Wp/cnr/Čedomir Ljubo Čupić
| Datum rođenja | 1913. | |
| Mesto rođenja | Sjedinjene Američke Države | |
| Datum smrti | 9. maj 1942. | |
| Mesto smrti | Petrova glavica, kod Nikšića, Crna Gora | |
| Profesija | student prava | |
| | ||
| Član KPJ od | 1940. | |
| Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | |
| | ||
| Narodni heroj od | 10. jula 1953. | |
Čedomir Ljubo Čupić (Sjedinjene Američke Države, 10. avgusta 1913. — Petrova glavica, kod Nikšića, 9. maj 1942), student prava, politički komesar čete u Nikšićkom NOP odredu i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmijeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je postala simbol otpora i obišla svijet.
Biografija
[edit | edit source]Rođen je 10. avgusta 1913. godine, kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić, rođene Burić, iz Zagrede, koja je dugo živjela u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Tridesetih godina 20. vijeka, vraća se u Nikšić, đe završava gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao ljevičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član KPJ.
Poslije kapitulacije zemlje, aprila 1941. godine, vratio se u Nikšić, i aktivno se uključio u pripreme za oružani ustanak. Pošto su okupatori namjeravali da pohapse sva sumnjiva lica i komuniste, Okružni komitet je donio odluku da se, početkom jula, iz grada sklone svi za koje se zna da mogu biti uhapšeni. Tako se medu komunistima koji su prije julskog ustanka izbjegli iz grada našao i on. Postao je borac čete "Đuro Đaković", formirane od boraca koji su izišli iz grada. Bila je to primjerna jedinica, sastavljena od članova KPJ i skojevaca, koji su bili već provjereni u nizu akcija.
Na dužnosti komesara samostalne čete Nikšićkog partizanskog odreda zarobljen je aprila 1942. godine, u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića. U zatvoru je bio mučen. Kao komunist i komesar čete imao je junačko držanje. Otvoreno je prkosio i ismijavao četnike i nacionaliste, kao sluge okupatora. Rekao im je da ih prezire kao ljudska ništavila. Svojoj rodbini je poručio da ne pokušavaju da za njega traže bilo kakvu milost od okupatora i domaćih izdajnika. Poznat je njegov prkosni osmijeh sa strelišta, pred uperenim cijevima. Kvislinzi u Nikšiću organizovali su javni proces grupi boraca i komunista. Na ovom procesu Ljubo se otvoreno rugao vijećnicima tog sramnog Suda. U stvari, njegove riječi su odzvanjale kao optužbe, pa su se organizatori procesa pokajali i brzo donijeli odluke o smrtnim presudama grupi komunista, medu kojima je bio i Ljubo. Mirno je saslušao smrtnu presudu.
Sa prozora kuće gleda Ljubova majka Stana, a on se nasmija i podignutim vezanim rukama joj mahnu. Bio je to posljednji pozdrav majci od sina heroja...
9. maja 1942. godine izveden je i Ljubo na strijeljanje. Na strijelištu je nastavio da bodri drugove, čime je podizao duh otpora kod stanovništva, prisiljenog da prisustvuje javnom strijeljanju komunista i ostalih rodoljuba. I kada su ga prvi mitraljeski rafali pogodili, stajao je uspravno i gordo dovikivao da će doći dan pravedne osvete. U 30. godini života ugasilo se srce crnogorskog ČE GEVARE.
Nasljeđe
[edit | edit source]Narodnim herojem proglašen je 10. jula 1953. godine.
Pošta Crne Gore je 2013. izdala markicu sa likom Ljuba Čupića, a dvije godine kasnije dramaturg i pisac Obrad Nenezić objavio je roman „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, inspirisan životom “jedinog Crnogorca koji miri sve razlike, ideološke, vjerske, nacionalne.“
Povodom 13.jula, Dana državnosti, 2018. godine je otkriven spomenik narodnom heroju Čedomiru Ljubu Čupiću u Nikšiću. Spomenik nazvan „Heroj na korzu“ je rad Zlatka Glamočaka, urađen prema idejnom projektu Mihaila Radojičića, a finansije je obezbijedio nikšićki preduzetnik dr Dušan Đurović.