rudinice (Piva), starosjedioci, kasnije kao: Marić, u Srijedama (Nikšić) od kojih su u Bosni
Jaredići (Mirići) iz Pive (G.Rudinice 2 kuće), starosjedioci; slava: sv. Nikola
Jarobek, Kotor
Jarović, Gusinje, starosjedioci
Jarčeglav, Mokrine (Boka Kotorska)
Jasavić, Piperi, potomci Novića, preselili se u Prnjavor (Plav)
Jasnići, Maoče Sela i Bistrica (Bijelo Polje)
Jasović, Prnjavor i Bogojić (Malo Selo), Plav
Jatara, Mokro (Grac), Šavnik
Jaćilović, vidi: Jaćimović
Jaćilonjić, vidi: Jaćimović
Jaćimić, ogranak Medenica u Rovcima
Jaćimović, područje Bistrica, Kostinici i Rasova, kao: Begović, Bijelo Polje (potomci kneza Jovana), starosjedioci Bijelo Polje (12 - 13. v.) i kao: *Jaćilović i Jaćilonjić, razgranati, pa jedni iselili u Lozac (Kraljevo) kao: Čolović. Od Jaćimovića jesu: Dizdar u Rožaju i Tutinu. Ima ih iseljenih u Bosnu, Slavoniju i kod Pirota (Srbija); u Morači (Kolašić), Nikšićkoj Župi i Mojanovići (Zeta). Od ovih su u Podgorici
Jaćović, u Ljeljanicu i Tenjikovo (Raška), doselili se iz Polimlja
Jaukalović, Kuti (Boka Kotorska), starinci izumrli
Jaukić, Martinovići (Trepča), Gusinje
Jauković, ogranak Mandića (Novljana od 1600. god.) u Pridvorici i Vukodolu (Drobnjak). Od njih su Bojat u Pivi, Leovac u Raškoj, Bavčić u Bavčićima (Pljevlja); Cetinje
Jauš, i, Kotor
Jauši, vidi: Jauš
Jahaj, Rastiš (Ulcinj); Bar
Jahajt, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Jahdarić, Metez i Prnjavor (Plav)
Jahdedić, u Plavu i Bogajićima
Jahijagić, Grnčarevo (Bijelo Polje)
Jahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje
Jahović, Bojka, Klezna i Kosić (Ulcinj) 1896. god., a u područni Rastiš i Mide od 1900. god.
Jahoja, Rastiš (Gornja Krajna), Ulcinj
Jaca, Donja Klezna (Ulcinj); Bar; vidi: Jacović
Jacević, Pljevlja 1859. god.
Jacer, Nikšić
Jaceta, Podgorica
Jack, vidi: Jak
Jacović (Jaca), Donja i Gornja Klezna (1896. god.), ranije: Brinjacak, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Drekić; vidi: Jaćimović; Bratica (Ulcinj); Bar
Jačeglav, Herceg-Novi
Jačić, Berane
Jadžiković, Goraždevac (Peć), ogranak Vukčevića iz Goljemada (Podgorica)
Jašarbašić, Pljevlja 1876. god.
Jašarević, Nikšić, od njih u Vrbici (Bihor), Bijelo Polje, i u Baranima (Bijelo Polje); Tuzi i Podgorica, starinom od Peći
Jašarović, ogranak Popovića u Njegušima (Cetinje); od Gusinja su se odselili u Berane, u Podgrađe uz Lim i Bioču (Bijelo Polje)
Jašarovići, "uze bratstvo" Popovića-Herakovića u selu Herakovićima
Jašarspahić, Pljevlja 1863. god.
Jašović, Šekulari (Berane), potomci Vuka Ljevaka. Od njih su u: Brezojevicama, Plavu, Veliki, Murini, Andrijevici i Rijeci Marsenića (Polimlje). Od njih su Matović kod Istoka (Metohija) i kod Požarevca (Srbija), a u Šekularima: Božović, Živković, Labudović, Popović i Šarić. Neki Jašovići su se odselili prije tridesetak godina i sada ih ima u Ulcinju, a i u Sloveniji.
Jebizima, ranije: Savčić i Savičić na Bati (u Cucama), Cetinje. Od njih su u Budvi i Perastu (Boka Kotorska)
Jebizime (Savčići), iseljeno bratstvo sa Bate
Jevđević, iz Kuča (Podgorica) odselili u Vlasovlje (Sevojno), Srbija; Brančiće (Pljevlja); i kao: Jevđović
Jevđović, Brančići (Pljevlja) vidi: Jevđević; vidi: Ostojić u Lučanima (Čačak); vidi: Jevđević
Jevremović, i kao: Nedić, iz Kuča odselili u Osječenicu (Srbija)
Jevrić, Buronje (Buronjići), Lješansko područje, od njih u Podgoricu doselili iz Jezera (Ćeklići), Cetinje a tamo iz Bjelopavlića; Meteh (Plav) i Ulcinj po majci Jevri iz porodice Bašić; Ogranak Lazovića iz Kuča odselili u Konjuhe i Zagrad (Andrijevica), pa jedni kod Novog Pazara
Jevtanović, grana Kosovčića iz Drobnjaka iselili u Samobor (Gacko) i tamo kao: Popović, a od njih jedni preseliše u Sarajevo kao: Jevtanović, vidi: Popović
Jevtić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana. Od njih su u Gajtanu (južna Srbija); Rađevo (Valjevo), porijeklom iz Pipera (Podgorica)
Jevtović, Izbičnja i Đurašići (Pljevlja), doselili se iz Kolašina; Pavino Polje, Bistrica i Maoče (Bijelo Polje). Od njih su u Vrbici (Jasenica), južna Srbija; kod Kragujevca su od Kolašina
Jevšnik, Cetinje; i iz Podgorice odselili u Tamnik (Tavnik) u Ljubiću (Srbija)
Jeđup, Lijeva Rijeka (Podgorica)
Jegdić, ogranak Seratlića (Balotića) u Drobnjacima (područje Šavnika) iz grupe Novljana
Jedlovski, Kotor
Jednaković, Nikšić 15. v.
