Wp/cnr/Crnogorska prezimena na G

Popis Crnogorskih prezimena na G

Gabaner, Škaljari (Kotor)
Gabelić, Banjani (Nikšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović
Gablež, Bar
Gabović, Lješevići (Grbalj)
Gabrić, Kotor
Gabričević, Budva
Gabro, Ulcinj u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče pređu u Dubrovnik, i kao: Gabrus
Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović
Gavran, Nikšić
Gavrilenkov, Kotor
Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
Gavrilov, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov
Gavrilović, Nikšić 1597. god.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (Cetinje); Morača (u 16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812. god.; Podjavorje (Pljevlja); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Doselili su se iz Krivošija (Risan), srodnici Vukajlovića i njihovih rođaka; Kotor; risansko područje; Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donje Dragačevo (Srbija), porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili se u Carigrad
Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima
Gavrilovići, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
Gavrić, Nikšić
Gavrović, Herceg-Novi
Gagić, Dapsići (Berane), ogranak Lutovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive
Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banjane (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, jedan brat ostane u Banjanima kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić, Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi
Gagovići iz Pive (Bezuje 21 kuća), doseljeni od Prizrena matica Kruševo; slava: sv. Nikola
Gagrica, Kotor i Perast, potiču iz Hercegovine
Gađat, i, Bar
Gađit, Berane 1895. god.
Gažević, Gluhi Do (Crmnica) i kao: Mitrović
Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima
Gaz, Kotor
Gazap, Kruščice i Skorča Gora, Vilusi (Nikšić)
Gazari, Kotor
Gazdinović, Kotor
Gazdić, Osoje (Podblaće) i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i Ribaševina (Srbija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Piva)
Gazević, Bijelo Polje
Gazetić, Kotor
Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija, Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žabljak (Riječko područje). Od njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojevići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ (Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao: Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 1430. god.
Gazivode, bratstvo u Ceklinu
Gazit, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Gaz, u, Ulcinj 1871. god.
Gaij, Kotor
Gaja, u Kotoru
Gajardi, Kotor 1494. god.
Gajević, Mataruge i Kozice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje)
Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) đe ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Jedni su tamo ostali a drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se iz Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja). Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A ima Gajevića koji im nijesu rod, ti *Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina - Srbija).
Gajin, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi: Ivin i Lazin
Gajić, Bobotovo Groblje u Čarađu (Golija), ogranak Tepavčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrđa (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće (Azbukovica) u Srbiji
Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). Od njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić); Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću (Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, iz Potarja
Gajovići, iz Markovine preselili u Cetinje, Niksic i u Podgoricu.
Gajčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj = Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi
Gaković, Podgorica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči)
Gajola, Kotor
Gal, Meljine, Herceg-Novi; Budva
Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića
Galaso, Prčanj i Kotor
Galata, Kotor i Herceg-Novi
Galeb, o, Bar 1437. god.
Galetić, Podgorica
Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka)
Galiotović, kod Risna
Galina, Kotor 1368. god.
Galinić, u Perastu (Kotor)
Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića
Galić, Sretnja (Bjelopavlići)
Galičević, Herceg-Novi
Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom jezeru. Oni su iz Zete, srodnici: Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić
Galkosić, vidi: Oblačić
Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića
Galjičić, Podgorica 1910. god.
Gamba, u Ulcinju i Baru
Gamaso, Kotor
Gambaroza, Kotor 1475. god.
Game, Kotor
Gambelić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gacko)
Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska)
Gambrkozac, Kotor
Gamun, Bar
Ganijagić, Nikšić
Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča
Ganić, iz Balabana (Zeta) preseljeni u Liješnje i Orahovo (Kuči), gdje su ogranak Đurđevića. Odatle jedni pređu kod Plava i Gusinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić; Nedokusi (Bijelo Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god.
Ganc, Budva
Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god.
Ganjoli, Podgorica
Gaočić, u Njegušima (Cetinje) 1397. god.
Garakuća, Boka Kotorska
Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranđelovac). Porijeklom su iz Bjelopavlića
Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg-Novi
Garbović, Krnjice (Primorska krajina)
Gargić, Kuti, Herceg-Novi
Gargović, Podgorica 1905.god.
Gardašanić, Herceg-Novi
Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u: Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru (Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi došli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac (Srbija)
Gardaševići, bratstvo u Ublima
Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni Gradac i Orlje. Porijeklom su od Nikšića
Garijević, Cetinje
Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine
Garzinčić, Herceg-Novi
Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina)
Garić, Brskut (Bratonožići), ogranak Kaluđerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici, Podgorici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić)
Garković, Berane, srodni Tokovićima
Garović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su kod Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni 1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avramović, "Kulešanin", ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje
Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana Dabetića. Od njih su u: Vojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje), Nikšiću, Hercegovini
Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve obale Bojane; Bar
Garčičić, Herceg-Novi
Gras, u Kotoru 1432. god.
