Wy/sh/Istanbul

Istanbul (Turski: İstanbul) je vrlo velik grad fantastične povijesti, kulture i ljepote. U antičko doba nazivan Bizant, ime grada promijenjeno je u Konstantinopol 324. godine n.e. kada ga je ponovno izgradio prvi kršćanski rimski car Konstantin. Ime "Istanbul", možda iznenađujuće, dolazi iz grčkog i moglo bi se prevesti kao iskrivljeno od "u grad". Iako je izraz bio u širokoj upotrebi stoljećima, postao je službeni naziv grada tek nakon osnutka Republike Turske 1920-ih.

Najnaseljeniji grad u Europi, Istanbul čini financijsko i kulturno središte Turske i pouzdano prelazi granice između Azije i Europe kao što je bio tisućljećima: ovo je rezultat pomiješanja starog kršćanstva, srednjovjekovne metropole i modernog Bliskog istoka. Smješten s obje strane Bospora, Istanbul zadržava svoj metropolitanski status: grad ima više od 14 milijuna stanovnika, što ga čini jednim od najvećih gradova na svijetu.

Hvaljen u antici kao "drugi Rim", ovo je grad kojim biste svakako trebali "prolutati" - kultura i uzbuđenje leže iza svakog ugla i čeka vas više od 2000 godina povijesti.

Oblasti

Klasifikacija oblasti i opština je prilično složena, a nova administrativna metodologija je uvedena 2009. Ovo je pojednostavljena verzija gradskih rejona:

Sultanahmet i Stari grad

U suštini Carigrad Rimljana, Vizantinaca i Osmanlija, ovo je bedemima ograđeno uvršenje u kojem je većina čuvenih istorijskih znamenitosti.

Galata

Nekada Evropljanima naseljena četvrt Osmanskog Istanbula, prepoznatljiva je po rejonu Bejoglu i njegovom jezgru, aveniji İstiklal i trgu Taksim, koji je možda centralna tačka u životu grada.

Novi grad

Glavna poslovna četvrt grada takođe je dom mnogih modernih trgovačkih centara i dizajnerskih modnih prodajnih mjesta u područjima kao što je Nišantašı.

Bosfor

Smješten na evropskoj obali moreuza, okružen je brojnim palatama, parkovima, vilama na obali i boemskim četvrtima.

Zlatni rog

Obala Zlatnog roga je ušće koje razdvaja evropsku stranu na različita područja. Ejupsultan se čvrsto drži svog osmanskog i islamskog naslijeđa.

Prinčeva ostrva

Idealan za bijeg iz grada, ovo je arhipelag ostrva raznih veličina, sa prekrasnim drvenim vilama, zelenim borovim šumama i lijepim pogledom, ali bez automobila.

Azijska strana

Istočna polovina Istanbula, poznata je po lijepim kvartovima duž obala Marmara i Bosfora. Kadıkoj je prometna i umjetnička četvrt u njegovom centru.

Zapadna predgrađa

Zapadni dio evropske strane, uključujući selo na poluostrvu Čatalca, dom je razbacanih vizantijskih ruševina i usamljenih plaža.

