Wp/mos/Cuban Rumba

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mos
Wp > mos > Cuban Rumba

Wikipedia pʋgẽ, "Rumbón" sẽn yaa sõor sẽn pa tar yõodã leb n lebgd n get-b-la woto. Sẽn na yɩl n bãng radio wã, bɩ y ges Rumbón (Sirius XM). Rumba

Cuban rumba
music genre, type of dance
Subclass ofmusic of Cuba Tekre
Country of originCuba Tekre
Intangible cultural heritage statusRepresentative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity Tekre
Described at URLhttps://ich.unesco.org/en/RL/01185, https://ich.unesco.org/fr/RL/01185, https://ich.unesco.org/es/RL/01185 Tekre
Practiced byrumbera Tekre

B sẽn boond tɩ "Abuá" ne "yuka" wã yɩɩl la b sẽn boond tɩ b "drum", sẽn yit Sipãn wã, la b sẽn dɩkd b naam n boond tɩ "coros de clave" wã buud-goam sẽn be yʋʋmd 1800 soabã saab saabã saabã, sẽn be Kuba rɩtgẽ. A yii Kuba kiidã pʋga, sẽn yɩɩd fãa Havana la Matanzas tẽn-tẽnsã pʋgẽ, yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã saabẽ. A yaa Afirik mizik la dansã buud toor-toor sẽn boond tɩ Abakuá la yuka, la a yaa sẽn boond tɩ Spanish coros de clave wã. A Argeliers León yeelame tɩ rumba yaa Cuba mizikã "tõnd-n-soab" sẽn yaa kãseng n yɩɩd a taabã,[1] la tɩ b sẽn boond tɩ rumba kompleksã yaa mizik bãngdb n tũnugd ne-a rũndã-rũndã.[2][3] Yaa b sẽn naan n naan n naan tɩ b naan wa b sẽn naan wa b naan wa n naan wa b b sẽn naanã.

Sẽn yaa toor ne Afirica tʋmtʋmdb sẽn yaa naong rãmba n maand a rũmbu wã, a ket n yaa Cuba kibs la kibs buud a taab n yɩɩd a taabã. B sẽn na n yɩɩl n pa nong n yɩɩl, b sẽn na n maan yɩɩl sõma, la b sẽn na yɩl n tõog n yɩɩl sõma wã yaa bũmb nins sẽn kɩt tɩ b maand yɩɩl wʋsg ne rumba wã. B ra tũnugda ne karẽng-dãmb n yaa tãmb-dãmb hal tɩ ta yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã sɩngrẽ, tɩ b lebs n dɩk b zĩigã ne tumbadoras (kong-dãmb). Yʋʋmd 1940 wã sẽn sɩng ne a sẽn sɩngã pʋgẽ, b yɩɩ neb wʋsg sẽn maan yɩɩr n yɩɩdã, wala Los Papines, Los Muñequitos de Matanzas, Clave y Guaguancó, AfroCuba de Matanzas la Yoruba Andabo.

Sẽn sɩng ne a sɩngrẽ wã, a sẽn da nong n yɩɩd yaa Kuba, la a sẽn paam n kõ-a wã pa be tẽn-kãng ye. Etazĩni, b pʋdga "rumba" b sẽn boond tɩ "balroom rumba" wã, la Afirik soolmẽ wã, b boond-a lame tɩ "Congo rumba" (a sẽn yaa a sẽn yaa Cubano biig n naan wa). A sẽn tar pãng Espaañã pʋgẽ wã yaa kaset ne rumba flamenca la a sẽn yitã, wala a Katalan rumba.

A We-Rums Kibare[edit | edit source]

Rumba gomdã sɩngre yaa b sẽn pa mi ye, la Diccionario de la lengua española pa kõt-a ye. [4] A Joan Corominas yeelame tɩ gom-biigã yita "rumbo", sẽn dat n yeel tɩ "tõnd sẽn maand yɩɩr" (b sẽn da boond tɩ "tẽnd sẽn maand koom-koglgã") la "koglgã sẽn kẽnd to-to", tɩ gom-zugã tõe n yita gom-biig ning sẽn boond tɩ "rombo" ("rombus"), sẽn yaa mak-sõng sẽn be kompasã pʋgẽ. Yʋʋmd 1978 wã, Oscar Valdés sẽn wilg filimã pʋgẽ, b yeelame tɩ gom-biig ning b sẽn boond tɩ rumba yita Ɛspãni, n dat n wilg "bũmb nins fãa b sẽn get tɩ yaa bũmbu", tɩ b yita gom-biig a "mujeres de rumbo" pʋgẽ. [5] Wala makre, Kuba pʋgẽ, gom-biigã tõe n yii Afirik Wɛtgã bɩ Bantu buud-gomdã pʋgẽ, a sẽn wõnd Afro-Karibi gom-biis a taab wala tumba, macumba, mambo la tambó yĩnga. [1] Yʋʋm kobs 19 soabã pʋgẽ, Kuba, sẽn yɩɩd fãa Havana la Matanzas tẽn-tẽnsã pʋsẽ, Afrɩka nebã ra deng n tũnugda ne gom-biig ning sẽn yaa rumba wã n dat n yeel tɩ party. A Olavo Alén yeelame tɩ zĩ-kãens pʋsẽ, " wakat sẽn loog n loog n loogdẽ, rumba pa leb n yaa gom-bi-bɩɩga ye, la a lebga Cuba mizik buud sẽn yaa sõma la a leb n yaa dans buud sẽn yaa toor-toorã". [6] B tũnugda ne gom-biis nins sẽn yaa rumba wã sẽn yaa Galici bɩ Portugal buud toor-toore.[2][3]B tũnugda ne gom-biis wʋsg Kuba pʋgẽ n wilg tɩ b yaa tigimsã, wala changüí (Oriente), guateque (rãmb pʋsẽ), tumba (Afri-Cuban dãmba), bembé (b sẽn tũud ne Santería), macumba la mambo.

