Wp/cnr/Akcenat
Akcenat je posebno naglašavanje triju komponenata sloga, a slogovi se u riječi razlikuju po jačini, visini i dužini izgovora.
U crnogorskome jeziku koji pripada štokavskome sistemu svi vokali mogu biti dugi i kratki, a mogu mijenjati svoju dužinu (kvantitet) u različitim oblicima jedne iste riječi.
Akcenatski sistem crnogorskoga standaradnog jezika je četvoročlan i pośeduje dva uzlazna i dva silazna akcenta. Svaki akcenat ima poseban znak za obilježavanje, koji se piše iznad vokala u naglašenome slogu, a uglavnom se koristi u stručnim i naučnim jezikoslovnim tekstovima ili tekstovima druge vrste radi postizanja preciznosti, kao npr. u slučaju homonimije.
Vrste akcenata
[edit | edit source]U crnogorskome standardnom jeziku razlikuju se:
- kratkosilazni (ȁ): vjȅtar, pȁs
- kratkouzlazni (à): lèćeti, śèkira
- dugosilazni (ȃ): lȃmpa, śȇn
- dugouzlazni (á): vrćéti, ráditi
Mjesto akcenata i neakcenatskih dužina
[edit | edit source]Riječi se u crnogorskome standardnom jeziku akcentuju prema sljedećim pravilima:
1. Silazni akcenti (i dugi i kratki) mogu se naći samo na prvome slogu u riječi - dȃn, śȅver;
2. Jednosložne riječi imaju samo silazne akcente - pȁs, grȃd;
3. Višesložne riječi mogu imati sve vrste akcenata - razgráditi, klȇtva;
4. Uzlazni akcenti mogu se naći na bilo kojem slogu, osim na posljednjem - národ, otvòriti;
5. Akcenat se u crnogorskome standardnom jeziku ne može naći na posljednjem slogu višesložnih riječi;
6. Neakcentovane dužine nalaze se samo u postakcenatskome položaju (iza bilo koje vrste akcenata) - vojnikā.
Izvori
[edit | edit source]- Adnan Čirgić, Ivo Pranjković, Josip Silić: Gramatika crnogorskoga jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, Podgorica, 2010, str. 34-35.