Gasparov, Pistula (Ulcinj)
Gaspić, Herceg-Novi
Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanija)
Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku
Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica
Gatalović, Cetinje
Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
Gatolis, Podgorica
Gaud, i, Primorska krajina
Gaus, Kotor
Gać, o, Boljanići (Pljevlja)
Gaćina, vidi: Gaćinović
Gaćinović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije Simirić iz Boke Kotorske
Gafijević, Cetinje
Gač, Glezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
Gač, predak bratstva Gačovića u Veljem Zalazu
Gačaj, Skorać (Tuzi)
Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Gacka
Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge), Pljevlja, pa jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao: Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača; Šarac = *Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebaljevo (Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima (Cetinje) 1432. god. i u Kotoru 1444. god.
Gačimić, Podgorica 1907. god.
Gačović, Njeguši (Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao: Gačević = Dančulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković
Gačovići, grupa bratstava u Njegušima
Gadžić, Nedajno (Piva); Berane
Gadžo, Boljanići (Pljevlja)
Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač (Kuči)
Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija)
Gašaković, Pljevlja 1873. god.
Gašević, Nikšić; Gornje Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja; Gajtan (južna Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin)
Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom iz Crkvičkih Polja (Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god. doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci
Gašići, iz Pive (D.Crkvice - Polje 4 kuće), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije
Gašović, Polja (Mojkovac), starosjedioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su (1879. god.) prešli neki u Međužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i Crkvine (Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih Dajbaba
Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje 11 kuća), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije
Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić
Gašparin, Lastva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi
Gašparac, Podgorica
Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija)
Gvera, hercegnovsko područje, starosjedioci
Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije
Gver, ović, Tivat; Kotor i područni Muo
Gvozdan, en, Tepca (Drobnjaci), pa odatle u Pivu; vidi: Gvozden
Gvozden, Rabitlje i Miljević (Pljevlja); Zabrađe i Tepci (Piva), jedni dođu iz Tepaca (Drobnjak)
Gvozdenac, Nikšić
Gvozdeni iz Pive (Zagrađe - D.Crkvice 2 kuće) doseljeni iz Drobnjaka ; slava: sv. Nikola
Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje)
Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, starosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak Samardžića iz Krivošija; u Rastavici (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju, Gluhom Dolu (Crmnica) i kao: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića u: Crmnici, Cetinju, Nikšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno Grnčarevo; Guberevac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju potomci su Milonića
Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu
Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu
Gvozdić, Kotor
Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu
Gevoh, i, Herceg-Novi
Geg, Kuči
Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj (Ulcinj); Kotor; Cetinje
Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović
Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagrađa (Berane)
Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije
Gegić, u Piperima
Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačkoj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod Đakovice (Metohija); Podgorica
Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja; Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića
Geleo, Kotor
Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-Novi
Gelso, Kotor
Geltof, Kotor
Geljić, Pljevlja 1888. god.
Gemaljević, Kolašin, a odande u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka
Gemo, Kotor
Gemtner, Punta Oštra, Herceg-Novi
Genzem, Kotor
Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljenici iz Zete, starinom iz Pipera
Gentilomo, Herceg-Novi
Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča
Genc, Podgorica
Georgijević, Kotor i kao: Mihailov
Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar
Gerisč, Kotor
Gerić, Kotor
Gerić, ima ih i u Beranama i u Herceg Novom, a inače su porijeklom sa Kosova (prilog Kristina Gerić tinkageric@gmail.com )
Geričić, Nikšić; Podgorica
Germek, Kotor
Gersinić, Tivat
Gersić, Budva
Gerun, i kao: Milošević = Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i Zadar, porijeklom su iz Kuča
Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor)
Geso, Kotor
Getić, grana Ljumovića, iz grupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići)
Gec, Pljevlja 1883. god. i područne Bukovice
Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska)
Gianensos, Andrijevica (Vasojevići); Šavnik (Drobnjak)
Gias, Lepetane (Boka Kotorska)
Giga, Kotor 1247. god.
Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore
Gizda, Kotor
Gienter, Kotor
Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god.