Jedosić, kod Sjenice i pod Kosmajem ogranak Adamovića, porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje)
Jež, Nikšić
Jezdić, Medun i Otanj (Kuči). Od njih su odseljeni u Rađevinu (Krupanj); iz Pješivaca odseljeni u Gađevo Selo (Valjevo)
Jezdinovići, kao: Veselinović, odselili se iz Župskog manastira (Nikšić) u Triješnjicu (Sokolska nahija), Srbija
Jezdović, Kolovrat, Straševac i Karoševine (Pljevlja), doseljeni iz Prekotarja
Jezerci, staro slovensko pleme na Peloponezu
Jeka, Boka Kotorska u 15. v.
Jekić, iz Vasojevića iselili se u Erčedže na Goliju
Jeknić, Drobnjak; Gornja Morača; Žari (Mojkovac); Oklade (Bijelo Polje) i Lužac (Berane)
Jelavić, i kao: Macura, Zmijanac i Pelev Brijeg (Podgorica); Herceg-Novi
Jelević, Krute (Ulcinj)
Jelezić, Krute (Ulcinj)
Jelezović, Ćeskote (Rijeka Crnojevića) iselili se u Pelinkoviće (Crnogorsko primorje)
Jelenić, ogranak Stanišića u Piperima (Podgorica); Nikšić i Cetinje
Jelinić, u Drobnjacima 1467. god.
Jelisavović, iz Kuča iselili u Keseroviće
Jelisavčić, Bioska i Višegradski Stari Vlah iz Pive
Jelić, Dobrsko Selo (Cetinje), i kao: Lješnjanin; Budva; ogranak Dedejića, kod Mojkovca, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i od njih su Španja (Šelejić) a od ovih Jelić u Sirovačkim Barama (Žabljak); Prčanj (Boka Kotorska); Radojeva Glava (Bijelo Polje), iz Morače. Pa jedni u Crvsku i Kokić (Sjenica); Boturić, Bistrica, Kovren, Lješnica, Čeoče Pavino Polje i Stožer (Bijelo Polje), Boljanići, Rađevine, Potpeć i Ševane (Pljevlja) jesu iz Prekotarja; Bogojevo Selo (ogranak Lekovića) pa u Drobnjake i odatle u Orašje (Trebinje); jedni su u Pljevaljskom polju, Bobovu i Kraljevu (Pljevlja) doselili iz Drobnjaka; Mokro (Šavnik) i Granice (Nikšić); Orah (Piva); Šaranci (Žabljak); Ozrinići (Laze), Nikšić; Sutomore (Đurđinovići - Jelići), Bar, oni su doseljenici iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Lješkopolje (Podgorica); Herceg-Novi i područni Kuti, 1692. god. iz Zubaca (Trebinje)
Jelovac, Bobovo, Zahum i Višnjica (Gradac), Pljevlja i kao: Arsenijević; Podbišće (Mojkovac); Riđani (Nikšić) u 15. v.
Jelovaca, Dobrota
Jeličić, Mardari i Krašići (Tivat); Podbišće (Mojkovac)
Jelović, Kotor i Risan i područni Morinj
Jelusić, vidi: Jelušić
Jelušić, negdje i kao: Jelusić, Budva doseljenici sa Hvara (Bogomolje); Sutomore (Bar) 1900. god. Danilovgrad; Nikšić a iz Dučica (Nikšićka Župa) polovinom 19. v. odselili se u Bosnu
Jelčić, Kotor
Jenko, Tivat
Jerak, Radovići (Grbalj)
Jergović, Cetinje
Jergočević, Bar
Jereb, Prčanj (Boka Kotorska); kod Tutina i kao: Ičanin, ranije: Martinović doseljeni od Gusinja, porijeklom Klimenti iz sjeverne Albanije
Jerebičanin, ogranak Jarebica, kod Tutina, ranije: Martinović od Gusina, porijeklom iz Klimenata (Klimendi), Albanija, početkom 18. v. vidi: Jereb
Jeredić, Bijelo Polje iz Župe Nikšićke
Jeremijević, Orovac (Pljevlja), doselili se od Kolašina
Jeremić, u Gornjim Pješivcima (Nikšić) ogranak Nikčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, iz Zagrađa (Berane) doselili se u Tubrović (Azbukovica), Srbija; iz Velike (Vasojevići) odseljeni u područje Kosmaja; Majstorovine (Bijelo Polje); u Zeokama (Šumadija Kolubarska), jesu iz Morače (Kolašin)
Jeremići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jerenić (Milošević), iz Kuča (Podgorica) iselili se u Lukavac (Srbija); Jadar (Mačva) iz Pive
Jeretac, Podgorica
Jeretin, Nikšić
Jerina, Podgorica
Jerinić, Mijukusovići (Bjelopavlići); Nikšićka Župa (u 13. v.) i dalje; Rakite (Bijelo Polje); iz Pive jedni odseljeni u Klupice (Valjevo)
Jerkan, Podgorica
Jerkinac, Bar
Jerković, Budva
Jermenović, Paštrovići u 17. v.