Upoznavanje

Istorija

Iako su ostaci praistorijskog naselja pronađeni u pećini Jarımburgaz u blizini jezera Kučukčekmece i tokom izgradnje stanice podzemne željeznice u Jenikapiju, grčki kolonisti iz Megare, pod vođstvom Bizasa, tradicionalno su prihvaćeni kao osnivači Istanbula. Proširujući drevnu grčku koloniju Vizantiju po naredbi rimskog cara Konstantina Velikog, carski grad Konstantinopolj je skoro hiljadu godina bio snažno utvrđena prijestonica Istočnog Rimskog, kasnije nazvanog Vizantijsko carstvo. Do danas, vaseljenski patrijarh, poglavar Istočne pravoslavne crkve, nastavlja da bude arhiepiskop Konstantinopolja i, i dalje, boravi u Istanbulu. Grad je osvojio osmanski sultan Mehmed II 29. maja 1453. godine, što se ponekad koristilo za obilježavanje kraja srednjeg vijeka. Bio je to centar za vojne operacije koje su dramatično proširile Osmansko carstvo. Do sredine XVI vijeka, Istanbul, sa skoro pola miliona stanovnika, bio je veliki kulturni, politički i komercijalni centar. Osmanska vlast je trajala do Prvog svjetskog rata, kada su saveznici okupirali Istanbul. Republika Turska rođena je 1923. godine nakon rata za nezavisnost, a Kemal Ataturk je preselio prijestonicu u Ankaru, strateški lociranu u centru nove države. Međutim, Istanbul je nastavio da se dramatično širi, danas ima oko 15 miliona stanovnika i povećava se za oko 400.000 imigranata godišnje. Industrija i turizam su rasli, pa ovaj grad i dalje stvara sopstvenu istoriju na raskrsnici gdje se spajaju kontinenti.

Orijentacija

Istanbul je podijeljen na tri dijela Bosforskim moreuzom sjever-jug (İstanbul Bogazı, "Istanbulski moreuz"), linijom razdvajanja između Evrope i Azije, ušćem Zlatnog roga (Halič) koji dijeli zapadni dio i Mramornim morem. Većina znamenitosti je koncentrisana u starom gradu na poluostrvu Sultanahmet, zapadno od Bosfora između Roga i mora. Preko puta Roga na sjeveru nalaze se Galata, Bejoglu i Taksim, srce modernog Istanbula, dok je Kadikoj glavna četvrt na relativno manje posjećenoj anatolijskoj strani grada.

Klima

Uprkos stereotipima, palmama koje su posađene u modernom dobu ili tendencioznim turističkim brošurama, Istanbul nije sunčana, topla cjelogodišnja turistička destinacija kao što se mnogi nadaju. Zapravo, klimatski je mnogo bliži jugozapadu Francuske ili sjeverozapadu Pacifika nego bilo kom gradu oko Mediteranskog mora, jer je njegova prosječna temperatura oko 12-14°C, svega za stepen viša od Njujorške i otprilike ista kao u Portlandu (Oregon, SAD) ili Bordou (Francuska).

Jednostavno rečeno, Istanbul ima okeansku klimu sa nešto mediteranskog uticaja. To podrazumijeva veoma topla, uglavnom sunčana ljeta, i hladne zime sa dosta kiše i ponekad snijegom.

Često je oblačno, pogotovo u odnosu na istočni Mediteran, sa oko 1.700-2.300 sunčanih sati, što znači da je nebo tmurno oko polovine vremena. Ovi uslovi mogu nastati zbog guste magle, koja je uobičajena tokom cijele godine, i pogađa određene unutrašnje dijelove Istanbula impresivnih 200 dana u godini. Međutim, zbog urbanizacije i rezultirajućeg „urbanog toplotnog ostrva“, magla je postala sve rjeđa u gusto naseljenim obalskim dijelovima, čineći ljeta mnogo sunčanijim nego što su ranije bila.

Iako padavine dosta variraju u zavisnosti od dijelova grada, prosjek je oko 800 mm tokom nekih 150 dana u godini. Ovo čini kišobrane korisnim, posebno tokom ljeta i jeseni, kada su kiše obično obilnije. Istanbul je vlažniji od većine velikih evropskih gradova, kao što su London, Pariz ili Berlin. Međutim, veliki dio padavina u Istanbulu je u hladnijim mjesecima, ostavljajući najtoplije mjesece za sunčano, umjereno suvo vrijeme.

Zbog svoje ogromne veličine, topografije i uticaja mora Istanbul ima mnoštvo različitih mikroklima. Dakle, različiti dijelovi grada mogu istovremeno iskusiti različite vremenske uslove. Na primjer, povremeni ljetnji pljuskovi mnogo više pogađaju sjever grada nego jug.