Gilić, Raždag (Novi Pazar). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica
Gilusi, Kotor
Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Tuzi
Giljan, Nikšić, vidi: Giljen
Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kotorska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Podgorica
Giljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabljak), Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz *Luške Župe (Crmnica), koja se spominje 1318. god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić)
Gimano, Kotor u 15. v.
Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorđić u Dubrovniku
Gimanoja, Kotor u 14. v.
Gimov, u Kotoru 1351. god.
Ginović, iz Podgorice prešli u Kotor 1441. god.
Ginčević, u Podgorici 1430. god.
Ginčić, u Podgorici 1444. god.
Gionović, Prčanj (Boka Kotorska)
Giričić, u Kotoru
Gislemen, Kotor
Giuranović, Baošići, Herceg-Novi
Giurišić, Morinje (Risan)
Giurović, Prčanj (Boka Kotorska)
Gic, i, Ulcinj 1864. god.
Glav, Budva 1650. god.
Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riđana (Nikšić)
Glavani, rod u Mostaru
Glavanović, Sutomore 1850. god. i Šušanj (Bar)
Glavac, vidi: Glavač
Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Glavatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; Hoti (Tuzi); vidi: Glavatović
Glavatičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić
Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina - Kuči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i *Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i Podgorici, Glavatušu, Matagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz obalu Dunava i kao: Gašić
Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suđić. Drugi ogranak Junkovića i treći kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Glavašević, kod Pljevalja
Glavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Glavat, u Kotoru iz Zete
Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god.
Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi
Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crmnica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz Lipova (Kolašin)
Glavičanin, u Morači (Kolašin)
Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića
Glavičić, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Glavo, Bar
Glavović, u Paštrovićima
Glavoč, Paštrovići (1575. god.), ranije: Suđić; Bar
Glavoči, vidi: Glavač
Glamočak, Bar
Glamočak u naselju Bjeliši Bar
Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi
Glanos, Igalo, Herceg-Novi
Glanuzic, Kotor
Glanc, Kotor
Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima
Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vijek
Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica
Gleđ, a, Srbina, Herceg-Novi
Gleđanin, Podgorica; na području Drobnjaka 1285. god.
Gleđanin, Kotorski zapisi
Glenca, e, Kotor
Glendža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crnojevića
Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu
Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz okoline Pljevalja
Gligić, Rovca, od bratstva Ivaniševića i Ljepava. Iseljeni u Hercegovinu (Trebinje) i Krajinu (Potkozarje) u 18. v.
Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar)
Gligović, Klenak u Donjim Banjanima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su Banovićima
Gligorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča
Gligorović, Crnci (Piperi), ogranak Lalića
Gliser, Paštrovići
Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter
Glišić, Slatina (Žabljak), ranije Vuković. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine, ranije: Mladenović iz Pive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu (Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande: Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore
Glišović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić
Glišta, e, Herceg-Novi
Globar, Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i kao: Mikilj
Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić
Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija
Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu
Globari, bratstvo u Draževini
Glovač, kasnije: Suđa u Paštrovićima
Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar
Glogovac, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice, kod Bileće i na Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Velimlje (Banjani), doseljeni od Trebinja

Glođaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čajniču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik)

Glomazić, iz grupe Ruđića, jedni prešli u Dubrovsko, Rudinice i Novakoviće (Drobnjak) i Rovca, drugi u Jadar (Srbija)
Glomazići, D. Rudinice u Pivi, starosjedioci, 12 kuća; slava: sv. Nikola
Gličner, Kotor
Gluvakov, vidi: Mijin
Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak)
Gluvi Do, selo u Crmnici
Glumać, Kotor
Glumac, Herceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka
Gluna, Kotor
Glusević, i kao: Glušević, u Budvi
Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi
Glučev, Meljine, Herceg-Novi
Glušac (Glušica), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini, nikšićko područje, od njih Anđić u Fojnici (Hercegovina)
Glušević, vidi: Glusević
Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); Obarde, Kamena Gora i Prenćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bijelo Polje), iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi
Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić)
Gnezić, Đurići, Herceg-Novi
Gnina, Kotor
Gninio, Kotor
Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja (Hercegovina)
Gnjatović, vidi: Gnjato
Gobauer, Muo (Kotor)
Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca
Gobec, Herceg-Novi
Gobi, Paštrovići
Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; Herceg-Novi i područno Igalo; Zupci (Bar)
Gobučević, Podgorica
Govedarica, Gornje Čarađe (Golija), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče (Gacko), ranije: Bijelić iz Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič), Gacko kao: Gajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica
Govedarice iz Pive (Smriječno 1 kuća; Jasen - zas.Stabna 1 kuća), doseljeni iz Gacka; slava: sv. Nikola
Govorka (Vukli), Podgor (Kuči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija)
Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u Koćama (Kuči)
Goga, Pistule (Ulcinj), potiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja 1844. god. i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav; Cetinje
Gogalić, Boljanići (Pljevlja)
Gogić, Zenica, Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije, Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca, predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lepenac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe Laketića (Mojkovac); Virak i Komarnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurđića; Gornje Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u Nikšić se nastanili
Gogići iz Pive (G.Rudnice 7 kuća), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina; slava: sv. Djordje
Gogo, Kotor 1313. god.
