Wp/yua/Nal

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | yua
Wp > yua > Nal
Nal.

U pak’aalil

Zea Mayz, jump’éel monoica pak’áal u xiibil yéetel u x ch’uupil u loole’ ti’ ku yaantal laili’ te’e pak’áalo’. Wa tumen jaj ja’abunja’ab le pak’áalo’ U séeb u nojochtale’ ku cha’ik u ka’analtal tak 2,5 m, u chune’ toj, chich yéetel ts’u’uy. yaan u jeeo’ob chen ich k’aax ku ch’ijlo’obe’ ku chukko’ob tak 7m u ka’analtalo’ob.

U chuume’ óoxyáal yan ti’: jump’éel epidermis exterior sáak’ale’en yéetel ma’ tun máan ja’i’, jump’éel pared tu’ux ku máan u ma’alobil o’och ’ yéetel jump’éel médula ti’ le u tejido ts’unts’unkil yéetel sak tu’ux ku li’isik u ma’alobil o’och p’ata’an, ch’ujuko’ob u maas k’a’ananil.

U le’elo’obe’ ku chowal yéetel tak’akbal tu chuun, te’ela’ ku yaantal u nalilo’obi’. Cada jump’éel nale’ yaan u bakalil chuup yéetel ya’ab u t’o’olo’ob xi’im, le je’ela’ let’ le ku jaantalo’, ts’o’okole’ le je’ela’ je’el u yaantal 8 wa 30 ti’e’.

Yaan xi’imo’obe’ chéen k’aax ku yaantalo’ob, yéetel u ya’ala’al ma’a jaaje’, lelo’ jump’éel ba’al ma’ ila’ak wa beyi’, mina’an contraste ciertifico u ti’al u ya’ala’al wa je’el u beytal u pa’ak’al tu juunale’. Le pak’aalo’ob luubul yéetel tak’a’an u yiich lu’umo’, beyxan wa k’as ch’ule’, ku beetik ma’ u xu’ulul u kuxtal le ja’abunja’abo’ pak’aala’. Le pak’áal jach chawakbal u mootso’ob yáak’ol lu’um, le beetike’ jach seeb u kíimil wa ku beet k’iinil, ya yanak ti’ lu’um ma’a ma’alo’obi’, beyxan wa ka pikta’ak tumen jach chichich iik’.