Wp/cnr/Vjera Petrović Njegoš

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Vjera Petrović Njegoš

Vjera Petrović Njegoš, cnr ćiril. Вjера Петровић Његош (Rijeka Crnojevića 22. februar, 1887. — Antib, 31. oktobar, 1927.) je jedanaesto dijete crnogorskog kralja Nikole I i kraljice Milene i deveta crnogorska princeza (knjaginjica).

Biografija[edit | edit source]

Princeza Vjera Petrović Njegoš rođena je na Rijeci Crnojevića 22. februara 1887. godine. Njena krštena kuma bila je je ruska carica Marija Fjodorovna Romanova.

Poput njene sestre Ksenije, školovala se na Cetinju, a ne u Rusiji, u kojoj su obrazovanje sticali ostali članovi njene familije. Bila je izuzetno talentovana za slikarstvo. Poznata je njena ogromna uloga u humanitarnom radu. Zabilježeno je da je sa svojom snahom, princezom Jutom-Milicom, suprugom princa Danila, prva priskočila u pomoć povrijeđenima u jednoj eksploziji u barskoj luci, zbog čega je dobila „zlatnu medalju za revnost i milosrđe“. Njen humanitarni rad došao je do izražaja i u izgnanstvu.

U istorijskoj građi ne postoji puno podataka u vezi sa princezom Vjerom, zna se samo da se kao i princeza Ksenija, nije udavala. Takođe se zna da su ona i Ksenija bile veoma bliske, vjerovatno bliže nego sa ostalim sestrama.

Zapisano je da se Vjera po psihofizičkim karakteristikama bitno razlikovala od ostalih princeza Petrović-Njegoš. Bila je izuzetno ośetljiva i nježna i nije imala naglašenu energičnost, specifičnu za crnogorsku kraljevsku porodicu. Princeza Vjera je bila jako lijepa i elegantna dama. Kao i njena sestra, princeza Ksenija, vodila je računa o svom izgledu, pa je tako dosta pažnje poklanjala garderobi. Njene sve­ča­ne ha­lji­ne bile su odraz sup­til­nog uku­sa koji je pośedovala, vi­so­kog dru­štve­nog sta­tu­sa i stan­dar­da, kao i svje­do­čan­stvo mo­der­nog sti­la odi­je­va­nja u evrop­skim me­tro­po­la­ma na po­čet­ku 20. vi­je­ka. Te haljine su na­ba­vlja­ne u naj­po­zna­ti­jim beč­kim i pa­ri­škim mod­nim sa­lo­ni­ma to­g vre­me­na, kao što su „E.& G.Spit­zer”, Chri­stoph Dre­coll, Jac­qu­es Do­u­ce­ta, Gu­sta­va Be­e­ra i Paul Po­i­ret. Po­seb­no mjesto u gar­de­ro­be­ru jedine dvije neudate crnogorske princeze za­u­zi­ma­le su i raz­ne vr­ste dnev­nih i ju­tar­njih ogr­ta­ča, noć­ne ko­šu­lje, pod­suk­nje, kom­bi­ne­zo­ni, bu­sti­ni, kor­se­ti, dok su luk­su­zni pri­mjer­ci ogr­ta­ča od sa­te­na pre­kri­ve­nog tilom, ve­lu­ra po­sta­vlje­nog kr­znom, svi­le ili fla­ne­la, ku­po­va­ni u ve­li­kim mod­nim sa­lo­ni­ma Be­ča, Pa­ri­za, Ni­ce, Mon­te Kar­la ...

Princeza Vjera je umrla 31. oktobra 1927. godine, u četrdesetoj godini, u Antibu, u Francuskoj, a sahranjena u ruskoj pravoslavnoj crkvi u San Remu. Mnogo kasnije, 1. oktobra 1989. godine, posmrtni ostaci princeze Vjere, zajedno sa ostacima kralja Nikole, kraljice Milene i princeze Ksenije sahranjeni su uz najviše počasti na Cetinju, u dvorskoj crkvi na Ćipuru.

Poveznice[edit | edit source]