Sẽn yaa a soab sẽn yaa a soab n kɩt tɩ b pa mi a yell ye. Yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã saabẽ wã, Cubã maan-kʋʋdb (guajiros) sɩngame n maand rumbitas b party wã (guateques, changüís, parrandas la fiestas patronales). Yɩɩll-kãensã yaa tẽng zug guarachas (ka rumbas sẽn zemsã) sẽn da yaa toor ne tẽn-tẽng buud toor-toorã sẽn yaa tonada la zapateo wã. [1] [2] Woto me, yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã sɩngrẽ, Cubana bufo teetr pʋgẽ, b ra boondẽ-b-la guarachas nins b sẽn yɩɩl filimã sɛɛbẽ wã tɩ rumba finalã, baa ne b sẽn pa tar yɩɩl sẽn wõnd rumba wã ye.

Dɩtbã[edit | edit source]

Sõngr sẽn yaa sõma[edit | edit source]

Rumba instrumentation wã yɩɩ toor-toore, tɩ yaa ne instrumentã sẽn yaa to-to la a sẽn yaa to wã. Rumba sull fãa instrumentã yaa karõ, tɩɩg gãn-kãnga a yiib sẽn wẽed taab ne taab n wẽed ne taaba, la conga bobb: quinto (tumbal sẽn tar pãng n yɩɩd fãa), tres dos (sẽn tar pãng n yɩɩda) la tumba bɩ salidor (sẽn tara pãng n yɩɩd taabã). Sã n yaa ne tʋʋm-teed a taab sẽn yaa wa catá bɩ guagua, yaa tɩɩg silindr; palitos, yaa tɩɩgã logs sẽn na n pãb-a; yaa chekeré la maracas; yaa bãn-dãmb sẽn na n yɩɩg wa güiro; yaa bẽne, la cajones, yaa tɩɩs bokse sẽn deng n maan kongã.[7] [8]Yʋʋm 1940 wã pʋgẽ, yɩɩlã paama pãng ne Cubano biiga, sẽn yɩɩd fãa Ignacio Piñeiro sẽn boond tɩ Septeto Nacional la Arsenio Rodríguez sẽn boond tɩ conjunto wã, sẽn kɩt tɩ b rɩk instrumentã wa tres, double bass, trumpet la piyano, la b yiis idiophone instrumentã.[9] Wakat kãng bala, Cubans big bands, ne b sẽn tʋmd ne yɩɩl-dãmb wala Chano Pozo, sɩngame n naagda rumba sẽn yaa sɩd ne b dansã. B sigla AfroCuba de Matanzas sull sẽn zĩnd yʋʋmd 1957 wã n paas b sẽn boond tɩ batá-rumba wã ne b sẽn boond-b tɩ batá rumba wã. Sẽn pa kaoos, Cubans Vocal Sampling yɩɩlã yɩɩla a cappella (vokaal bal, instrument pa be) rumba.

Rɩtm[edit | edit source]
File:Rumba Clave Pattern.svg
Rumba clave in duple-pulse and triple-pulse structures

Baa ne rumba sẽn yaa b sẽn maand ne b sẽn maand n paasã (tõnd sẽn maand ne tãas-n-taase: 24, 44), b leb n maand ne tãag-n-taaga (tõnda sẽn maand ne ba-n-tãase: 9 8, 3 4). Rumba buud-goam wʋsg pʋsẽ, wala yambú la guaguancó, b sẽn boond tɩ duple pulse wã yaa pipi, la b sẽn boond t'a triple pulse wã pa pipi ye. Sã n yaa ne tẽn-tẽngã, b sẽn boond tɩ columbia wã, b getame tɩ b yaa tãabo, la b getame t'a yaa yiib-n-soaba. Woto tõe n yɩɩ ne "binar" sẽn yaa Afrika wã sẽn yaa tãnsãb sẽn yaa tãs-n-soabã yĩnga. B sẽn boond tɩ "kloob" wã la b sẽn boond tɩ quinto wã fãa yaa b sẽn na n wilg b sẽn na yɩl n tõog n yɩɩl sõma. Rẽ poore, instrument a taabã yɩɩda b sẽn boond tɩ b sẽn boond n'a "tumbã" wã. Rumba wã yaa kareng sẽn tar kareng a nu sẽn boond tɩ clave la a sẽn tallã.

Yɩɩllã siglgã[edit | edit source]

Yambú la guaguancó yɩɩl sɩngda ne yɩɩl ning sẽn yaa a yembr sẽn yɩɩl ne yɩɩl sẽn pa tar võor ye. B boondame tɩ "diana". A Larry Crook yeelame tɩ yɩɩl-kãngã tara yõod wʋsgo, bala "a tara yɩɩl-kãseng ning b sẽn boond tɩ "kẽngr-n-soab" wã me.[10] Sẽn yaa yɩɩl-tũudã kõt-b yɩɩl-kãnga, wall b tõe n wilga bũmb a ye, la a yaa a to. Sẽn yaa to-to wã, b na n maana yɩɩl sẽn yaa to-tõnd n yɩɩd bɩ sẽn yaa to sẽn yaa to wã. Rẽ poore, yɩɩl-gʋlsdã na n yɩɩla yɩɩl-kãnga n wilg bũmb ning sẽn kɩt t'a maan rumba wã. B boondame tɩ sɩngaar, bala b maanda sɩngaar la sɩngaar. Wala makre, yɩɩl-gʋlsdã tõe n yɩɩl yɩɩl sẽn yaa sõma. Rumba wã sẽn yaa sõma n yɩɩd yaa "Ave Maria Morena" (yambú), "Llora como lloré" (guaguancó), "Cuba linda, Cuba hermosa" (guaguancó), "China de oro (Laye Laye) " (columbia), la "A Malanga" (columbie).

Rumba yɩɩlã tara pʋ-sʋk a yiib sẽn yɩɩd. Pipi wã, yɩɩl ning b sẽn boond tɩ canto wã, yaa yɩɩl-kãsengã sẽn maand yɩɩl-kãsems sẽn yaa yɩɩl sẽn yaa kãn-kãe, tɩ kẽer pa tõe n maan yɩɩl-kãens ye. Sẽn yaa yɩɩl-tũudã taa n yɩɩl yɩɩl-dãmb ne yɩɩl-rãmba. Pipi sullã tõe n kaoos minit a wãn n tãag sẽn na yɩl tɩ yɩɩl-tũudã wilg yɩɩl-dãmb a taabã tɩ b leoke yɩɩl-kãnga sẽn yaa bilfã. Yɩɩll kãngã pʋga, b boond-a lame tɩ montuno.