Ljeto

Ljeto (jul-avgust) je uglavnom prilično toplo, prosječno je oko 26°C tokom dana i 17°C noću. Vrijeme je često prijatno, a gotovo konstantan sjeveroistočni vjetar zvan Pojraz sprečava da temperature idu mnogo preko 30°C. Međutim, čest je i veoma vlažan vazduh sa Crnog mora, koji stvara ne baš prijatne uslove.

Ljeto je relativno suvo, ali uglavnom nije bez kiše, sa oko četiri do pet kišnih dana mjesečno. Kiša koja pada tokom ovog perioda, može biti jaka, a u Istanbulu budu i oko dvije-tri oluje sa gradom godišnje.

Tokom ljeta preporučuje se lagana odjeća. Lagana jakna i/ili lagani džemper, ako ljetnje večeri postanu malo hladnije, mogli bi biti korisni.

Proljeće i jesen

Proljeće i jesen (4.-6. i 9.-11. mjesec) su blagi, s dobrom kombinacijom kiše i sunca. Kasno proljeće i rana jesen prilično su ugodno i najbolje vrijeme za posjet gradu. Tijekom tih razdoblja temperature su ugodno tople, a vrijeme je manje kišovito nego zimi; iako noći znaju malo zahladiti, a kiša se nikako ne može isključiti.

Zima

Zima je općenito hladna, u prosjeku oko 8°C danju i 2°C noću, ali visoka razina relativne vlažnosti zraka čini zimski zrak prilično lošijim, a hladni vjetar može utjecati na temperaturu. Mogu postojati i blaga i hladna razdoblja, koja se obično mijenjaju s puhanjem vjetra. Jugozapadni vjetar, zvan Lodos, može donijeti relativno ugodne, ali kišovite dane s najvišim temperaturama oko 12-16°C, dok sjeverni vjetrovi donose dnevne temperature na ili malo iznad ledišta.

Ovo doba godine poznato je po kiši. Kiša općenito pada kao lagana, povremena i jedva primjetna kiša, ali može trajati tjedan dana ili više, s gotovo tri tjedna kiše u prosjeku mjesečno. Ovakvu kišu lako je izdržati bez kišobrana (i doista, većina mještana preferira kabanice ili toplu odjeću umjesto toga), međutim, ako želite kišobran kad pada kiša vani, ulice Istanbula su odjednom pune prodavača kišobrana čim počne padati kiša. Iako su kišobrani koje nude malo lošiji, trenutna cijena je 5 TL po kišobranu, a možete pronaći mnogo bolje kišobrane za tu cijenu u trgovinama ako malo pogledate okolo.

Snježne padaline su donekle uobičajene između prosinca i ožujka, no to se prilično mijenja iz godine u godinu. Blage zime mogu imati samo trag akumulacije, dok hladnije zime mogu donijeti i do tri tjedna snježnog pokrivača. Još jedna stvar koju treba primijetiti je koliko jak snijeg može biti u Istanbulu. To je zato što snježne padaline u Istanbulu potječu od događaja koji se naziva snježnim padalinama s efektom mora ili jezera, gdje pojasovi jakih snježnih pljuskova napadaju obale Istanbula, donoseći valove kišovitog snijega. Ovi događaji uglavnom ne traju dugo, jer kada hladnije vrijeme ode iz Istanbula, ode i snijeg. No, čak iu toplijem središtu grada zabilježene su nakupine i do 75 cm u jednom danu.

Topla odjeća neophodna je tijekom zime, čak i ako ekstremne temperature nisu uobičajene, hladnoća vjetra može učiniti da se većina ljudi inače osjeća apsolutno jadno.

Doći

Državljani zemalja regiona mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Turskoj do 90 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize. Moraju posjedovati pasoš čiji je rok važanja najmanje 60 dana duži od dana isteka vize ili dozvoljenog boravka bez vize. Bezvizni režim je 90 dana u periodu od 180 dana, što znači da putna isprava mora važiti najmanje 150 dana od dana ulaska u Republiku Tursku.