Jermunić, Majstorovine (Bijelo Polje)
Jerusalimac, iz Grčke na dvoru Balšića
Jesenko, Podgorica
Jestorović, Nikšić; Guke, Potpeći i Kolušići (Pljevlja). Jedni i kao: Jestrić
Jestrić, vidi: Jestrović
Jestrović, i kao: Jestrić, Potpeće i Guke, pa u susjedne Kolušiće (Pljevlja)
Jećimović, Goričani (Zeta)
Jeftić, u Kučima grana Drekalovića, iselili u Bujačiće (Bijelo Polje); Tomaševac (sjeverni Banat), iz Crne Gore
Ječmenica, u pljevaljskom području: Jugovo, Židovići, Krnjače i Milunići; Podgorica
Ješanin, na području Rijeke Crnojevića, starinci sa kasnijim prezimenima: Škrapulja, Franco, Dos, Kerić, Bujić, Raičković i drugi
Ješić, grana Kulića u Orahu (Piva) koji su prešli u Bosnu i Srem; Međuriječje (Pljevlja)
Jira, Herceg-Novi
Jova-Lekić (Jov-Lekić), bratstvo u Boljevićima
Jovanac, u Paštroviće, prešli iz Maina (Budva)
Jovani ranije Tomašević, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore
Jovanin, Cetinje
Jovanić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana; Gornje Polje, Vidrovan i Presjeka (Nikšić), vidi: Trošović
Jovaljevići (Samardžići), u Krivošijama
Jovanlekić, Crmnica (Boljevići), vidi: Lekić
Jovanov, Vuk (Vuko) Bjeloš(ević), predak bratstva Bjeloševića
Jovanović, u Paštrovićima, ranije Sanković (Senković) u područnim Tudurovićima, porijeklom od Zgora iz Crne Gore, potomci Laza i Gligora Tomova; Budva, po majci, drugi se doselili iz Risna; Cetinje; Bjeloši (Jekalov dub), Cetinje, ranije Bjelošević; u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), srodnici Kambana i Dapčevića; ranije Buronjić iz Buronja (Podgorica) prešli na Ćekliće (Cetinje), a u Lješkopolju su ogranak Tujkovića, porijeklom iz Metohije. Od ovih iz Ćeklića jesu u: Mulu, Igalu, Kotoru (oko 1692. god.), Perastu i Herceg-Novom (Boka Kotorska); Risan, po majci (Nena Mariji) a u Strpu (Risan) po majci Anastasiji; u Risnu, ranije Pravica, doseljenici, od Trebinja (Hercegovina), starinom iz srednje Dalmacije (to su oni od kojih je književnik Ljubo), od njih su u područnom Morinju; drugi Jovanovići u Risnu jesu srodnici onih u područnoj Orahovici porijeklom iz Veljeg Roga (Cuce) i oni u Lukovu (Nikšić) i Nikšićkim Rudinama i kao: Grabljanin. Iz Risna jedni Jovanovići u Budvi; U Trebjesinu i Bijeloj (Boka Kotorska) porijeklom su iz Dalmacije; Đurđevi Stupovi (Berane); grana Radulovića iz grupe Bezdanovića u Komanima (Podgorica); Brezojevice (Plav); Jezera ćeklićka (Cetinje), jesu ogranak Petrovića doseljenika iz Bjelopavlića. Od njih u: Bijelom Polju (Peć), Metohija, Brezoviku, Carinama i Gornjem Polju (Nikšić), a u područnim Rudinama i Trepčama kao: Ćeklić; Prediši (Bjelice), Cetinje, ogranak Pejovića; Donji Brčeli (Crmnica), zaselak Jovanovići; Studenica (Srbija) jesu iz Carine (Nikšić); Đenovići, Herceg-Novi; Kuti, Herceg-Novi iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) oko 1687. god.; Donja Orahovica (Rastov Do), Kotor; Kotor, po majci; Prijevorac i Zubač (Višegradski Stari Vlah), porijeklom iz Pive; Kare (Liverovići) u Župi Nikšićkoj ogranak Kulanovića, vidi: Jovanović = Jošović; Kostanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz Crne Gore; Mokrine (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz okoline Nevesinja; u Peraška naselja u Boki Kotorskoj doselili se iz Zalaza (Cetinje); jedni u Perastu i Risnu (Boka Kotorska) su istorodni; na Carinama (Risan) ranije Pravica od Trebinja, a tamo iz srednje Dalmacije; u Škaljare (Boka Kotorska) su doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Igalo, Herceg-Novi jedni su iz Ćeklića (Cetinje), a drugi i kao: Culin iz Ćeklića u Rastovac (Nikšić) od 1889. god.; Tudurovići (Budva) i od njih u područnom Petrovcu na Moru; u Podgoricu iz Bajica (Cetinje); Jadar (Mačva) iz Pive; Sutomore (1906. god.), Bar; Bar; Ulcinj (1895. god.) iz Pipera, a u područnoj Darzi iz Orje Luke (Danilovgrad); ogranak Miranovića u Zeti; Prediš u Bjelicama (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Milića, kasnije: Pejović = Jovanović. Od njih su u Baru, a u Sarajevu kao: Perišić; Orahovac (Kotor), a u topličkom kraju (Srbija) kao: Vuletić; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (od Jovana, unuka Pavkova), razgranati i raseljeni: Kolašin, a u Srbiji: Užice kao: Dragićević, Azanji, Valjevu, Čačku, Konjarniku, Obrenovcu, Begaljnici, Soko Banji, Petrovcu, Kuršumliji, Prokuplju i Toplici; i ranije Đurković (Grdanović), Piperi, došli iz Lutova (Bratonožići) a od njih su Đurković, Dragićević i Lakačević; Danilovgrad; Komani (Podgorica), jedni i kao: Radulović, oni su iz grupe Bezdanovića; u Komanima (Podgorica); Gornja Kržanja (Kuči); Odresci u Donjoj Morači oni su iz Kupusaca (Kuči) ogranak Vujoševića = Drekalovića, Rovčani, starosjedioci, od njih u Toplici (južna Srbija); iz Mrka (Piperi) iselili se u Mrkojeviće (Bar), a drugi u Lutovo (Bratonožići); Kavače i Goroviće (Grbalj); Na području Grahova (Nikšić), jedni su iz Hercegovine, a drugi iz Dalmacije; Liverovići (Nikšićka Župa), Nikšić jesu iz grupe Nikšića. Od njih u: Kličevu (Nikšić) jedni (1840. god.) odselili se u Srbiju, Carine (Župa Nikšićka) 1864. god. doselili iz Ćeklića (Cetinje). Od njih su se odselili u Srbiju, kao: Jovanović = Jošović, po đedu Jošu Savićevu; Nikšićko Prekovođe; Repovine (Banjani), Nikšić, ogranak Pejovića, odselili se u Kuršumliju (južna Srbija); Kosijeri (Cetinje) 15. v.; Dragovoljići (Nikšić); Rašići (Tivat); Muo (Kotor) i Grbalj iz Stare Crne ore; Grab (Cuce), Cetinje, od njih: Jovović u Brestice (Nikšić); Vranovići (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Brčeli (Crmnica); Podgorica iz Zete ogranak Mijanovića; Nikšićko Polje i Kličevo (Nikšić) iz Liverovića (Nikšićka Župa), koji su srodni: Mandićima, Zukovićima i Rakitićima u Liverovićima; iseljeni iz Pive u: Goliju (Nikšić), Zubaču i Jelisavce (Bioska), Srbija. Istorodni su tamošnjim: Pejovićima, Totićima i Staševićima; Štitarice (Mojkovac). Istorodni sa područnim Markovićima i Popovićima; Velika (Plav), doseljenici iz Peći, porijeklom iz Asa (Bijelo Polje); ogranak Lutovaca iz Dapsića (Berane) porijeklom Bratonožić, odselili se u Jelovik (Jasenica), Srbija; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Progoreoci (Šumadijska Kolubara), ranije: Rakočević iz Morače (Kolašin); Rovca (Kolašin) iz grupe Nikšići. Od njih su kod Kolašina i Mojkovca i u Sreteškoj Gori (Rovca) rod Srezojevića; Prijevor i Kavač u Grblju; Kosijerevo (Banjani), Nikšić iz Hercegovine (iz Popova 1465. god.), pod pritiskom iseljeni Brkić pa kod Nikšića i u Ostrog (Bjelopavlići) sveti Vasilije Ostroški, vidi: Brkić
Jovanović, porodica u Perastu
Jovanovići, porodica u Kotoru
Jovanovići, bratstvo u Igalu
Jovanovići (Bjeloši), bratstvo u Bjelošima
Jovanovići (Petrovici), bratstvo u Jezeru
Jovanovići, staro bratstvo u Vrljerogu
Jovanovići, dio bratstva "Grbljana" u Veljim Cucama
Jovanovići, rod bratstva Pejovića u Predišu
Jovanovići, bratstvo u Brčelima
Jovanovići, bratstvo u Mulu
Jovanovići, bratstvo u Komanima
Jovanovići iz sela Mosori kraj Danilovgrada, pleme Pavković
Jovanovići u Rudinama, na Lukovu, u Orahovcu i u Risnu
Jovanovići u Bijelom Polju, Carinama u Nikšićskoj Župi, u G. Polju i u Brezoviku
Jovančević, ogranak Dobrilovića (Drobnjak); Donji Dolac (Pljevlja) 1887. god.; Nikšić; Mojkovac; Bijelo Polje
Jovasrnica, Budva
Jovaš, vidi: Jovašević
Jovašević, Kopilje (Piperi); Bukovica (Šavnik) iz Pljevalja; Iz Drobnjaka iselili u Prijeljinu (Donje Dragačevo) i kao: Jovaš
Jovelikić, Boljevci u Crmnici
Joveta, predak bratstva Zubera na Ugnima
Jovetić, Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, sa nadimkom Baila, ogranak Radojevića iz grupe Marojevića; Dubova (Ljubotinj), Cetinje, porijeklom iz Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Hrvatskoj; ogranak Maslončića u Gluhom Dolu (Crmnica), grana Hajdukovića u Utrg (Crmnica). Od njih su u područnim Limljanima i Sotonićima
