Wp/cnr/Agron

Kraljevina Ilirija u doba kralja Agrona (3. stoljeće prije nove ere), prostire se "od Epira do Neretve"

Sin kralja Pleuratusa je bio drugi kralj Ilirije. Vladao je od 250. do 230. godine p. n. e. Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od suśeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom istorijskog područja Ilirije u uključujući i otok Hvar (kasnije je vladar Hvara, vojskovođa Demetrijus, u sukobu Rimljana i Ilira, izdao kraljicu Teutu, Agronovu drugu ženu i postao rimski vazal). Sa svojim brzim i pokretljivim galijama - liburnama, Iliri su agresivno djelovali po grčkim kolonijama u Jadranskom moru te tako osim Hvara pripojili i otok Corcyra (Krf) i zaprijetili otoku Issa (Vis) - tada su Grci pozvali u pomoć Rim.

Godine 231. p. n. e. Demetrijus II, makedonski kralj, zatražio je vojnu pomoć od Agrona protiv najezde etolskih Grka i okupacije grada Mediona. Agron je uslišio molbe makedonskog kralja te su Iliri uputili 100 brodova i 5.000 ratnika u pomoć. Pod okriljem noći su se iskrcali i brzo savladali i natjerali etolske Grke u bijeg. Pobjednička vojska Ilira se vratila kući s velikim ratnim plijenom a Agron je bio toliko sretan zbog pobjede da je zbog prekomjernog slavljeničkog uživanja u vinu preminuo. Prema istoričaru Polibiju Agron je umro od napada pleuritisa, upale porebrice. Njegov sin, Pineus, naslijedio ga je i bio kralj, ali samo de jure. Slijedećih trinaest godina kraljica Teuta vladala je kao regent umjesto tada maloljetnog Pinesa. (Triteuta je bila prva žena kralja Agrona i Pineusova biološka majka. Kasnije se Agron razveo od Triteute i oženio Teutu.)

Poveznice

• Iliri - Hrvatska enciklopedija
• Nepokorive Ilire i prkosnu Teutu svladali su Rimljani

Izvori

• Amela Bajrić - Ilirska vladarica Teuta i Iliri u Polibijevom odlomku o rimskom poslanstvu u Iliriji