Kudemde[edit | edit source]

Sɩngr sẽn yaa toor ne taaba[edit | edit source]

Yʋʋmd 1600 soabã pʋgẽ, Spaans rãmbã sẽn wa n tɩ yi tẽngã pʋgẽ wã n wa n tɩ tall-b n tɩ wa n tɩ kõ-b yembse. Yʋʋm kobs 18 soabã la 19 soabã sɩngrẽ wã, sukari sẽn da tar yõod wʋsg tɩ b yiisd b teedã n tɩ yiisd tẽns a taabã yĩnga, b kɩtame tɩ b kẽes neb wʋsg Afrika soolmẽ wã yembse, n tall-b n kẽng Kuba, la b modg-b tɩ b tʋm sukari pʋʋgẽ. Afirik nebã sẽn da yaa yembs tẽnsẽ wã, b ra ket n maandẽ tũudmã, kibs la bobb sẽn da yaa b sẽn da maandẽ wã zãmaan-zakr fãa. B sẽn da tar buud-goam nins sẽn yaa Bantu, Yoruba, Fon (Arará) la Efik (Abakuá) wã ra tara pãng wʋsg Kuba rɩtgẽ wã, zĩig ning b sẽn dog rumba wã. Africa nebã ne Europay nebã sẽn da be tẽn-kãng zugã sẽn da pa kaoosã kɩtame tɩ b bãng bũmb ning b sẽn boond tɩ Afro-Cuban buud-gomdã rũndã-rũndã. Yaa bũmb b sẽn boond tɩ buud-goamã sobg-sobg-sobgã, la a Fernando Ortiz sẽn yaa Kiba bãngd n wilg-a buud-goambã wɛɛngẽ. Kùba nebã sẽn da tar buud toor-toorã, b sẽn da tarã, b leb n ningda Sipãn buud-goamã ne Afirik buud-goamyã, wa b sẽn maan ne rumba wã. A Ortiz ra getame tɩ b sẽn na n tõog n tõog n paam buud toor-toorã yaa bũmb sẽn yaa sõma, la tɩ "b segd n bãng n bãng n deeg taaba, n wilg tɩ b sɩd yaa bũmb sẽn pa nana".

D segd n goma sɩngrẽ wã tɩ rumba wã pĩnd wẽndẽ yɛl wʋsg yaa neb sẽn pa mi, sẽn kɩɩsd-b, sẽn tagsd tɩ b tõe n maan bũmb ninsã, la b sẽn get b mens to-to wã, tɩ tõe n kɩtame tɩ b pa tõe n le bao n bãng a sẽn yɩ to-to ye. Baa kãsem dãmbã me sẽn da be rumba siglgã siglgã siglgẽ wã, b pa zemsd taab a sẽn maan bũmb ninsã wɛɛngẽ ye. - David Peñalosa

Neb wʋsg sẽn zãmsd b buud-gomdã sakda n deeg tɩ b tõe n yãa rumba wã yẽbgr Havana la Matanzas soolmẽ wã yʋʋmd 1880 wã. Solares wã, b sẽn boond tɩ kuarterías wã yaa ro-kãsems sẽn be Havana la Matanzas tẽn-kɩremsã pʋga. Rumba wã sẽn sɩng ne Malanga n ta Mongo Santamaría wã, b ra zẽka b rãmb wʋsg n boond tɩ solares.[11] Yʋʋmd 1886 wã, b sẽn yiis yembdã Kiba, b boola nin-buiidã tɩ b lebg nin-tɩrsã. B ra boond-b lame tɩ negros de nación. Yaa gom-biig sẽn be rumba yɩɩlẽ wã pʋgẽ.[12]

Rumba (yambú la guaguancó) sẽn yaa tẽn-tẽngã buud toor-toorã pipi rãmb ra tõe n zĩnda yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã sɩngrẽ, yembd barakoẽ wã, hal tɩ deng tɩ b rɩk gom-biig ning rumba wã n lebg buud-gomdã. Yaa sɩd tɩ b ra tara bũmb nins b sẽn da tar n na n dɩk n tɩ dɩk n tɩ rɩk n tɩ dɩk b sẽn da yaa b sẽn da boond tɩ rumba wã. Baa b sẽn pa yã rumba wã sɩngrẽ wã, b vaeesa n bãngame tɩ b ra tõe n maana bũmb wʋsg ne a sẽn maan-a to-to wã, la b vaeesa wʋsg a sẽn maan bũmb ninsã sẽn kẽed ne yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã sʋka la yʋʋm kob-sikr 19 soabã saabẽ wã. Rumba buud-goam nins sẽn be tẽng zugã yita coros de clave la coros de guaguancó wã pʋgẽ. Sẽn paase, b ra tara yuka wã la b yɩɩl sẽn yaa Kongo nebã sẽn da nongã, n kɩt tɩ b tõog n yɩɩl ne b yɩɩl-rãmbã. Sẽn paase, Abakuã nebã sẽn da yaa toor-toor n be Africa Wɛtgã soolmẽ wã, sẽn yaa a Laavana la a Matanzas soolmẽ wã me kɩtame tɩ rumba wã lebg buud a taab sẽn pa tar bũmbu.

Coros de clave[edit | edit source]

Sõsg ning sẽn yaa kãseng: Katalõnd kompozitɛɛr a José Anselmo Clavé n wa n wilg tɩ b tara yɩɩl-kãsems nins sẽn yaa yɩɩl-bã, la b lebga nebã sʋka yʋʋm 1880-nii la yʋʋm 1910-nii la woto.[13] B ra tara pagb la pagb 150 sẽn yɩɩl ne b sẽn da tar bũmbu la b sẽn da maand yɩɩl ne Europe wã. Yɩɩllã sɩngame ne pag sẽn yɩɩl solo, tɩ b yaool n yɩɩl ne yɩɩl sẽn yit b sẽn boond tɩ "Call and Answer". Sẽn na n ta yʋʋm 1902, b ra tõe n paama yɩɩl 60 n yaool n pa tarẽ ye.[14] Wala makre, b sẽn boond tɩ "El Arpa de Oro" la "La Juventud" wã yaa yɩɩl sẽn yaa sõma wʋsg.