"Jovetić", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Jovetići, tri sadašnja bratstva sela Utrg u Crmnici Jovetići, Strahinje i Hajdukovići - vode porijeklo od istog pretka. U stvari ova su bratstva imali isto prezime Strahinje ili Strainje....opširnije
Jovetići sa Vuksanovićima (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Jovetići, bratstvo u Ljubotinju
Jovetići, bratstvo u Podgoru
Jovetići, bratstvo u Sotonićima
Jovetići, bratstvo u Limljanima
Jovetići, pleme Podgor u Crmničkoj nahiji
Jovečka, o, Velji Kraj (Žanjev Do), Cetinje i odatle u Bogdašiće (Boka Kotorska)
Jovečko, Kotor, vidi: Jovečka
Jovecki, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
Jovin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Jović, iz Kuča iselili se u Gorjane; Ubao (Ćeklići), Cetinje. Od njih u Rastovcu (Nikšić); Kotor iz Drniša (Dalmacija); Beljoševac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore; u Nikšić iz Banjana, pa odatle u Čekrč (Čortomić), Bosna; U Župi Nikšićkoj; Iz Drobnjaka odselili se u Krašljevo (Pljevaljsko polje), Maoče, Svrkote, Prenčane i Bobovo (Pljevlja). Njihovi su ogranci: Sandić, Svrkota, Soković, Striković i Božović
Jovićević, Bajovo Polje (Piva), ogranak Pejovića, grana Ruđića, od sela Miljakovca u Višnjića Do (Golija); Gradac (Drobnjak); Bujice (Ergeč), Pljevlja i odande kod Novog Pazara; Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Gornjak (potomci Jovića Vuličeva, brata Lješovog), srodnici doseljenika iz Pipera (Podgorica), naseljeni u Riječkom gradu, i Selištima, Rvašima, Đukanovića glavici (Pod glavicom), Prevlaci, Dženašima, Češljarima, Mihaljevićima, Gagošima, Dujevi, Dodošima, Drušićima, Vranjini i Žabljaku (1870. god.) na Skadarskom jezeru. Dalje Vraka (Fraka), Skadar, Ulcinj, Cetinje, Podgorica, Orja Luka (Danilovgrad), Nikšić, po Makedoniji, Srbiji i drugim krajevima; odseljeni iz Crne Gore u Beleševac (Lipenica); Ulcinj 1888. god.
Jovićevići, bratstvo u Riječkoj nahiji
Jovićevići iz Pive (Bajovo Polje) porijeklom iz Oraha - Pivska Župa
Jovići, negdašnja porodica u selu Ublu
Jovićić, kod Risna, iz Hercegovine. Od njih su u Kotoru
Jovičin, Kruščica (Banat), porijeklom iz Crne Gore
Jovičić, Boljevci (Crmnica). Iz Maina (Budva) preselili se u Lješeviće (Grbalj); Savina, Herceg-Novi; iz Kuča se preselili u Grahovo (Nikšić), a jedni u Biljanoviće; Brajići (Budva); u Brajkovcu i Burovu (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore
Jovičići, bratstvo u Boljevićima
Jovkić, Gusinje 1910. god.
Jovković, Gusinje i Plav, ogranak Šćekića. Od njih su i kod Berana; Andrijevica
Jovo Roganov, predak bratstva Roganovića
Jovović, grana Banjanin - Petrović, Donji Banjani (Nikšić); Kuči: jedni (1737. god.), Potkrš i Ubla i kao: Bojović. Od njih: Jovović u Podkršu (Bratonožići) i od njih u Krnjicama; iseljenih ima u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, gdje su i kao: Adžamanović; Polimlju, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim mjestima; Cetinje; Berane 1881. god.; Laće, Kosići, Jelenak i Gostilje Brajovićko i jedni od njih iseljeni i kao: Škerović. U drugoj polovini (17. v.), od njih iseljeni u Dugi Do (Njeguši), Cetinje, i jedni u Gajtan (južna Srbija), kao: Jovović = Milošević, a drugi poslije u Soko Banju, Konjarnik i u Svetozarevo (1878. god.), Srbija; Gluhi Do (Crmnica); u Podgoricu iz Čeva (Cetinje) a drugi sa Momča (Kuči); Konjuhe (Andrijevica), iz grupe Mijomanovića; Nikšićko prekovođe; Markovina (Cetinje), od njih su u području Nikšića, Višnjića Do i Štitari (Golija), Zabrđe, Nikšićka Trepča, Šipačno i Miločani; ogranak Tadića u Bajovom Polju (Piva), ogranak Vujinovića; ogranak Milijevića u Milijevićima (Ćeklićima), Cetinje. Od njih su u Gornjem Polju i Bojkovićima (Nikšić); Nikšić sa Glasinca (Romanija); ogranak Stanojevića (Jovanovića) iz