Wp/cnr/Ćehotina
Karakteristike[edit | edit source]
Rijeka Ćehotina je pritoka Drine i nakon Lima najveća njena pritoka. Protiče u śeveroistočnom dijelu Crne Gore. Površina sliva je 1296km2.[1][2] Dosta se razlikuje od ostalih riječnih slivova u Crnoj Gori. Od najviših izvora ispod Zečeve glave (1400m) Ćehotina kao planinska rijeka dosta meandrira. Do ušća u Drinu dužina toka je 136 km a u Crnoj Gori 108 km. Samo śevernoistočni dio sliva pripada kršu sa malo površinskih tokova. Izvire iz više vrela na području Vraneša, đe su u blizini i izvori Ljuboviđe pritoke Lima.
Prosječni godišnji proticaj Ćehotine kod Pljevalja je 7,4 m3/s, kod mjesta Gradac 14,2 m3/s a u mjestu Vikoč 20,5 m3/s. Važnije pritoke Ćehotine su desne pritoke Kozačka rijeka, Dubočica, Jugoštica, Gornja rijeka, Kržavska rijeka, i Šupljica i lijeve pritoke Maočica, Vezičnica, Voloder, Koritnik, Mjedenik, Škopotnica. Dolina Ćehotine je u gornjem dijelu uśekla usku dolinu a u Miletinom brdu klisuru dugu 4km a duboku 200 -300m.
Brana i jezero[edit | edit source]
Oko ušća pritoka su proširenja a najveća ravan je Pljevaljska kotlina (54km2). Ovo područje je bogato velikom naslagama lignita. Na Ćehotini je izgrađena brana i stvoreno vještačko jezero Otilovićko jezero. Ulijeva se u Drinu kod Foče.