Goda, Podgorica
Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, Herceg-Novi
Godeči, staro bratstvo u Bajicama
Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 1690. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su: Lazarević, Pejak, Pejanović, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i Gornjoj Bukovici (Šavnik), u Crmnici
Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje)
Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera
Goić, vidi: Gojić
Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje
Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Gojaković kao: Kojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja)
Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj)
Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Goje = Goja, Bar
Gojer, Herceg-Novi
Gojin, Morinje (Risan)
Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive
Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević
Gojko, predak bratstva Radojevića
Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića
Gojković, Velika, Gornja Ržanica, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u Ulcinju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijelo Polje); U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovođe; ogranak Đukanovića iz grane Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija; sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morinju, Mokrinama i Herceg-Novom sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuželja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi; Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija) iz grupe Maleševac, -a, sa Maline (Gacko)
Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu.
Gojkovići iz Pive (Plužine 4 kuće), starosjedioci; slava: sv. Jovan
Gojniković, u 9. v. i na obrađenom području ovoga Prezimenika
Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Podgorica
Gojnići, bratstvo u Brčelima
Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Bratonožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih iseljenih
Gojovići, selo Petrovići - pleme Piperi Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi: Gojaković
Gojslavo = Gajslavo, Ulcinj
Gojun, Herceg-Novi
Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević
Gojčanin, Dobrinje (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić), Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Dušaj. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas (dvor-palatu) zatim u Trajbojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen
Gojčinović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kaluđerovića i Đuraševića u Zeti
Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu
Goković, Zatrijebač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici
Gold, Herceg-Novi
Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik
Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gusinja
Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi
Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja)
Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326. god.
Golijanin, grana Banovića - Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću, Uskocima (Žabljak) i kod Nevesinja (Hercegovina)
Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Pješivcima), preselili se u Rusiju početkom 19. v.
Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Bojani) iz Cuca (Cetinje)
Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih
Golišanin, Predišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar), srodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Goljevići iz Bijelog Polja, porijeklom od Kučkih, došli u Bijelo Polje najverovatnije polovinom 18 v, možda i poslije pohare Kuča 1774. godine, jer iz katastiha crkve sv. Nikole 1776 se prvi put pominjemo da živimo u kasabi Bijelo Polje". Ostala obilježija: Krsna slava sv Nikola (novokuci), akcenat, izgled (tamniji ten kao kod većine Kuča). Od Goljevića su skorije posle II svjetskog rata i Petrovići 1 kuća, Nikolići u naselju Nikoljcu 4 kuće (prilog: Danilo Petrović danilobp87@gmail.com )
Golkosić, Paštrovići 1398. god.
Golo, Podgorica
Golob, Herceg-Novi; Budva
Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jezero) 1416. god.
Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Omakalovićima) iz grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama (Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz Laza jedni su u Nikšiću upisani 1890. god.; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Obrena Lazareva), polovinom 18. v.
Goločevac, Zenice i Jugovo (Pljevlja); Nikšić
Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar)
Golub, Dobrota (Kotor)
Golubi, bratstvo u Tivtu u Boki
Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. god.) doselili se iz Korjenića (Trebinje); Risan; vidi: Golubović
Golubinov, Spič (Sutomore), Bar
Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojakovićima (Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Cetinje; Buljarica u 16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Grbalj, starinci; Risan; Rovca, starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovođe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Prisojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko (Šavnik); 1805. god. neki pređu kod Nevesinja (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko (Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i Petrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča (Vasojevići); Grana Laketića (Lopoćana) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao: Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe Nikšićke; u Vasojevićima grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca (Podgorica); Golubović, Vrbovo, Kaluđerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlja) ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah (Piva) i od njih su u Čarađu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Branilovića, najbliži Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novljana) iz Nikšićkih Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić)
Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca
Golubovići iz Pive (Prisojni Orah 22 kuće, Lisina 1 kuća), starosjedioci ; slava: sv. Nikola
Golubovići su porijeklom iz plemena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu.
Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo
Golja, vidi: Goljo
Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bijelo Polje
Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica
Gombač, Herceg-Novi
Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja)
Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću
Gomilić, i kao: Tomila, ogranak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god.
Gomilović, Njeguši (Cetinje)
Gomilovići, dio bratstva Popovića
Gon, i, u Kotoru 14. v.
Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albanije
Gondola, u Kotoru 1370. god.
Goni = Guna, Kotor
Gonović, i kao: Đonović, Kotor
Gonopek, Cetinje u 14. v.
Gopčev, vidi: Gopčević
Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici (Kotor), doseljenici iz Kuča; Dobrota (Kotor)
Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine
Gorana, Ulcinj 1887. god.
Goranić, vidi: Goranović
Goranović, Bjelice (Cetinje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju), Nikšić, od njih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (Trnovice). od njih su u Čarađu i Miločanima (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije (Nikšić)
Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije
Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka)
Gorvok, a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi), sjeverna Albanija
Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica
Gordijanić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima
Gordić, Nikšić i područno Lukovo; Cetinje
Gordinić, Polja (Mojkovac)
Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa Čalepi, Jablan, Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda
Gorevuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka
Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1489. god.
Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk
Gorecki, Dobrota (Kotor)
Gorjelica, Kotor
Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni
Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća
Gornjak, Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije više bratstava, koja su potomci Leke, što se doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sjeverna Albanija)
Gornjaci, bratstvo u Ceklinu
Gornjevuk Valac, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu
Gornjevuk Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
Gornjevuci (Gorevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu)
Gornjevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, porijeklom iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapčević, Monoštrokol
Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu
Gorović, doseljenici u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča Martinovića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić, porijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Podgorica); Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi
Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god.
Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albanija). Vidi: Gorvok
Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u Jablanici (Novi Pazar)
Goruević, Nikšić
Gorčilović, Ulcinj 1887. god.
Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u Gornji Sutivan (Bijelo Polje)
Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima
Goršić, Zaton (Bijelo Polje), potomci od strica braće Đorđija Petrovića kasnije: Karađorđević u Topoli (Šumadija)
Gosaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana
Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi)
Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik
Gosman, Dobrota (Kotor)
Gosonik, i, Kotor
Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija)
Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herceg-Novi
Gost, Brskovo (Mojkovac)
Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić
Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju)
Gostra, Kotor
Gotovuša, Pljevlja 1865. god.
Gocić, Bar
Gočaj, vidi: Gočević
Gočević = Gočaj, područje Tuzi
Gošević, vidi: Gošović
Gošić, Kotor, po nahočetu; u Donjoj Zeti
Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tuzi); Donja Kržanja (Kuči) grana Mrnjavčevića i kao: Gošević
Grabljani (Jovanovići, Perišići, Vuletići), bratstvo u Cucama
Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Podgor (Crmnica)
Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak)
Grabovica, bratstvo u Otočiću
Grabović, Grabovica (Pljevlja)
Graval, Njeguši (Cetinje)
Gravale, iseljeno bratstvo iz Rajičevića
Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne
Gradašević, Herceg-Novi
Grad, i, Kotor
Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji
Gradijanin, Podi, Herceg-Novi
Gradinić, Kotor, po nahočetu
Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama
Gradinjani, bratstvo u Cucama
Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnica)
Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak)
Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici
Gradislavić, Crmnica
Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika
Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu
Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije
Gradenik, Kotor 1645. god.
Gradojević, Katanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Crne Gore
Gradoniko, Risan
Gradun, Bečići (Budva)
Građani, pleme u Riječkoj Nahiji
Građanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Građanima (Rijeka Crnojevića)
Građanović, Herceg-Novi
Građević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sarajevu; Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi)
Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota (Tuzi)
Grakalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre
Grandis, Prčanj (Boka Kotorska)
Grandić, Lipovo (Kolašin)
Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god.
Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje
Grandović, u Orahovice (Risan)
Granijić, Podgor (Kuči), ogranak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić
Grančić, Herceg-Novi
Grančor, u Grblju 1398. god.
Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davidoviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić); Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković - Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Grahova (Nikšić), starinom iz Kuča
Graović, Oputne Rudine (Nikšić)
Graovčić, Vir i Perast (Nikšić)
Grasel, Risan (Boka Kotorska)
Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana
Graso, u Kotoru (1472. god.) jesu iz Dubrovnika
Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana
Grahović, na Prikioli (Kotor)
Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su se iz Stare Srbije
Grač, Herceg-Novi
Gračanski, vidi: Grba
Grašić, u Kotoru 1493. god.