Graba (Cuce) preselili u Brestice (Nikšić) i od njih u Bueno Airesu i Rohotu (Argentini i Rusiji), vidi: Jovanović (Brkić); ogranak Repovića na Usputnici (Petovići), Nikšić, porijeklom sa Kosova; Blizikuće (Budva); Markovina (Cetinje), i kasnije kao: Ramović; u Pivi grana Branilovići od njih na Glasincu (Romanija); Momče, Gornja Kržanja (Kuči), Podgorica, Danilovgrad, u Vasojevićima, Rožaju, Nikšiću (kao: Adžimanić), Sjenici i Srbiji. Svi istorodnici.; Ulcinj 1890. god.;Budva; peraška naselja (Boka Kotorska) iz Hercegovine; Kameno, Herceg-Novi od Nevesinja (Hercegovina) 1692. god.; u Ostrogu (1853. god.), Bjelopavlić i Markovine (Cetinje), vidi: Brkić; u Rastovac i na Vir (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Komanima (Podgorica); Crnci (Piperi); Mahala, Zeta; Trepca u Jezerima na Tepačkom polju (Žabljak) doseljeni iz Nikšićkih Trepača. Od njih su u Drinčićima i Rudom Polju (Žabljak), a pripadaju grupi Zlatnopojasevića. Od njih ima iseljenih u Srbiju i Bosnu; ogranak Raičevića (Šarenaca) u Šarancima (Žabljak); jedni su u Drobnjacima i kao: Šušić; ogranak Vlahovića iz Rovaca preselili se u Timar (Uskoke); Kotor; Curovo (Pljevlja); ogranak Brajovića, Bjelopavlića; Risan
"Jovović", zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Jovovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Jovovići, rod bratstva Milijevića (Marojevića) u selu Milijevićima
Jovovići sa Stijepovićima, bratstvo u Dugom Dolu
Jovovići iz Pive (Bajovo Polje 23 kuće, Zabrđe 25 kuća) od Tadića sa Smriješća; slava: sv. Jovan
Jovčević = Jokčević, ogranak Nikčevića iz Gornjih Pješivaca
Jovčetić, kasnije Batizić, u Pošćenskom kraju (Drobnjak)
Jogić, Vladnja (Zeta) iz Oraova (Kuči) ogranak Đekića iz grupe Vujoševića
Jozef, Štoj (Ulcinj)
Jozinović, Paštrovići
Jojić, iz grupe Kovačevića (ogranak Đurišića) u Vasojevićima (Berane) 1895. god.; Ostroške Grede (Bjelopavlići), srodni Šibalijama; iz Gruda (Tuzi) Potoljić doseljeni u Pješivce i kasnije kao: Šolović, a iseljeni u Previš (Žabljak) i kao: Kokošar; Pštrica (Kuči); u Pivi od Maničevića, ogranak Branilovića
Jojići iz Pive (Pišče 6 kuća, Zagrađe 1 kuća), starosjedioci, matica Plužine
Jojović, Strmac (Pljevlja)
Joka, Peraška naselja iz Hercegovine
Jokanović, potomci Trebješana nikšićkih i kao: Jokanović (Lopušina) u Strugu, Ljovištu i Sirovcu (Šavnik); iz grupe Predojevića od Bileće preselili se u Lastvu (Nikšić), srodni: Albijanić i Gašović = Gašić, pa u Crnač (Piva) kao: Vujadinović, a u Zatrijebaču, Vrbici, Doljanima (Kučima), Podgorici i kao: Dobrošanin i odatle u Zlaticu i Masline (Kuči) kao: Jokanović, isti od njih su u Ulcinju 1887. god.; Vir i Stupovi (Nikšić)
Jokanovići iz Pive (Trsa 22 kuće, G.Crkvice 1 kuća) potiču iz Banjana - zvali se Kojovići; slava: sv. Djordjije
Joketić, Krnjice (Primorska krajina)
Jokić, ogranak Miljanića iz Miljanića (Nikšić), odselili se kod Visokog (Bosna); kod Bijelog Polja; Dučice (Nikšićka Župa) ogranak Šćepanovića iz Rovaca. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kao: Kezunović u Vidušića Sokacima i još nekim mjestima u Srbiji; Berane 1906. god.; Gradac (Valjevo) iz Pipera, od popa Joka; Morača; iz Pive iseljeni u Cerovo (Valjevo); Kotor; Budva; Šekulari; Velika; Brezojevica; Vojno Selo i Plav; porijeklom su iz Šalja (Albanija); Gornja Ržanica, Gornje Polimlje iz Kuča. Od njih su kod Vranja (1896. god.), Srbija; Lozna i Tuban u Bihoru (Bijelo Polje); iz Peleva Brijega (Bratonožići) odselili se u Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balević; Gradac (Valjevo). Porijeklom su iz Pipera (Podgorica); ogranak Šćepanovića, grana Nikšića (Nikšićko Prekovođe); iz Dučice, Nikšićka Župa, odselili u Srbiju; Šipačno (Nikšić); Velestovo (Cetinje); Bogašići; Grbalj u 16. v.; iz Đuraševića (Tivat) prešli u područne Radoviće. Ovi su potomci Dapka (Dapca) doseljenika od Skadra; Kotor, a drugi od nahočeta; Kuči: 1) ogranak Gojkovića iz grupe Drekalovića, odseljeni jedni (1777. god.) u Prošćenje (Mojkovac); 2) iseljenici iz Kuča u Rastiš i kao: Kremić; Sokolska nahija (Srbija) iz Pive