Avionom

Od aerodroma Sabiha Gokčen do grada

Metroom – M4 ide do Kadikoja, a putovanje traje otprilike sat vremena. Linija nije dobro povezana sa ostatkom mreže, pa na evropsku stranu možete nastaviti trajektom ili transferom do Marmaraj voza na Ajrılık Češmesi.

Vozom – Aerodrom Sabiha Gokčen je na 12 kilometara od stanice Pendik YHT, taksijem ili autobusom 132H moguće je otići na brzi voz za Ankaru i Konju.
Autobusom:

Havaist – Saobraća sa oba aerodroma. Može se platiti preko mobilne aplikacije.
Havabüs – Saobraća od aerodroma do Taksima u centru grada (50 km, 60-90 min), Jenisahra, transportnog čvorišta na azijskoj strani (50 min) i Kadikoja, trajektnog pristaništa za Eminonu u starom gradu Sultanahmet (60 min). Autobusi voze svakih 30 minuta od 04:00 do 01:00. Karta se može kupiti u autobusu, važi i 'istanbulkart' (kartica za javni prevoz).
Gradski autobus (İETT autobus) – Najjeftiniji je, a ovo su glavne linije:

do Kadıkoja autobusom E-10 (preko Kurtkoja, saobraća 24 sata) ili E-11, što traje 60-90 min u gustom saobraćaju.
do Taksima i drugih dijelova evropske strane, treba ići autobusom E-3, sa stanice metroa Levent. Autobus saobraća 24 sata, a putovanje traje dva časa.
Ostale rute uključuju E-9 do Bostanci, 16S do Metrobus Uzunčajira, KM-20 do Pendi̇ka i Kartal Metroa, KM22 do Čevi̇zli̇ platforme, E-18 do Altuni̇zade i Umrani̇jee i 122H preko Jeni̇šehi.

Šatlom – Raspitajte se u smještaju ili potražite onlajn.
Taksijem – Vožnja do Taksima može koštati od 30 eura na više (oktobar 2024).

Od Međunarodnog aerodroma Istanbul do grada

Taksijem - Vožnja garantuje udoban transfer, ali ne i brz zbog gustog istanbulskog saobraćaja. Do Sultan koštaće prosječno oko 1050 TL , donosno oko 27,92€ (oktobar 2024), u zavisnosti od vremena putovanja jer taksiji ne nude fiksne cijene. Cijene vožnje su iste i danju i noću, a bakšiš nije obavezan. Vožnja od otprilike 50 km traje oko 50 minuta. Zvanične taksi stanice su odmah ispred svakog nivoa aerodroma. Žuti (narandžasti) taksiji su najjeftiniji, a možete unajmiti i udobniji plavi taksi (15% skuplji) ili crni, luksuzni taksi (70% skuplji). Ne bi trebalo koristiti pojedinačna neslužbena vozila, a obratite pažnju na uobičajene taksi prevare. Vozilo se može bukirati onlajn, korišćenjem uobičajenih servisa, ili preko mobilne aplikacije (Uber, Bolt).
Autobusom - Dvije kompanije obavljaju prijevoz od i do Međunarodnog aerodroma Istanbul, Havaist i IETT, ali nijedna ne nudi direktnu vezu sa najpopularnijim dijelom Istanbula Sultanahmetom. Do drugih dijelova grada možete stići koristeći IETT samostalno ili u kombinaciji sa drugim vidovima prevoza. Luksuzni autobusi Havaist iSt-1 će vas ostaviti na popularnim prevoznim čvorištima poput stanice Aksaraj Metro (putovanje do ove lokacije traje oko 90 minuta, u zavisnosti od saobraćajne gužve). Havaist vozi non-stop na svakih 25-30 minuta, a karta košta 204 TL (5,42€ / 5,99$). Autobuska stanica se nalazi na nivou -2 na aerodromu. Tu su dostupne 'istanbulkart' kartice, koje važi za sva sredstva javnog prevoza, čak i za javne toalete. Kartu za aerodromski šatl možete kupiti i onlajn putem aplikacije ili sajta Havaist. Ukoliko se odlučite na vožnju gradskim autobusima ili tramvajima imajte na umu da putovanje može biti izazovno kada imate prtljag ili stižete u vrijeme špica. U vozilima zna biti gužva, a tranferi između dvije linije često uključuju i malo pješačenja.
Metroom - linija M11 povezuje aerodrom sa gradom, pružajući brzu i pristupačnu opciju. Stanica metroa je ispred aerodromskog izlaza 11, na prednjoj strani parkinga, gdje možete kupiti 'istanbulkart'. Da biste došli do svog odredišta vjerovatno ćete morati da presjedate, možda i da malo prošetate. Metro u Istanbulu radi u periodu od 06:15 do 00:15.

