Wp/cak/Jampe' ulew nrajo' ri achi

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > Jampe' ulew nrajo' ri achi

Re jun peraj tz’ij richin ri lema’ chin ri tz’ib’anel León Tolstoi, rub'ini'an "Jampe 'ulew nrajo' ri achi"

Tz'ib'anel Leon Tolstoi

Jun b’ey jun achi nisamäj pa juyu’, rub'i' Pahom, yalan nsamäj pa kib’i’ ri rach'alal. Majun rulew ta rija’. Jantape’ majun  rupwaq ta “toq oj  ko’öl juntape’ yojsamäj rik’in Qate’ ruwach’ulew- ko b’ey yojnojin –kojkäm achi’el kojk’ase, majun achike ta k’o qik’in. Wi qichin ta ri qate’ ruwach’ulew ronojel jun wi niqatz’ët.

Kamin k’a, naqaj akuchi’ k’o rochoch ri Pahom pa ruq’a tinamït, ko jun q’opoj, jun ko’öl ajcha’ib’äl rajaw che ri wok’al kab’lajuj k’an ulew. To xapon ri tzij chi la q’opoj nrajo nuk’ayij rulew. Pahom xraxaj chi rachk’ulujay nuloq’ wi juk’al wo’o’ k’an, chuqa’ ri q’opoj xrajo’ chi xaxe nik’aj ri pwäq wi nroyob’ej jun juna’ ri jun chik nik’aj che ri pwäq.

“achike nab’ij –xnojin Pahom- la ulew la k’ayix wi rïn majun achike ta xinch’ek”

Ke ri’ xnojin xch’o’n rik’in rixjayil.

-julëy chik winäq yeloq’on, wi röj k’o chi nqaloq’ lajuj k’an. Ri k’aslem k’ayew wi majun awulew ta.

-xetzijon, xenojin jampe yetikir nikiloq’. K’o kik’in oxq’o’ maq’uq’. To xkik’ayij jun wakx chuqa’ nik’aj ri kichikopi’. Xkik’utuj jub’a chi re ri echa’m, ke ri’ xkimol ri nik’aj chi re ri pwäq ri nkajo’. K’a ri’, ri Pahom xucha’ jun juyu’ ri k’o juk’al k’an rulew, akuchi k’o k’ichelej, xb’erutz’eta’ ri q’opoj chuqa’ xuloq’.

Ke ri’ Pahom k’o wi rulew. Xukanuj ri ja’tz chuqa’ xutik, ke ri xk’oje jeb’el ri achike xutik. Toq xkis jun juna’ xutoj ronojel ri ruk’as xutoj che ri q’opoj chuqa’ chi re ri echa’m.