Jokići iz sela Lozna, nadomak Bijelog Polja u Crnoj Gori. Prema predanju doseli smo 127 godina prije pocetka drugog svjetskog rata iz okoline Podgorice iz mjesta Pelev Brijeg, Bratonožići. Navodno smo se prezivali Baljevici. U selu Lozna, prema popisu stanovnistva Kraljevine Crne Gore iz 1913. godine, ima 4 kuće Jokić. Vukadin, Jovan, Radovan i Šćepan. Ja sam potomak Šćepanov: Srdjan(ja), Žarko (moj otac, rodjen 1939), Aleksa (moj djed, rodjen 1913), Mirko (moj pradjed, rodjen 1855), Šćepan (moj cukundjed, rodjen ???). Vukadinovi sinovi, Nikola i Pavić su 1903 (tako nesto) odselili u Srbiju. Pavić je imao suprugu Maru koja mu je rodila 5 sinova. Nakon njegove smrti Marini sinovi su uzeli prezime Marić (po majci Mari). Naselili su se u okolini Sjenice, selo Čipalje. To su nasi najblizi rodjaci i direktni potomci Jokica. Za Scepanovo porijeko nemam mogucnost da saznam nista. I ovo sto vam saljem godinama skupljam info. (prilog: Srdjan Jokic Podgorica srdjanjokic75@gmail.com )
Jokićević, Kotor
Jokmanović, Vukovci (Zeta). Od njih su u Dodošima (Rijeka Crnojevića)
Joknić, ogranak Milanovića (Nosovića) iz grupe Bubića u Bjelopavlićima; Boljanići, Kukorovići, Pijevčeva Glava i Prenčani (Pljevlja)
Joković, Ubla (Ćeklići), Cetinje ogranak Vujovića; ogranak Premovića u Cerovu (Pješivci); ogranak Stanišića iz Vinića (Bjelopavlići) nastanjeni u Pješivcima (Nikšić) i kod Prištine; Bjeloševine i Morakovo (Nikšićka Župa), od njih su u Vrbi pod Rudnikom, Šumadija, Praga (Nikšić); iz Čađalice (Nikšić) odselili se u Lisice (Donje Dragačevo) u Srbiji; ogranak Banovići iz grupe Petrovića (Banjanin) u Banjanima (Nikšić), odseljeni u Drobnjak; Brezna (Piva) kao: Čardak; u Čardacima (Visoko), centralna Bosna; jedni u Vraneše (Bijelo Polje); jedni su u Drobnjacima iz Zatarja; Podkrš (Bratonožići); iz Rovaca odseljeni u Mojkovac i područne Štitarice i Prošćenje; Iz Vasojevića odseljeni u Peć; ogranak Rakočevića, jedno vrijeme kao: Joković (i od 1880. god.) ponovo Rakočević u Donjoj Morači (Kolašin); Đurička Rijeka (Plav) ogranak Đuričana, porijeklom od Đuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bašča (Rožaj), vidi: Garović. Joksimović, ogranak Mijomanovića (Rabljena) u Vasojevićima, porijeklom iz Metohije; doseljeni iz Vučitrna (Kosovo) oko 1660. god. u: Grab, Bobajiće, Kovren (Vraneška dolina) od njih su u Goricu i Lukavac (Pljevlja); Lozna, Rasova, Resnik (Bijelo Polje); Prenćane i Maoče (Pljevlja); iseljenici iz Martinića, Bjelopavlići, u Popadiće (Kolubara), Šumadija, srodni Šuškovićima; Rasova (Bijelo Polje)
Jokovići, rod bratstva Vujovića u selu Ublu
Jokovići, bratstvo u Cerovu
Jokovići iz Pive (Zagrađe 1 kuća, Vojinovići 4 kuće, Pirni Do 2 kuće, G.Brezna 2 kuće), starinom iz Banjana; slava: sv. Jovan
Joksović, Lukavice, Otilovići i Vijenac (Pljevlja); Nikšić
Jokčević, grana Nikčevića u Gornjim Pješivcima. Od njih su u Zalazima (Kotor)
Jokčevići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jolić, Lijeva Rijeka, D. Ržanica (ranije: Popović) i Adželati (Vasojevići), ogranak Raketića
Joličić, iz Peleva Brijega (Bratonožići) preselili se u Krnjice (Primorska Krajina)
Jolović, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Nikšićkih Trepača preselili se u Drobnjake; iz Kuča odseljeni u Prćenove (Novi Pazar)
Joldžić (Paštrovići) nekada se prezivali Putnik
Jonov, Bar
Jonović, Paštrovići (Budva), vidi: Peleš u Ćeklićima
Jonuz, us, Boljanići (Pljevlja)
Jonuz, oni su iz Pižura i sa Ilijine Glavice (prilog: Elma Husić elmahusic@hotmail.com )
Jončević, Žljijeb, Herceg-Novi
Jorga, krajem 17. v. u Baru
Jorović, Plav
Josin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Josip, a, Bar
Josipović, Nikšić
Josifović, u Srpskoj Crnji 1790. god.