Grba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica
Grbavčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak Radinovića, iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
Grbaljčić, Kotor, po nahočetu
Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića
Grbac, Herceg-Novi
Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god.
Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od njih su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo (Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni (Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
Grbići, rod u valjevskoj Podgorini
Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari
Grbičić, Paštrovići 1399. god.
Grbišić, Paštrovići, identično: Grbičić
Grbljani, stanovnici predjela Grblja
Grbljanović, područje Nikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije kao: Nikšić, pa kao pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima
Grbović, grana Kosovčića, potomaka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u Gajtan (južna Srbija); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića (iz Pješivaca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu Maljen (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Glediću, Zakuta i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča; Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgorici, Bijedićima i Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica)
Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći
Grgić, Podgorica
Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča
Grgur, Rovine (Piva), doselili se iz Barušnice (Gacko)
Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Novi, potomci Zlatnopojasovića iz grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) Grgurevići iz Pive (Ravno 4 kuće), doseljeni iz Gacka; slava: Šćepan dan
Grgurevići, bratstvo koje živi u Veljoj Gorani u Mrkojevićima kod Bara. Bratstvo ima sedam porodica i svi su islamske vjeroispovjesti. Nema pouzdanih podataka odakle potiču, ali je pretpostavka da su preci doselili iz Boke poslije pada Herceg Novog 1687 godine. Na ovaj zaključak navodi istorijski podatak u kome se tvrdi da se tada brodom u Bar doselilo oko 2000 porodica, te činjenica da u Mrkojevićima danas žive i Seferovići, Kordići, Abazovići, Muratovići. Druga pretpostavka je da su preci doselili zbog krvne osvete. U nekim dokumentima preci se potpisuju kao Grgurovići, a ne Grgurevići. (prilog Osman Grgurević )
Grgurin, Kotor
Grgurović, najstarije pominjanje prezimena Grgurović je u Kotorskim knjigama od 1188. godine. Poslje pada Skadra 1478. godine jedan dio Grgurovića se iselio u Zadar i to oni koji su zadnji ostali da brane grad, ostatak je izbjego u Kotor ili u današnje Kuče, a dio koji nije pobjego je prihvatio islam. Dio bratstva kojem je glavar bio Ivaniš Grgurović nazvan Verona se naselio na Prčanj i od Ivaniša su Verona sa Prčanja. Inače i dio bratsva koji je u okolini Herceg Novog i Dubrovnika je od istog bratstva, jer su kao profesionalna vojska učestvovali u oružanim sukobima u tom vremenu. (prilog: Goran Grgurević )
Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki
Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradska (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina). Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: *Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu
Grdanović, kod Cetinja, potomci Vukmirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u Bosnu; Kaluderac (Buljarica), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne Župe Grbaljske; ogranak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova (Bratonožići)
Grdinić, Žari, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja Nikšića
Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore, Vojvodine, Bosne i Hrvatske.
Grdović, Pečurice (Ulcinj)
Grdoman, Ugnji (Cetinje), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar
Grdomani, staro bratstvo na Ugnima
Grdoč, Ostros (Primorska krajina)
Grebeljanović, Šobajići (Bjelopavlići)
Grebner, Oštro, Herceg-Novi
Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bijelo Polje)
Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića
Grebučanin, Grahovo (Nikšić)
Grević, Cetinje
Grega, Podgorica
Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih su u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar; Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković
Gregovići, selo Novoselje, bratstvo Paštrović
Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog u 15. v.
Grec, u Ulcinju 1534. god.
Greda u selu Orahovu
Greda iz Pive (Kulići 1 kuća), ustaš iz Mostara (i875); slava: sv. Arhandjeo
Grede u Vojkovićima
Gredeljanović, Duži (Piva)
Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lađevcu (Bielća), kasnije kao: Samardžić, ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina)
Gredić, Bistrica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva), porijeklom su iz Mostara; Nikšić
Grempšić, u Kotoru 1436. god.
Grepčani, grupa bratstava u Cucama
Grec, Dobrota (Kotor)
Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
Gržetić, Kotor i područni Škaljari
Grzac, Herceg-Novi
Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka
Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero
Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva
Grijehov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića
Gril, u Kotoru
Grima, Paštrovići
Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume
Grinvald, Herceg-Novi
Griner, Kotor
Grinić, Kotor
Gripić, Kotor
Grisan, Kotor
Grisigano, Budva
Grisko, Kotor
Grit, u Kotoru 1487. god.
Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika
Grišpula, Dobrota (Kotor)
Grk, u Kotoru
Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Hercegovine
Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na Romaniji
Grklanović, Kaluđerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god.
Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan
Grković, Nikšić
Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se
Grk, u, Kotor 1327. god.; Zeta
Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susjedna Zelenika
Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đakovice
Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline Kosovske Mitrovice
Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (Pipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu
Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijelo Polje)
Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima
Grman, u Kotoru
Grobić, Dobrota (Kotor)
Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarađe u Goliji (Nikšić), potomci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska)
Grozdanović, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču
Gromanić, njić, Sutomore 1853. god.
Gromanja, Sutomore (Bar) 1854. god.
Gron, Zelenika, Herceg-Novi
Grondan, i, Kotor
Gropčić, Griharovo (Plav) 1485. god.
Grohaber, Paštrovići u 17. v.
Gros, Kotor i susjedna Dobrota
Grosman, Dobrota (Kotor)
Groc, Herceg-Novi
Groci, Kotor
Gruadreli, Kotor
Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević
Grubavčević, Polja Kolašinska i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića
Gruban, Vilusi (Nikšić)
Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god.
Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Cetinje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane) 1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Grahovo i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okoline Nevesinja (Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu
Grubačević, u Ćeklićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao: Grubašević
Grubači iz Pive (D.Crkvice 7 kuća, Lijećevina 4 kuće), porijeklom iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije
Grubačić, Nikšić; Banjani i Oputna Rudina (nikšićko područje)
Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovine
Grubašev, u Njegušima
Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača
Grubašić, Perast (Boka Kotorska)
Grubeljić, Crnci (Piperi)
Gruberinić, vidi: Guberinić
Grubeša, vidi: Grupša
Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen
Grubinić, u Bjelopavlićima
Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurđa Crnojevića
Grubić, Kotor
Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor
Grubović, Rastoke (Bijelo Polje)
Gruboica, u Kotoru, grana Pima
Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god.
Grubona, vidi: Grubonja
Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grubona
Grubor, Kotor
Grubsić, Kotor u 14. v.
Gruda, u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava, Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim Murićima (Primorska krajina) i kao: Palević
Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije
Gruzina, Grade (Žabljak)
Gruzinov, Podgorica
Gruić, Cetinje
Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića
Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Bratonožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje (Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jedni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci (Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao: Grujić = Dragujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija)
Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Otilovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina. Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rađevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora); Loznica (Mačva) prvom polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići (Zagarač), Danilovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci), porijeklom sa Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja)
Grujičići (Stojanovići - Lulaši), bratstvo u selu Musterovićima
Grujičići, koristim priliku da vam se obratim u vezi svog porekla. Naime, ja zaista nemam koga da pitam. Otac mi je umro kad sam imala 9 god. (1986 god.) a deda pre toga. Zivim u Srbiji u Loznici. Majka mi je ispricala da joj je moj otac pricao da poreklo vodimo iz okoline Danilovgrada. Slavimo začeće Sv. Jovana Krstitelja, 6.oktobar. Pre par godina sam pronašla na sajtu montenegrina ali mi nije jasno: da su Grujičići iz plemena Pješivci, a opet negde piše selo Musterovići planina Zagarač. Da li je to isto pleme? Toliko me sve to interesuje da sam pre dve godine naterala muža da odemo i nadjemo gde je to selo Musterovići...Tada smo inače ćerku krstili na Ostrogu pa je bilo zgodno otići i u Musteroviće. Elem, nista nisam uspela da saznam dalje o mojim Grujičićima. Grujičići su inače ovde u Loznici od prve polovine 19.veka...tako kažu...Čak i deo grada tj. Mesna zajednica se po nama tj.doseljenicima iz CG zove: Crnogora. Porodica je ovde imala ogroman posed u centru grada koji nam je komunistička vlast 60-tih godina nacionalizovala. Ali to je neka druga priča...Volela bih i da saznam koje su to i parcele bile u vlasništvu mojih predaka u Musterovićima ako su odatle, možda u budućnosti i da nešto kupim, to mi je želja velika...Išla sam i na sajt katastra CG ali ne vredi kad ne znam brojeve tih parcela pa ne mogu da vidim ni ko su sadašnji vlasnici...Inače, ja braće nemam, samo sestru a opet moj otac isto nije imao braće, tako i da nam se i loza gasi...Da ne dužim više, izvinite na opširnosti, ako ikako možete da mi pomognete da saznam nešto više, vecno bih vam bila zahvalna. Srdačan pozdrav, prilog: Gordana Grujičić Zarin gordanagrujicic@hotmail.com.
