Wb/nia/Fa'atohare Lakhömi

From Wikimedia Incubator
< Wb‎ | nia
Wb > nia > Fa'atohare Lakhömi

XI. Fa'atohare Lakhömi[edit | edit source]

1.
Ba tohare molö fararai,
ba tohare molö humogo,

he talu lökhö fararai,
he talu lokhö mongaluo,

ba oi fangöngö-ngöngö limbu namö,
ba oi fahuo-huo limbu Gomo,

ba oi fakhöyö dawuyu idanö,
ba oi faciu-ciu lawu Gomo;

oi tandra hö wa'atohare,
oi tandra hö ba wae'aso

Lakhömi namara satua,
Lakhömi namara siroro,

A'oi fakhöyö-khöyö limbu namö,
a'oi fagia-gia limbu Gomo,

ba oi cumaro mbu ba wanunöi,
ba oi cumaro mbu ba wanunö,

na lalau mangandrö fa'abölö,
na lalau mangandrö fae'aso,

10.
na hadia zalua khöra ba mbanua,
na hadia zalua khöra ba wowalo,

Na no ahori oi tohare,
na no ahori we'aso,

na no ahori oi tohöna,
na no ahori tefe'aso,

fa'atohare Lakhömi ziroro,
fa'atohare Lakhömi zamailo,

awena milau gomusola dödö,
awena milau gomusola mbo,

somuso dödö Hia Walangi Adu,
somuso dödö Hia Walangi Luo.

Humi'a dödö yaŵa gate,
humi'a dödö yaŵa mbo,

ilau mangondrasi mamondrongo,
ilau mangondrasi mame boto,

khö nononia mangalu-ngalua,
khö nononia sahao ba wanuno.

Hadia ni'andrömi lö na ifao'e,
hadia ni'andrömi lö na iwa'ö lö utehe,

20.
ibe khömi zo'amböta nga'eu,
ibe khömi zo'amböta ndroro,

ibönökhi zambö ba wanu'a,
ibönökhi zambö ba wanulo,

he bawi ia satabö so'era,
he bawi ia sebua sohalasa,

he göi ana'ami barasi,
he göi ana'ami bowo;

ba galogo mbawi si dele-dele,
ba galogo mbawi si hogo-hogo,

ba danömö wakhe si afasi,
ba danömö wakhe si ewo,

ba wolahoi fonowimi ba hili,
ba wolahoi fonowi ba ndraso,

ba womanu fagöri-göri,
ba womanu ba ngai nomo.

Andrö zebua sahöli-höli dödö,
andrö zebua sahöli-höli mbo

ba Lakhömi namara satua,
ba Lakhömi nama siroro.

30.
Me ilulu lakhömi zi hönö,
me ilulu lakhömi zato,

awena omuso dödö yaŵa gate,
awena omuso dödö yaŵa mbo.

Omuso dödö nononia macua,
omuso dödö zi latandro,

gofu hadia zambö fomböi,
gofu hadia zambö famoboto,

ilau mamönökhai nga'eu,
ilau mamönökhai famoboto,

Oi sanöi ba wombambaya,
oi sanöi ba wanuno-nuno,

to'ese ia ba wangata-ngata'ö,
to'eseia ba wamondrondrongo,

tahö dödöra oi itörö,
hadia ni'andrö, ba no so.

Lö ilau falimo tobini nga'eu,
lö ilau falimo tobini mboto,

lö ilau faföci ŵai-ŵai,
lö ilau faföci ŵowo.

40.
Teŵa'ö ia ba lö tewu'a-wu'a,
teŵa'ö ia ba lö maoso-maoso,

Lakhömi namara satua,
Lakhömi namara siroro.

Ba me irugi wa'alö molö fararai,
ba me irugi wa'alö molö fagogo,

me alö ciu-ciu nangi,
me alö ciu-ciu noho,

towöhöi zi hulö zi faego-faögo,
towöhöi zi hulö zi fahuo-huo;

lalau sa'ae zomasi dödöra,
lalau sa'ae niŵa'ö zato,

zi siŵa ngaluo ba golayama,
zi siŵa ngaluo ba zalo'o,

föna nomora ledaŵa,
föna nomora tuho.