Josović, Kričak (Pljevlja)
Jotanović, u Čičovo (Teslić) iz Crne Gore
Joha, Kotorac (Pljevlja)
Joca, Ulcinj
Jocić, Podgorica
Jocović, iz Kuča odseljeni u Vranešku dolinu, kod Bijelog Polja, neki odseliše se u Duži i Tušinu (u 17. v.) pa u Aluge (Šaranci), Žabljak, a neki produžiše u Granice (Nikšić) i Maoče (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje); Granice (Nikšić)
Jočić, Martinići, Gostilje, Bjeljuši, Bjeljag Brijeg (Bjelopavlići), potomci Bubića. Od njih su u Šarbanovcima (Soko Banja), Srbija; Trepča (Andrijevica)
Jočković, ogranak Mrgudovića u Vraki (Skadar), porijeklom od Bečića iz Zete kao: Bečić, porijeklom iz Bečića (Budva), od njih su i u Baru. Pripadaju grupi Bečića, i kao: Bečić u više mjesta
Jošanović, ogranak Jankovića iz Liješnja (Rovca) u Miloševiće, Timaru i Slatina (Šavnik), porijeklom su od Bileća
Jošilović, iz Pive odseljeni u Dolac (Sarajevo)
Jošković, Bjeloševine (Nikšićka Župa). Od njih (1740. god.) odselili se u Bosnu; Herceg-Novi
Jugović, ogranak Brajovića u Kosorićima (Bjelopavlići); Herceg-Novi
Jugut, Milati (Komani)
Južar, potomci Lužana u Brajovićima (Bjelopavlići)
Juzek, Kotor
Jujović, Berane 1894. god.
Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića (Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886. god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne
Juković, Rožaj 1898. god.; u Rovcima, ogranak Vlahovića, po pretku Juhu
Julević, Gusinje
Junac, ogranak Kalabića, Novljana, preseljeni iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak
Junaković, Riđani (Nikšić) 15. v.; u Zeti 1444. god.; Cetinje (1492. god.) ranije Pribičević
Jung, Kotor
Junk, Bar
Junković, iz Livara (Primorska Krajina) u Braticu, Salč i Dobrec (Ulcinj). Paštrovići, ogranak Suđića u Buljarici
Junuz, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica i Peć (Metohija), ogranak Dašića iz Šekulara
Junć (Junčević), iz bratstva Hoti (porijeklom iz Pipera), Đabljak na području Tuzi, vidi: Hot
Junčaj, Tuzi
Junčević, Žljijeb, Dobrota i Risan (Boka Kotorska) su doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1693. god. vidi: Junć, kasnije: Čeković, Prekalović i Glucđonović - Luncćan, vidi: Hot
Junčić (Đončić), u Kotoru 1460. god.
Juraga, Nikšić
Jurasić, Boka Kotorska, porijeklom iz Lješa (Albanija), srodnici Radinovića
Juraci, kao: Knežević, u Ljeskovcu (Pljevlja)
Jurašević, vidi: Đurašević u Paštrovićima
Juretić, Podgorica
Jurilj, Podgorica
Jurić, u Herceg-Novom i kao: Arambašić; Zagarač (Danilovgrad); Budva; Kotor
Juričević, Kotor
Jurišević, iseljeni iz Drobnjaka u Seljane (Piva); područne Bistrice (Bijelo Polje); iz Kuča dopratili u Požeginje i Mojstir (Bijelo Polje), rođaci područnih Jurišića; Podgorica; Paštrovići, ranije Đurašević
Jurišić, Požegine (Bijelo Polje), rođaci Juriševića, porijeklom iz Kuča; Seljani (Piva), vidi: Jurišević; Grahovo (Nikšić). Oni su iz Sandžaka; Herceg-Novi; Podgorica 1901. god.
Jurjević, Orahovice (Kotor)
Jurčević, u Riđane (Nikšić)
Juruci, a, u Ljevcu (Pljevlja) i kao: Knežević
Jusić, u Podgoricu došli iz Gruda
Justiniano, Kotor 1549. god.
Jusupđokić, Dinoši (Tuzi) iz Doljana (Podgorica)
Jusufalović, Bar
Jusufđokić, Doljani, Dinoša i Zatrijebač (Kuči)
Jusufić, Ulcinj
Jusufović, Dajkovića Gomila, Žabljak i Ribaško Polje (Rijeka Crnojevića); Ulcinj; Podgorica; ogranak Murića kod Rožaja (Gornja Lovica); Zvijezd (Pljevlja)
Jusufranić, Podgorica 1900. god. i Nikšić
Jusuframić, iz Dinoše, nastali od Jusufa Ramova. Danas ih ima u Podgorici, Švedskoj i USA
Juhović, Pljevlja
Jučić (Joćić), isto što i Jokić
Jušković, Ljevište (Morača) pa u: Babića Polje, kod Dobrilovine i Bjelojevac (Mojkovac), Lepenac i Žari (Mojkovac), jedni u Kuti, Nikšićka Župa i Gornje Polje (Nikšić), jedni i kao: Jušković (Golović); Jabučine i Čeoče (Bijelo Polje)

Izvor

www.montenegro.org.au/J.html