Sẽn yit yɩɩl-kãnga n wat ne a guaguancó wã, a ra yaa rao, a ra tara kareng 24 la a ra tara bob.[15] Gãrãnd yɩɩl-tũudb n be El Timbre de Oro, Los Roncos (bõnd fãa ne Ignacio Piñeiro sẽn yaa taoor soaba), la Paso Franco.[16] B sẽn da wa n yaa b saam-bi-kãensã n naan naan naan naan wa n naan wa n yɩ b sẽn boond tɩ rumba wã. La neb a taab n pa le tar wakat ye, wala tahona[17], papalote[18], tonada, jiribilla la resedá.[19]

B sẽn yã tɩ b pa tar b rãmbã la b sẽn tall b rãmbã[edit | edit source]

Rumba yaa b sẽn da namsd-b rãmbã sẽn da wilgd b sẽn yaa neb a taabã, tɩ kɩt tɩ b sɩng b buud la b sẽn yaa b ned kam fãa ne rumba wã. Rumba wã yaa buud-goam sẽn be taab taab n paas taab n paas b sẽn da maandẽ. A yaa yɩɩl, kibs la b sẽn da moondẽ wã me la a yaa bũmb ning sẽn kɩt tɩ b maandẽ.[20] B tẽedame tɩ Rumba yii Havana sẽn da yaa tẽng sẽn yaa to-to wã, bala, "a ra yaa Afirik nebã sẽn da yaa yembd wʋsg zĩiga yʋʋm kob-gĩnd piig la a nii wã saabẽ.

Baa yembdã sẽn wa n kaoog Kuba, b pa tol n maan bũmb sẽn pa zems ne nebã ne b buud toor-toore ye. Afro-Cuban nebã sẽn da tar ligd wʋsg n pa tar ligd wʋsg la b ra vɩ naongã pʋgẽ wã yĩnga, yɩɩl ne yɩɩlã pa paam n paam nebã tɩ b bãng-b ye hal yʋʋm 1950 wã, sẽn yɩɩd fãa yʋʋmd 1959 wã Cubã Révolution sẽn wa n kɩt tɩ b lebg b rãmb ye. B ra maana pipi kaset-rãmb sẽn yaa koom-kogend ne Cubans rumba yʋʋmd 1947 wã, New York tẽnga pʋgẽ, a Carlos Vidal Bolado ne a Chano Pozo sẽn tʋmd SMC Pro-Arte wã yĩnga, la yʋʋmd 1948 wã, a Filiberto Sánchez sẽn tʋmd ne a Panart wã sẽn be La Havane wã. Rumba wã pipi sõor sẽn da yaa koom-koglgã yɩɩr yɩɩr yɩɩrã yɩɩ yʋʋmd 1950 yʋʋmdã sʋka, Alberto Zayas ne a Afrocubano Lulú Yonkori sẽn maan yɩɩr ning sẽn boond tɩ "El vive bien". Yɩɩll kãngã sẽn yɩ sõma wã kɩtame tɩ b yiis rumba sull a to sẽn boond tɩ Los Muñequitos de Matanzas.[21] A Los Papines ne a Los Muñequitos yɩɩ pipi b sẽn da wa n kɩt tɩ b bãng rumba wã sẽn be Kuba la tẽn-zẽnga. B sẽn da maand b sẽn da yaa toor ne taabã wã, b getame tɩ yaa "paalg" la "paalgã" manesem la b sẽn maandã.[22]

B sẽn wa n wa n wa na n maan bũmb ning sẽn pa zems zãngã[edit | edit source]

Yʋʋmd 1959 wã, Cubã Révolutionã poore, goosneema wã maana tʋʋm wʋsg n na n kɩt tɩ rumba wã lebg b tʋʋmde. Pipi wã yaa rumba sẽn yaa nin-buiidã sẽn da maand ne b zo-rãmb la b zakã rãmb sẽn pa tar sor n na n kẽes b toog goosneema wã pʋgẽ. A yiib-n-soabã ra yaa sẽn na yɩl n paam n bãng n bãng n bao n bãng n na n maan yɩɩl ne tigimsã.

Bʋʋm a yiib n kɩt tɩ b tõog n wilg tɩ b yaa Kiba nebã sẽn get b yell sõma, n kɩt tɩ nebã get b sẽn get b yelle. Yaa: la: la: La: la: Sẽn wa n yɩlẽ tɩ fɩɩr ning sẽn boond tɩ Folklórico Nacional wã paas n paas n paas rumba wã paasgo, yɩɩlã "kẽnga a sẽn da maandẽ wã, a sẽn da yaa sor ning sẽn da yaa a zĩigẽ wã, zĩig ning a sẽn da getẽ tɩ b ra naag n maandẽ tʋʋm sẽn yaa to-to wã, tʋʋm la a sẽn da tʋmdẽ wã, n kẽng a yiib-n-soabã, sẽn yaa tʋʋm-no-koɛɛga zĩigẽ, n kẽng roog a to wã, sẽn yaa rumba wã". [1] Baa ne a sẽn sõng fɩɩr nins sẽn be rumba wã tɩ b tõog n moonẽ wã, Gãrã wã minisrgã sõngame tɩ fɩɩrã yɩ sõma la sẽn yaa laafɩ.

Sẽn deng b sẽn wa n wa n wa lebg n wa n be tẽngẽ wã, b ra tagsdame tɩ b na n wa n kɩtame tɩ b ra nong n wa zabd ne neb wʋsgo. Sẽn wa n wa n wa be, a sẽn wa n wa yaa tẽng ning sẽn pa be be wã, a ra ratame tɩ b tõog n maan yɩɩl sẽn yaa sõma la sẽn yaa sõma. A sẽn wa n maan woto wã, a yãka yam n na n kogl a taab n paas a sẽn da be n na n maan yɩɩlã la a sẽn na n maan bũmb ning sẽn yaa sõma wã.