Ba wanunö-nunö Adu ndra Ama,
ba wanunö-nunö Adu ndra Siroro,

zi no laseŵe bulu neziwala,
zi no laseŵe bulu nezoyo,

50.
ya'ia mbulu nohi safusi,
ya'ia mbulu sobulu mio,

solakhömi Adu ba wamaigi-maigi,
ba zolakhömi ia wamondrongo,

lalau fahuo-huo famanö-manö,
lalau fahuo-huo faego-faego,

lalau molaya mo'afia,
lalau manutunö hoho;

lalau fahumba mamulusa,
lalau fatele molohe toho,

lalau mamaru baru rane,
lalau mamaru baru luo,

manaembu ira ni'olaeri,
manaembu ira ni'osilatao.

Ira alawe zo'aya ana'a,
ira alawe zamaru baru luo.

Lö manaembu ana'a ndra matua,
lö ba mbagira ana'a bowo,

zi ha sambua ana'a ba dalinga,
zi ha sambua ana'a ba wiso,

60.
Ya'ira zolohe bu mbawa ana'a sa'usö,
zobu bawa ana'a bowo,

ira matua ira zolabu humba,
ira matua ira zolau hombo,

zolau ruru si lö kumoci-koci,
zolau humba humeu nomo,

lalau famanö-manö amaedola,
lalau fahokha fabörö hoho,

zi tokea dalinga wamondrongo,
zi tokea wiso zolau hoho (niha sato),

zanuno dödö niha samondrongo,
zi tebato wofo wamondrongo.

Oi lafalala-lala wanötöi,
oi lafalala-lala wanuno

Lakhömi namara satua
Lakhömi namara siroro,

zi so yaŵa ba Dete holi ana'a,
zi so yaŵa ba zuzu zalo'o,

khö Namada Langi Sagörö,
khö Namada Langi Sebolo,

70.
nahia khöra nifolakhömi,
nahia khöra nisuno-suno,

si lö tebua lö mangiwa-ngiwa,
silö tebua maoso-maoso.

Me mo awai moliŵa-liŵa,
me mo awai ba wanuno,

ba mamondrongo Mala'ika Nama,
ba mamondrongo Nadu Ziroro,

ibe gohito dödö yaŵa gate,
ibe gohitö dödö yaŵa mbo

khö nono si la'i simatua,
khö nono si la'i si la'o.

Na lalau mangandrö fa'abölö döla,
na lalau mangandrö fa'abölö mboto,

khö Mala'ika Duada So'aya Göba,
khö Mala'ika Duada So'aya Dao,

zi hulö lahuta ni'ogasö,
zi hulö lafoe na hisoro,

zi hulö lahuta dalu gara,
zi hulö latögi dalu dao,

80.
zi lö ariri mbu mbö'ötö,
zi lö ariri mbu da'io,

zi hulö lahandro Hoi sebua,
zi hulö tobalaese doho.

Ya'ia Lakhömi zo'aya galitö,
ya'ia Lakhömi zo'aya hisoro.

Ifatewu ononia matua,
ifatewu ono si latandro,

ono fanali mbörö zisi,
ono fanali mbu''u kawono,

solare banua zambalika,
zolare banua zandroro,

zolau fogaoni fangozara,
zolau fogaoni fangowulo,

ono samanö-manöi Lakhömi,
ono samo'ahonoa Adu Ziroro,

solau si no awali-wali,
solau si lö maedo-maedo.

Nitöngöni[edit source]

  • Hikaya andre tou tehalö moroi ba zinura Martin Thomsen ba Grete Thomsen, Die Sage vom Stammvater Hija. Ein Gesang aus Mittelnias, Zeitschrift für Ethnologie, Bd. 104, H. 2 (1979), nga'örö 209-277.
  • Lala wanura no molo'ö dialek Nias Tengah, ba lö nifawu'a ya'ia ba da'e tou
  • No mufagölösi ila-ila zura/ejaan (j tobali y, ch tobali kh ba tj tobali c)
  • Bakha ba teks, itaria lafasahe ba itaria göi lafabali wehede faoma tandra famabali (-). No u'atulö'ö ia fefu tobali simane fanura ba Li Indonesia faoma tandra wamabali.

Angolifa nösi[edit source]

I. Böröta Niha Tou ba Danö. II. Böröta Danö. III. Fa'atumbu Duada Hia. IV. Lafailo Tou ba Danö. V. Tanömö zi Siŵa Motöi. VI. Fo'okhöta Duada Hia. VII. Fa'atua-tua Duada Hia. VIII. Irugi Inötö Wa'asatua. IX. Böröta Nadua Nuwu (Adu salahi zatua). X. Mofanö Dödö Hia. XI. Fa'atohare Lakhömi.

Fabaliŵa lala[edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö