Wp/cak/Cholonel

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > Cholonel


Rib’i’ ri cholonel Anonimo(ruma rija ke ri xubij pe chuwe.)

Xoq’a qa’ tata Chupam re jun chaq’a’ re’ ninwajo’ ninbij chawe’ jun ka’i’ oxi’ taq kutunïk pa ruwi’ asamaj.

Ri  nab’ey kutunïk nub’ij

1.      ¿Achike asamaj?

-rïn cholonel

2.      ¿Achike rusamaj jun cholonel?

-Jun cholonel jari’ jun sipanïk nuyon ri ajaw chikichin nakuaj pa ru b’ey chuqa’ pa rutzil ronojel ri ka b’anob’äl chupam ri qak’aslem

3.      ¿Ri cholinïk jun samaj k’ayew?

-Näq ri cholonïk jun samaj kan alabaxinempe kan akamonpe’, nusipaj chawe’ ri ajaw, ri rachulew ja ri’ jun sipanïk kan akamonipe

4.      ¿jampe juna’ xatikirisaj re jun samaj re’?

-Xe’e yan jun waqi’, wuqu’ juna’ o kinb’a más po majun nina’ ta jeb’el jampe pero si  kan jampe lach kan.

5.      ¿k’o jun b’ey xanojij naben re jun samaj re’?

-majun, majun nisiquera taq wachikan xa xe pues seguramente ri winäq yatkitz’et  o talvez kan yakikot chupam ak’aslem chikichin nakuaj ri chab’äl, rutzil re qak’aslem seguramente ja ri’ xkitz’et ri winäq ruma ri’ taq xitikirisaj.

6.      ¿k’o jun winäq xuya’ runa’oj chawe, ach’el jun tijonel nuya’ runa’oj el taq rutijoxela’?

-Jantape’ chupam ri ak’aslem tiene ke jun natz’et k’o jun nib’ij chawe’ ke re’ nab’ij, ke re’ na’an, ke re’ rub’eyal. K’o jantape’ k’o jun mas retamab’äl chawech rat ja ri’ nukut ab’eyal chupam re samaj re.

7.      ¿achike xana taq xaben ri nab’ej cholinïk? Nanataj o ma neq

-Kan Jampe’ la, xa xe ja, janila yekikot chuqa’ achi’el ta nuxij awi’ ruma taq na’en re samaj re’ konojel ri winäq yatqakaxaj, konojel ri winäq nikiyik achike ri naij chuqa’ ruma’ ri xinxijb’i’ jun ramaj xa xe yikikot paralma porque seguraramente que yitikir pues ruma ri ja ke ri’ xien ka’ ri nab’ey  b’ey.

8.      ¿Achike nimaq’ij rat xatok cholonel?

-Ja el xina jun qachalal xok te’ej tata’aj ri chin jun k’ulub’ïk entonces majun chiketa nie chuwäch ncha ri’ xorub’ij chuwe xa xe nibij che rija que rïn man junb’ey xinbanun pe re samaj re’, (ri achin xub’ij) pera rat yatikir, rat yatok pe aunque sea ka’i’ oxi’ chab’äl taij pero kan rat xcha’ chuwe. Ja ri taq xib’e, ja ri ninna.

9.      ¿toq jun winäq nrajo’ ri rat nok rucholonel, achike rub’eyal nuen?

-Taq najob’aj jun rub’eyal chin jun nimaq’ij  o achike nanojij pa k’aslem tiene que nakanuj jun winäq que retan rub’eyal, pues nkakutuj ka utzil ri o nakutuj utzil rat. Porque man xabichike ta winäq ri pues achi’el nib’ix napab’a ok.

10.  ¿Atata’, amama’ chuqa’ jun awachalal nsamaj ri cholinïk?

-Ja, ri numama’ chi ka’i’ numama’ rije xenab’iyejyaj maneq ekes ta pero rije’ cholonel chi ka’i’ y kan ke ri’ nutata’ ruma ri ja re kisipanïk rije’ chuqa’ janila yekikot. Xa kin ta k’o jun chik nubajkual xtinaya kan ri jun sipanik re’ pore kan qakamompe’.

11.  ¿ronojel ri winäq ütz nusamaj ri cholionïk?

-Ja k’o modo xabichke winäq noanun pero re sipanïk re kan yaonbi pe chawe, konojel k’o modo nika’an pero ma xabichike ta nianun.

12.  Tabana utzil tatz’ijoj ba jun ka’i’ oxi’ taq na’oj pa ruwi ri asamaj achike rat nawajo’ nabij.

-matyox chawe rïn ninkawomaj chi re ri numalej ajaw chuqa’ ninkawomaj chi re ri winaqi’ ke yatokikanuj chuqa’ ja re’ ka’ jun sipanïk ruyon ri xamanil chuwe chuqa’ ruma ri ninkawoman ka rikin ri ajaw, rikin ronojel rusetelen ri rachulew porque jun kikotemal nuya’ pa ak’aslem chuqa’ jun urtusan nuya’ ka’ che ri ak’wala’ k’o awikin.


*Janila matyox tata’ ruma ana’oj. Matyox.

 

-Ütz ri’ matyox chawe.