Baa ne a sẽn sõng tɩ b lebg buud-goamã taab n paas ne rumba wã, a kɩtame tɩ b pa le nong-a ye. Wala makre, b sẽn da yeel tɩ b ra pa mi b sẽn maand b toorẽ wã sʋka, b yeelame tɩ b ra yaa b sẽn maan b toorẽ to-to wã n yaool n pa maand b toor ye. Wala makre, yɩɩl-gʋlsdb, dansadb la yɩɩl-tũudb ra tigimdame n na n paam n paam n bãng rumba wã. Woto wilgdame tɩ b ra segd n maana bũmb sẽn pa zems ne b sẽn da maandã. La sẽn wa n be a Yvonne Daniel wã yeelame: "Folklórico Nacional dansãdb ... segd n maana yɩɩl fãa wa pĩnd wẽndẽ sẽn yaa toor sẽn be ne a ye, n na n kogl la kogl Kiba nebã sẽn maandã. B sẽn yaa neb sẽn yaa tẽng siglgã pʋgẽ wã yĩnga, b pa tar sor n na n maan yɩɩl sẽn yaa sõma ye".

Rumba sẽn yaa sɩd-sɩdã la a sẽn yaa nin-buiidã buud pa wa sẽn yaa ninã sẽn maand yɩɩr ne yɩɩr ning b sẽn maandã ye. "Tõnd pa mi tɩ yaa rumba bal ye, yaa rumba wʋsg la b maand n maand n yɩɩd b sẽn maand ne taab ye".

B sẽn na n modgd-a[edit | edit source]

Yʋʋmd 1980 wã, Los Muñequitos de Matanzas paasga b b raabã minimã wʋsgo, n kɩt tɩ b bãng b sẽn tõe n maan bũmb ninsã. A sẽn bas tɩ b ra bas tɩ b pa tar minim n tõog n wʋmd b sẽn yetã, a lebga a sẽn yaa a Zeova Kaset soaba. Yʋʋm 1980 wã saabã saabã, b ra maanda bõn-naands wʋsg n paas sẽn boond tɩ guarapachangueo wã. A Los Chinitos sẽn be Havana n naan-a wã me n naan-b la a Batá-rumba. Sɩngrẽ wã, a ra yaa guaguancó ne chachalokuafún la b ra naag n maand bal ye.

A Pedro Martínez ne a Román Díaz sẽn yiis yʋʋmd 2008 CD wã, The Routes of Rumba wã, sẽn lebg n get a Guarapachangueo wã, b wilgame tɩ:[23]

A Guarapachangueo, sẽn da naan ne Los Chinitos sull sẽn be Havana yʋʋm 1970 wã, yaa "tũudg la vʋʋsg taab wɛɛngẽ", la yaa sõsg sẽn yaa sõma (Jottar, 2008[24]). Sẽn pa yɩ to-to tɩ b sẽn da tar kasetã wa Alberto Zayas sẽn boond t'a "El vive bien" wã yaa to-to, a Guarapangueo wã yaa wa a sẽn pa tar minim n tõe n wʋm a sẽn pa zãmsdã, la a yaa wa a yaa sẽn pa tõe n wʋmd a sẽn yetã. A Martinez ne a Diaz sẽn tũnug ne karɛt-bõosã (gãn-kasɛtã) la tumbadoras (kongã) fãa wã wilgdame tɩ b sẽn tall karɛt-bã, b sẽn tall n naag taab n na n paas b sãn-kãnga wã, b tara kaset-kãnga.

B sẽn yiis video wã pʋgẽ, b yeelame tɩ b ra sɩngame n gomd gom-biig ning sẽn yaa "guarapachangueo" ne b saam-bi-bi-poak sẽn yaa "b sẽn yaa bõe n yɩɩdã?"[25] A Pancho Quinto ne a sullã sẽn yaa Yoruba Andabo wã me maana tʋʋm sẽn tar yõod wʋsg ne yɩɩlã bɩɩbgã.[26] Gom-biigã yita "guarapachanga", sẽn yaa gom-bi-bɩɩs sẽn yaa "guarapo" la "pachanga", sẽn zĩnd ne kompozitɛɛr a Juan Rivera Prevot yʋʋmd 1961 wã.[27][28]

Tẽebã la a pãn-tusdg[edit | edit source]

B getame tɩ "rumba yaa Cuba wã mizik la dansã buud sẽn yaa kãseng n yɩɩd". Yʋʋmd 1985 wã, Cubã ned sẽn yaa politikã taoor soaba yeelame tɩ "rumba sẽn ka be Kuba pa rumba ye, la Kuba sẽn ka be rumba pa Kuba ye". Ne Cubã neb wʋsg yĩnga, rumba yaa "vɩɩm buud fãa" , la b boond-a t'a yaa "tẽngã kibs sẽn tar yõod wa baseball". B sẽn boond tɩ "ramba wã" pa Kuba wã bal ye, la yaa Amerika Latinã fãa, tɩ b sẽn boond tɩ Amerika, la b sẽn boond t'a Rumba wã.

Baa ne a sẽn yaa tʋʋm-kãsenga, la sẽn yaa neb sẽn yaa buud toor-toorã la b sẽn boond tɩ "rɩɩs sull" n maandã, Cubansã getame tɩ yaa bũmb sẽn tar yõod wʋsg b sẽn mi b tẽnsã pʋsẽ. Sɩd me, Cubans wʋsg miime tɩ yɩɩl kãng yaa "Cuban" sẽn yaa bũmb sẽn pa wõnd a taabã, bala a yii Cubans wã sẽn naan wa n yɩɩlã pʋgẽ. Sẽn wa n wa n wa baas ne a sẽn wa n wa be tẽngẽ wã, a sẽn wa ne a sẽn na n wa n yɩ a sẽn na yɩl n wilg a sẽn na maan bũmb ning ne a tẽngã, a sẽn na ne a buud-gomdã la a siglgã. A sẽn na n yɩ a soaba, a yaa sũ-noog soaba, la a sɩd yaa a soaba.

Afro-Cuban nebã sẽn maan bũmb ninsã[edit | edit source]

Rumba wã kɩtame tɩ b tõog n dɩk b sẽn da yaa Afirik nebã n kõ-b b sẽn da nong n kõ-ba, la b tõog n kõ-a-b-la yɩɩl sẽn yaa sõma. Yʋʋmd 1950 wã, a Fernando Ortíz wilgame tɩ rumba wã bee no-rãmbã sẽn maandã pʋgẽ: "Bãmb sẽn maandã yaa neb nins sẽn pa maand bũmb nins sẽn yaa sõma wã sẽn pa mi b sẽn maandã yĩnga. B pa segd n wa maan bũmb nins sẽn pa segd ye.

Bãta wã sẽn yaa bẽndã, sẽn yɩɩd fãa, chachalokuafun la ñongo wã, rɩka rumba wã sẽn yaa a sẽn yaa a soaba. A Michael Spiro yeelame: "Tõnd wakatã, m sã n wʋm kom-bɩɩs sẽn gomd ñongo wã, m wʋmda rumba. " Chaalokuafun pʋgẽ, okónkolo bob sẽn tar pãng wʋsgo, sẽn yaa batá sẽn yaa bũmb sẽn yaa kãseng n yɩɩd la b leb n maand n yɩɩd fãa, b pa get b sẽn gomd to-to wã (iyá la itótele) ye.

B sẽn boond tɩ agbe bɩ guiro wã, b yɩɩla b sẽn boond tɩ chekeré wã b sẽn boond t'a sẽn boond tɩ tam-tumbã sasa. B sẽn da gʋlsd bẽ-bẽ wã, b ra pa le tar gom-biis sẽn wõnd bẽ-biis ye.

Rumba tara pãng wʋsg ne a sẽn maan kajon pa los muertos wã. Sẽn yaa pa wõnd a taab, b rɩka yambú wã n kẽes Afro-Cuban tũudmã pʋgẽ.

Saam-bi-poak sẽn tall pãng rũndã-rũndã wã[edit | edit source]

Sẽn sɩng ne yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã, la hal tɩ ta rũndã-rũndã, Cuba nebã sẽn wa n nong n wʋmd b yɩɩlã pʋgẽ wã, b ra segd n saka b rumba wã bũmbu. Wala makre, b wʋmda b bongos sẽn tar gom-biis a nu wã Son sẽn tall yʋʋmd 1920 wã kasetẽ. B sẽn da naan n naan n naan wa n naan wa b sẽn da boond tɩ "Mambo" yʋʋm 1940 wã, b ra maanda wa b sẽn boond tɩ "guaguancó guagua" sẽn yaa wa sẽn boond tɩ Havana wã.

B naan tũ-a ne b b sẽn dɩk a guaguancó guagua wã

B ra boond tɩ "rumbitas" yʋʋmd 1940 wã sɩngrẽ. B yɩɩla ne b sẽn mi n yaa rumba wã. Yʋʋmd 1950 wã poorẽ, rumba quinto wã sẽn yaa sõss-rãmb sẽn yaa sõma wã ra yaa gom-biis wʋsg sẽn yaa sõma la b sẽn wʋmd bũmb wʋsg sẽn be Kuba nebã kibsẽ la Latɛn-dãmbã kibsẽ wã pʋgẽ. Baa rũndã-rũndã, b sẽn maand yɩɩl nins sẽn tar pãng n tar pãng n yɩɩd yɩɩl nins b sẽn boond tɩ perkussion solo wã, b sã n get b sẽn maandã yelle, b sãn get b sẽn yetã, b na n yãa bũmb a taab sẽn yaa sõma. [Tõnd sẽn na n tool-y neda]

Matanzas-style guaguancó guagua.
Yaa songo gãag sẽn yaa bũmb ning fãa.

Rũndã-rũndã, timba yɩɩl-gʋlsdb yetame tɩ b sẽn gʋls la b maand yɩɩlã, b sẽn da get rumba wã yaa bũmb ning sẽn kɩt tɩ b paam n gʋls-b-la. Timba kompozitɛɛr a Alain Pérez yeelame: "B sẽn na n paam tɩ b tagsdẽ tɩ yaa bũmb sẽn yaa toor-toorã la sẽn yaa to-to wã, y segd n bãnga la rumba... yɩɩl nins fãa sẽn yaa bẽedã, la b improvise".

Dɩt-yã[edit | edit source]

Sẽn yɩɩd fãa, b pʋɩta rumba wã buud-goam a tãab sẽn yaa yambú, guaguancó la columbia. Yambú ne guaguancó fãa yita solares, sẽn yaa ro-kãsems sẽn be Havana la Matanzas tẽns nins sẽn yaa naong rãmba, la b sẽn yaa Afirik rãmb sẽn yaa yembs rãmbã yagensã n be. Woto, b fãa yaa tẽn-tẽns me, la pagb la rao wã me yɩɩl-b lame, la b yɩɩla b metrã "bĩndg" sẽn yaa sigr sẽn yaa toor ne pĩnd wẽndẽ, wa sẽn togs ne Kuba mizik bãngd a Rolando Antonio Pérez Fernández. Sẽn yaa to-to wã, Colombi wã yita tẽn-tẽngã, la a leb n be Kiba tẽnsẽ wã. A yɩɩla nin-buiidã bal n yɩɩd pĩnda, la a yaa nin-buiidã n yɩɩl n yɩɩd Afirik Wɛtgã (sẽn yaa Abakuá) nebã. Yʋʋm kob-gĩnd 20 soabã pʋgẽ, b toeemame, la b leb n maana buud toor-toor wa guarapachangueo la batá-rumba. Rumba buud fãa pʋgẽ, b pa maand yɩɩl-dãmb bal ye, b paasda b yɩɩl-dãb la b yɩɩlbã la b sẽn maand yɩɩlã ne neb nins sẽn get-b wã la b sẽn get-ba.