Aerodrom Ataturk, nekada uobičajena destinacija za putnike zatvoten je za komercijalne letove 2019. godine.

Vozom

Izrazito orijentalna stanica Sirkeci, od 1890. dočekivala je putnike iz Evrope...

Još od vremena legendarnog Orijent Ekspresa, putovanje vozom je bio klasičan način da se stigne do Istanbula. To je još uvijek zanimljivo putovanje, ali vozovi ne završavaju više na nekadašnjim odredištima. Oni iz Evrope idu do Halkalija zapadno od grada, gdje se, da biste stigli do centra, prebacujete na voz Marmaraj. Putnici sa istoka završavaju u Sogutlučesme u Kadıkoju na azijskoj strani.

To znači da Istanbul ima dvije velike stanice na koje ne ide ni jedan međunarodni ili regionalni voz. Sirkeci na evropskoj strani je na mreži Marmaraj, sa vozovima za grad i metroom duboko pod zemljom, ali nema ništa na nivou ulice. Hajdarpaša u Aziji uopšte nema vozova. Obje stanice, kao spomenici davnašnjeg doba putovanja željeznicom, vrijedne su brze posjete. I obje imaju blagajne za prodaju karata, iako je obično jednostavnije kupiti ih putem interneta na web stranici turske željeznice.

Napuštena željeznička pruga do Sirkecija je netaknuta, okružuje obalu od Kazličesme, i plan je da bude vraćena u funkciju.

Vozovi sa istoka

YHT brzi vozovi (yüksek hızlı tren) idu na Sogutlučešme na azijskoj strani Istanbula, blizu njigove buduće destinacije, stanice Hajdarpaša. Dva voza dnevno nastavljaju ispod Bosfora do Bakırkoja u zapadnom predgrađu i završavaju u Halkaliju. Ne staju nigdje u Sultanahmetu ili Starom gradu, i nemaju konekciju sa evropskim vozovima; treba preći na Marmaraj vozove u obje svrhe.

Postoje česti vozovi iz Eskišehira (tri sata) i Ankare (četiri i po sata), i tri dnevno iz Konje (četiri i po sata). Jedan dnevno vozi od Karamana preko Konje. Ovi vozovi su jeftini i vrlo popularni, stoga je poželjno rezervisati nekoliko dana unaprijed, ako se cijena ne mijenja bez obzira na to kada je karta kupljena.

U istočnom dijelu grada, YHT takođe ima stanice u mjestima Bostanci, Pendik i Gebze. Pendik, koji se nalazi 25 km istočno od centra, je zgodno mjesto za transfere sa aerodroma Sabiha Gokčen, pogotovo ako namjeravate direktno na istok.

Ankara Ekspres je noćni voz između Istanbula i Ankare. Polazi sa stanice Halkali svake večeri u 22 sata, prolazi kroz Sogutlüčešme, Bostanci i Pendik uključujući još devet stanica između. U Ankari je prije sedam časova ujutro. Red vožnje je isti i drugom pravcu, a voz ima mjesta za sjedenje, kabine za spavanje i vagon-restoran.

