Wp/cak/RI CHIKOPI’

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > RI CHIKOPI’

RI CHIKOPI’

Tik’ases ri k’aslem toq natz’et jun chikop, ronojel ri chikopi’ ek’o chuwech ri qate’ ruwechulew k’o jalajöj kisamaj, ek’o ri nikiya’ tik’ases paqa  qak’aslem, nikiya’ kotem, yojkichajij, yojkito’ chin yojwa, janila jeb’ël.

Ek’o ri chcopi ri man utzta kitz’eton ri winaqi’,  jun tz’eteb’äl ri sian, rija jeb’ël ruma jeb’ël jalajöj b’onil ek’o, ruwäy jari’ ri ch’oy, yeruk’is toq ninum, janila ri winaqi’ man utzta nikitz’et.

Keri chuqa ri Tukur, ruma nikib’ij ri winaqi’ toq nib’ixan itz’el ruma’ rub’ix nub’ij chi k’o nikem. Ri chikop re’ keri’ ch’aqa etaqo’n tzij, ri winaqi’ man qetamanta jari’ ri itz’el ni kitz’et ri chikopi’. Ri qetaman nikimatioxij che ri rub’ix.

Ri Kumätz jun chik chikop ri k’o ru raxtewul toq natz’et jun, janila yaruxib’ij, nim la ruchuqa’, ruma’ ri’ ri achia’ niki kamisaj toq nikil pa juyu’ pa kech’elaj. Man ützta niki kamisaj ruma’ rije eko’ pa rochoch, keri’ chuqa’ jun taqonel, k’o rajawal, k’o ru k’ayewal toq nakamisaj jalajöj chikopi’.

Keri’ ronojel ri chikopi’ manchojta ek’o chiqaxkin, achi’el roj ri winaqi’ k’o jun qasamaj qak’amompe’ k’o chi niqasamajij, wi man xtiqasamajij k’o ru k’ayewal, keri’ ri chikopi’ toq rije nikib’en kisamaj k’o chuqa k’ayewal achi’el ri xqatzijoj qa, k’o kamik pa ki wi ruma ri winaqi’ rija chub’en ru samaj, ri winaki’ nikik’uaj ri poqonal chupan ri ru k’aslem, ruma’ xki q’et ru k’aslem ri chikopi’.

Ruma’ ri’ tiqachajij qi’ chikiwech ri jalajöj chikopi’, tiqanimaj qitzij ri nim, ko’öl chikopi’, toq niqanimaj ri ki tzi’j janila jeb’ël xtub’en ri qak’aslem.