Yambu[edit | edit source]

B yetame tɩ yaa rumba buud-goam a ye n yɩɩdã. Rẽ n so t'a yaa b sẽn boond tɩ "yambú de tiempo España" (Spaañ wakat sẽn da yaa a yembú). A yɩɩla yaa sẽn pa yɩ sõma n yɩɩd rumba wã fãa, la a yɩɩlã pʋgẽ, a maanda wa a sẽn yaa wa a sẽn pa tar pãng ye. B tõe n yɩɩla b toorẽ (yaa pagb) bɩ b ra tõe n yɩɩl pagb ne rao n naag taab. Baa ne pagb sẽn ki wã sẽn tõe n wa kẽed ne pagb sẽn mi n ki wã, b pa tũnugd ne guaguancó wã sẽn yaa b sẽn tõe n maan to-to wã ye. Matanzas tẽnga, yambú ne guaguancó wã sẽn yaa a nu soaba wã yaa a yiib-n-soaba. Mak-kãngã wilgda b sẽn boond tɩ yambú la guaguancó wã sẽn yaa a soab to-to. Pipi makrã yaa ton-slap-tone, la yiib-n-soabã yaa sẽn yaa to-to: slap-tone-slap. B sẽn maand b sõorã, b gʋlsda b sõor sẽn pa tar pãng to-to.

Basic Matanzas-style quinto part for yambú and guaguancó.

Guaguancó[edit | edit source]

A Guaguancó yaa rumba buud sẽn yaa kãseng n yɩɩd nebã fãa. A yaa wa yambú wã, a sẽn dɩk a meng n dɩk a meng[29], la a yaa tao-tao. "Guaguancó" gomdã sɩngrẽ wã ra gomda yɩɩl sẽn yaa yɩɩl sẽn yit yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã la yʋʋm kob-rãmb 20 soabã sɩngrẽ wã. A Rogelio Martínez Furé yeelame: "B yetame tɩ yaa gom-bi-rãmbã n yeel tɩ guaguancó wã yaa gom-zug ning b sẽn yetã. B tõe n yeelame tɩ guaguancó gomdã yita guagua instrumentẽ.[30]

Guaguancó yaa rao ne pag sẽn maand yoobã kibs sẽn naag taab n ki. A sã n wa n maand woto, a na n paasa a pagã ne a gãagã n kõ-a pãng ye. B boondame tɩ vacunao (vaksãnsã) sẽn yaa bũmb sẽn yit yuka la makuta wã pʋgẽ, sẽn wilgd tɩ b kẽeda kʋdemdã pʋgẽ. B tõe n wilga b vẽnegr ne b nugã wall b naoã sẽn maan bũmb tɩ yɩ wa b sẽn datã. A piiga taa n paasda vácunao wã, tɩ yaa gom-biis sẽn tar kareng n yɩɩd a ye. A gãda a fuugã n gãd a fuugrã, n yaool n yikd a yĩngrã la a tẽngrã n maand a sẽn pa tõe n maan a woto wã. Rõ wã makda n na n maan tɩ pʋg-paalã maan bũmb sẽn yaa sõma (tõnd sã n yaa sẽn pa zems ne a sẽn maandã) n kɩt tɩ a maan a yam sãam n yaool n tõe n "segd" a pʋg-paalga. Pagã manesem yaa ne a sẽn na n wẽnemd a poorẽ tao-tao, n kɩt tɩ b gãneg a fuugã n wa n naag taab, wall a sẽn na yɩl n tɩg a gãagã ne a nugã (botao), n kɩt tɩ "ãbgã" pa le tõe n paam n kẽed ne a pagã ye. D yɩɩla ne sũ-noog la sũ-noogo.

A Vernon Boggs yeelame tɩ pagã "tãnsa minimã bee a sẽn tõe n maan n belg rao wã, la a zãgs n da paam n sɩɩs-a ye".

Columbia[edit | edit source]

Rumba columbia performance in Washington, DC (2008).

Columbia yaa rumba sẽn yaa tao-tao la sẽn tar pãng wʋsgo, sẽn tar pãn-tõog sẽn yaa naoor a tãab (6 8, 12 8), la naoor wʋsgo, b ra maand-a-la ne wag-taag ning b sẽn ning guataca ('hoe blade') bɩ wag-taag sẽn yaa kut zugu. Kolombi wã sɩngame n be tẽn-bõonegẽ wã, plantasiõ rãmbẽ wã la batayo rãmbẽ wã, tɩ Afrɩk buudã neb tʋmd ne taaba. Sẽn pa wa rumba buud a taab ye, columbia wã ra yaa reem a ye sẽn na n yɩɩ ne rap bala.

A Gregorio "El Goyo" Hernández sẽn yaa Kiba rumba karen-bi-kãseng la kibay bãngd yeelame tɩ b ra gomda a Columbiã yell n yetẽ tɩ b ra kelgdame. B sẽn boond tɩ conga to-to wã to-to yaa woto ne Colombi la Abakuá. A Abakuá bobã b sẽn boond tɩ bonkó enchemiyá wã sõssã yaa wa b sẽn yeelã, la kẽer pʋgẽ, yaa wa b gomdã.

Bõn-ka-toogã sẽn yaa a Abakuá bonkó, sẽn yaa a quinto wã me sẽn be Columbia wã.

Matanzas pʋgẽ, b sẽn gʋlsd b piiga wã yɩɩl ning b sẽn boond tɩ columbia quinto wã yaa toor ne a taab. Wala makre, pipi makrã yaa ton-slap-tone, la yiib-n-soabã yaa sẽn yaa to-to: slap-tone-slap.

A Basikalã zab-teedã kolõmbia wã pʋga a nu soaba.

A Columbia wã sẽn boond tɩ guagua (cáscara bɩ palito) sẽn yaa b sẽn pãbd ne tãb-biis a yiib n ning guagua (bambõ sẽn yaa gãagã) bɩ a kongã sẽbẽ wã, yaa wa b sẽn da maand ne abakuá mizikã, b sẽn maand ne tãb a yiib sẽn yaa bẽn-bɛd sẽn pid ne bẽedã bɩ bũmb a taab sẽn wõnd woto wã. A yembr maanda rumba clave sẽn yaa tãens-tũusgo, la a to wã maanda b naan-kãsengã.

