Wp/cak/Ruq'ij ri k'ayewal

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > Ruq'ij ri k'ayewal

RI OYOWAL Q’IJ

Chwäch ri q’ij nuyom apo   ri nataxik richin yechaqij

Ri aj juk'an ya' xkik'waj ri ruya'l ruwa' ri loq'oläj q'ij.
Toq ri aj juk'an ya' xe'oqa' wawe' Ab'la yala' xkib'än k'ïy kamïk.

Enutzeqeb’an ri b’ix    ja ri nuk’owisam pe iwïr

Chuqa’ man xkinoq’ ta po manäq xtin mestaj ta

ronojel ri k’ayewal ri po ri xkik’äm pe ri ajawa’ ri aj juk’a ya’


(Nab’ey b’ix pa moloj)

Ruq’ij ri poqonal, ri kikamïk ri ixöqi etamanela’

Ruq’ij ri poqonal, ri kikamïk ri ixöqi etamanela’ 


Toq  noq’ ri q’ij ri ruy’al ruwa’ eq’anapwäq chuqa poqonal q’axomal

nutur ri ri’ achi’ säq, rija’ xwa’ xnojqa chuqa’  xoq’ ri ruwäch ulew pa ruqa’

Nikäm ri ulew nitz’ojpin xib’irïk, ja ri rurayb’el ri säq achi’ xa pa ruwi’ ri ajaw nich’on

noq’  ri kaj  nub’än ch’ab’eq poq chuqa’ rïn ninna’ chi nanimej ri k’aslem chinuwäch


(Rukan b’ix pa moloj)

kami’ mani’ yinamestäj yib’e pa junchik tinamït jun chik ochoch

k’a kuchi manäq xib’irel ta k’a kuchi’ man yojcholin ta

Pa kaq’eq’  ch’oköl yib’e pa müs pa ruwi’ ri palow

xkik’ase’ ta  pa awi’ pa ajolom chuqa’ xkiwurqa’ pa ak’u’x


kami’ rïn in ixkanul, inyawa’ ruwäch ulew inyawa’ raqän ya’

kami’ manäq achike ta nitikir ta nukamisaj nusik’inïk

ruma’ iwïr xketamaj pa ruwi’ ri k’eyewal ri xemuxan


(Rukan B’ix pa moloj)


Toq niseqer, toq nikäm ri q’equm

Rïn xkitzolin ta, rïn xkinok ta juraqäm

Nuyom apo chuwäch ri q’ij ri atojïk chin yechaqij

xotoqa ta ri q’ij richin ruk’isib’äl tojïk


(Rukan B’ix pa moloj)

Rub’ix ri ajq’ojom M. Oz


Ri rutz’ib’ re aj q’ojom re’ nich’on xajub’a chirij ri “Verdadera relación de la conquista del Perú” de Francisco Jerez. (Sevilla, 1534).  Ri b’ix nu tzijoj ri k’ayewal rix kib’än rixkik’em pe ri aj säq achi’ ri aj juk’an ya’. NNich’on chirij ri k’eyewal xutz’et ri qate’ ruwäch ulew.


Nich’on chirij ri oyowal ri kikamisab’äl ri kik’amom pe ri aj juk’an ya’chikij ri nimatinamït ke la’ Ab’ya yala. Chuqa’ nich’on chirij ri Francisco Pizarro kik’in ri achi’a epetenäq rik’in pa 1532 ri b’ix nunataj ri kamïk, ri pononal ri etzelanel rixkib’än che ri rinamït ke la’ Peru’. Rije’ choj xekikamisaj ri winaqi’ mam k’o ta kimaq ta ruma’ ri aj juk’an ya’ nikikanuj ri q’anapwäq xb’e ri kik’u’x  chi rij ri q’anapwäq. Xa xe’ ruma’ ri janila xekamisan, kan xkik’ix ri winaqi’ pa ruwi’ ruwäch ri ulew.


Chuqa’ ke ri’ ri pa Mexico ri Hernán Cortés xub’en k’iy kamisanïk rije’ xekik’waj ri aj k’amol b’ey ri chin rochoch ri ajaw. Ri b’ix nub’ij chi pa ruwi’ ri ajaw rije’ xkikamisaj, xkeleq’aj, xkik’waj ronojel rixkitz’et pa ruwi’ ru ruwäch ulew wawe’ Ab’la Yala’.