Grujović, Piperi, starosjedioci
Grujovići, dio bratstva Popovića
Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skadar)
Gručašević, Perast
Grum, Herceg-Novi
Grune, Herceg-Novi
Grunio, Kotor
Grimslo, vidi: Stevanov
Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god.
Grupac, u Kotoru 1434. god.
Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu
Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kotoru; u Bjelopavlićima i Danilovgradu
Grupsić, Kotor 14. v.
Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima (Cetinje); vidi: Grupšić
Grupš (Grubeša), Bar
Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić
Gruhović, Bar; vidi: Grhović
Grušić, Kaluderac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god.
Grčanski, vidi: Stevanov
Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore, ogranak Zelenovića, koji su ogranak Cerovića
Gršanić, Donja Lastva (Tivat)
Gualo, Perast (Boka Kotorska)
Guberina, vidi: Guberinić
Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana; Sutivan (Bijelo Polje)
Guvelja, Zaton i Bistrica (Bijelo Polje)
Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje)
Guvera, Nikšić
Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića
Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što ga je vladika Rade prognao iz Njeguša
Guvo, Crkvice i Strp (Risan)
Gugać, Zaton (Bijelo Polje)
Gugliemet, Dobrota (Kotor)
Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riđanima (Nikšić)
Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi
Gugoljanović, Njeguši u 15. v.
Gugulović, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god.
Gudaljević, Herceg-Novi
Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović
Gudević, Nikšić
Gudelj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), a u susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević
Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Popova (Hercegovina)
Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića; Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, porijeklom su iz Popova (Hercegovina)
Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića
Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije
Guzda, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda
Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), odatle su se jedni preselili u Perast (Boka Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz Nikšićkih Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gradaca (Drobnjak); Đenovići, Herceg-Novi
Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini
Guzinović, Uskoci (Žabljak)
Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Bajica (Cetinje). U Skadru su i kao: Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skadar
Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora)
Guičić, Budva, po nahočetu
Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novljana, iz Banjana (Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja)
Gulevič, ić, Grkavac, Herceg-Novi
Guli, Fundina (Kuči)
Gulić, Ranilug (Kosovska Kamenica). 10 kuća slave sv.Arhanđeo starinom iz Crne Gore, od krvne osvete izbegnu 1680 u Miridite, tu prividno prime katoličanstvo a posle 100 godina se zbog krvi isele u Grajovce (između Podgrađa i Bilinca). U Ranilug su doseljeni pre 120 godina.Ovo je uvek bio popovski rod kao do sada.
Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzanom Dolu
Gulković, u Kotoru
Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci
Guljap, i kao: Milutinović, u Zalazu (Kotor)
Guljermović, u Grbaljskom polju
Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije
Guna, vidi: Goni
Gunda, Maoče (Pljevlja)
Gundulić, Kotor 1335. god. porijeklom su iz Drobnjaka
Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta (Kotor)
Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg-Novi
Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. god.
Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića
Gurbača, vidi: Grubača
Gurza, Šestani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i Daboviće
Gurzak, Bar
Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar
Gurašin, Bar
Gurdić, Kotor
Gureza, i kao: Gurza
Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karađorđevića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u Dragosnici (Podibar), vidi: Karađorđević
Gurić, i kao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići)
Gurović, Herceg-Novi
Gurtiluamo, Meljine, Herceg-Novi
Gurska, Nikšić
Girćević, u Hotima (Tuzi)
Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić
Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom iz Hota (njihova grana) i okoline Plava; *Bistrica (Bijelo Polje)
Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića. Od njih su u Klisu (Split)
Guska, u Drobnjacima potomci Kriča
Guslić, Bušnja (Pljevlja); Kotor, po nahočetu
Gusnić, Kotor i Risan
Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija) kao: Jovović
Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; Bjelice (u Bistrici Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjenici i Stupu (Šumadija); Bežđeđe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića (Vučji Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva)
Gutići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića
Gutović, Gornje Rudinice (Piva), grana Ruđića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi su se oko 1750. god. doselili iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu (Gacko), ogranak Božovića ispod Trebjese (Nikšić)
Gutovići iz sela G.Rudnice u Pivi, starosjedioci; slava: sv. Nikola
Gutolj, goz, Herceg-Novi
Guhdia, Podgorica
Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić
Gucale, stari nadimak bratstva Batrićevića
Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići
Guči, Ulcinj 1873. god.
Gučić, Ulcinj 1864. god.
Gučner, Kotor
Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore
Guša, Kotor i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god.
Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ogranak Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore
Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje)
Gušmirović, Bijelo Polje
Gušojević, Ribarići (Kotor)
Ghega, Kotor

Izvor

www.montenegro.org.au/G.html