Abakuá erikundi la Columbia guagua sẽn yaa bũmb ning sẽn maandã.

La b sẽn boond tɩ "Columbia" wã sẽn yaa wa "salidor" la "second drum" wã yaa yɩɩl a yoob sẽn tar kareng sẽn yaa to-to. B sẽn naag taab n ningd b toogã, b sẽn yaa b sẽn pa tar toogã kɩtdame tɩ b lebg yɩɩl-kãsemse. B sã n wa karemd a to, b "kẽend-a lame naoor a yiibu", rat n yeel tɩ b karemd-a lame.

A sẽn maand wa a sẽn da yã wã yaa wa a sẽn yã bũmb ning sẽn yaa to-to wã

A Columbia piiga gom-biis yaa bũmb sẽn wilgd tɩ b sẽn kiidã yaa sõma. Wakat ninga, b sẽn maand yɩɩl a nu wã la b sẽn maandã yaa a yembr, la wakat a taab me, b sẽn maan yɩɩl a taab n paasdẽ. Sẽn maand-a yɩɩl a nu wã segd n tõog n toeemda gom-biis tao-tao, a sẽn wa n maand bũmb nins sẽn pa wõnd a taabã. B tũnugda ne gom-biis a nu wã n paasd yɩɩlã, n kõt-b vʋʋsem sõngo, la b tõogd n zabd ne yɩɩlã sẽn maand b toorẽ wã. A Yvonne Daniel yeelame tɩ "kolumbi wã dansã soab kẽnda ne bãadã, sẽn yɩɩd fãa a piiga (...), la a modgd n sɩngd bãadbã, wall a leokd bãada wa a sẽn na n yɩɩ ne bãada".

Rɩtbã tõe n leb n zabda ne rap a taabã n wilg b sẽn yaa nin-tɩrsã, b sẽn tar pãngã, b kɩs-sɩdã, la b sẽn tõe n tall sũ-noogo. Rumba columbia wã yɛl kẽer sẽn zoe n gom-bã yita Kuba zab-teedã sẽn boond tɩ juego de maní wã pʋgẽ. A Columbia wã yaa bũmb wʋsg sẽn yit Abakuá la yuka wã pʋgẽ, la b leb n yaa spayinn flamenco. Yʋʋm kobs sẽn looge, pagb me sɩngame n yɩɩl Colombian dansã. [Tõnd sẽn na n tool-y neda]

Ges-y me[edit | edit source]

  • Clave (rhythm)
  • Rumba (disambiguation)
  • Rumberas film

Sebr sebre[edit | edit source]

  1. Guarapachanga yaa mizik buud sẽn pa tar lagem-n-taar ne a to, a Félix Chappottín sẽn kɩt t'a lebg nin-bɛd yʋʋm 1960 wã sɩngrẽ wã.[31]

Sebtiise[edit | edit source]

  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Argeliers_Le%C3%B3n
  2. 2.0 2.1 https://books.google.com/books?id=RK6TAgAAQBAJ
  3. 3.0 3.1 https://archive.org/details/rumbadancesocial0000dani
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Real_Academia_Espa%C3%B1ola
  5. http://esquinarumbera.blogspot.co.uk/2006/11/la-rumba-part-1-of-3.html
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-84-249-1362-5
  7. https://books.google.com/books?id=RK6TAgAAQBAJ
  8. https://books.google.com/books?id=mjHxzTYwYL0C
  9. https://books.google.com/books?id=4e5GF9NwHucC
  10. https://doi.org/10.2307%2F780245
  11. https://books.google.com/books?id=cZH22u6_p50C
  12. https://books.google.com/books?id=cZH22u6_p50C
  13. https://archive.org/details/cubaitsmusicfrom00subl/page/n276
  14. https://books.google.com/books?id=ytvh3Nkce7QC
  15. https://books.google.com/books?id=ytvh3Nkce7QC
  16. https://books.google.com/books?id=ylUYYWXumY8C
  17. https://doi.org/10.1093%2Fmq%2FXXVIII.2.227
  18. https://archive.org/details/cubaitsmusicfrom00subl/page/n276
  19. http://afrocubaweb.com/cidmuc.htm
  20. https://doi.org/10.2307%2F780245
  21. https://books.google.com/books?id=Q55Z8YPH_XoC
  22. https://books.google.com/books?id=JIFX1JVVC50C
  23. https://www.jstor.org/stable/40800960
  24. https://web.archive.org/web/20161007185759/http://rumbosdelarumba.com/
  25. https://www.youtube.com/watch?v=K8n3GRB1Ks0
  26. https://books.google.com/books?id=Z-oaBwAAQBAJ
  27. http://colibriazulcuba.blogspot.co.uk/2008/07/la-guarapachanga-smbolo-de-cubana.html
  28. https://books.google.com/books?id=Q55Z8YPH_XoC
  29. https://books.google.com/books?id=cMARCr6HoB4C
  30. https://books.google.com/books?id=cMARCr6HoB4C
  31. https://books.google.com/books?id=Q55Z8YPH_XoC

Zems-n-taase[edit | edit source]

  • Ned Sublette sẽn gʋls sebre sẽn gomd Kuba rumba yelle lameca.org
  • Kubã rumba la Kubã buud a taab mizik la reem video rãmba
  • Kibay la koɛɛg sẽn kẽed ne Kubã rumba
  • Cubã Rumba laloa maan-neda
  • Ges-y: Los Munequitos De Matanzas sẽn yɩɩl Guaguancó. Arcata Theatre, Arcata, CA, 1992 sigr kiuug rasem 21.
  • A Ignacio Berroa wilg-y-yã-a-la bũmb ning sẽn kɩt tɩ b boond tɩ songo wã.
  • Guarapachangueo wã yaa Los Chinitos n wilg-a.
  • Ges-y: Batá-rumba sẽn be Folkloyuma pʋgẽ.
Rumba
  • v
  • t
  • e

Music genres in the Hispanosphere