Vozovi iz Evrope i evroskog dijela Turske

Noćni voz sa kolima za spavanje polazi iz Sofije oko 18:30 svake noći, saobraćajući preko Plovdiva, Kapikule na granici, i Jedrena, da bi završio u Halkaliju u 05:40. Od juna do septembra Bosfor ekspres polazi iz Bukurešta u 10:50, saobraćajući preko Rusea do Kapikule. Tu se spaja sa vozom iz Sofije, i svi putnici moraju izaći radi graničnih procedura prije nego što nastave za Halkalı. Linija u pravcu zapada kreće iz Halkalija u 20:00 da bi stigla do Sofije do 09:40 i Bukurešta do 17:00 sljedećeg dana. Od oktobra do maja voz iz Bukurešta ne saobraća, tako da treba presjedati u Ruseu pa opet u Kapikuleu, sa sličnim redom vožnje (Rumunija i Bugarska imaju ljetnje računanje vremena, ali Turska ne). Vozovi od Budimpešte do Bukurešta, i od Beograda do Sofije, nisu povezani sa vozovima za Tursku, tako da treba prenoćiti.

Postoji i regionalni voz jednom dnevno od Kapikulea preko Jedrena do Halkalija, a drugi iz Uzunkoprua.

Između Halkalija i grada najbolje je koristiti prigradski voz Marmaraj, koji saobraća na 15 minuta i treba mu oko sat vremena do centra.

Trenutno je posljednja stanica Halkali, 25 km zapadno od centra Istanbula. Tu se ne može promijeniti novac, a automati za prodaju karata (za Mamaraj) prihvataju tursku gotovinu ili kartice.

Za luksuzno putovanje sa stilom, jednom godišnje Venice Simplon Orient Express vozi od Pariza do Istanbula. Putuje se u ljupkim obnovljenim luksuznim vagonima iz 1930-ih, uz uživanje u vrhunskoj kuhinji. Karte koštaju od 13.500 eura i vaša Eurail kartica neće pomoći ovdje.

Autobusom

Turska ima sistem međugradskih autobusa za putovanja širom zemlje. Većina međugradskih autobusa koji opslužuju i evropske i azijske dijelove Turske polaze i završavaju na autobuskoj stanici Esenler. Mnoge autobuske kompanije imaju kancelarije širom grada i besplatne mini-buseve poznate kao "servis", koji prikupljaju putnike iz grada i odvoze ih do glavnih autobuskih stanica ili sopstvenih mini terminala u blizini glavnih autoputeva.

Evropska strana

Alibejkoj

Autobuska stanica Alibejkoj je sekundarno čvorište za evropsku stranu i nalazi se u Guzeltepeu. Manja je od Esenlera, ali i veoma prometna. Autobusi iz Anadolije staju ovdje na putu do autobuske stanice Esenler, 20-25 minuta dalje. Tramvajska linija T5 povezuje ovu autobusku stanicu sa linijom metroa M7, kojom se može doći do Mecidijekoja, glavnog čvorišta javnog prevoza i poslovnog centra grada, linije BRT Metrobus, i do Eminonua, a sve to pruža putnicima slikovitu vožnju duž Zlatnog roga. Dostupne su i rijetke šatl usluge, iako nijedna ne ide prema Sultanahmetu, a i sporije su od tramvaja.

Esenler

Često nazivan jednostavno 'Otogar' (autobuska stanica) ili povremeno 'Bajrampaša Otogar', kolasalna stanica Esenler je oko 10 kilometara sjeverozapadno od Sultanahmeta. Ovo je glavna gradska autbuska stanica za međugradsku vožnju i mnoge internacionalne rute.

Iako je preimenovana u 15 Temuz Demokrasi Otogar (ili 15 Temuz Šehitler Otogar) u znak sjećanja na one koji su poginuli tokom pokušaja državnog udara 15. jula 2016. godine, većina autobuskih kompanija i dalje koristi ime Esenler Otogar. Sa 168 pultova za prodaju karata, prodavnicama, restoranima, hotelom, policijskom stanicom, klinikom i džamijom, Bujuk Otogar („velika autobuska stanica“) je mali grad. Nema centralnog šaltera za informacije.

Metro stanica Otogar spaja ovu lokaciju sa glavnim destinacijama u gradu na sljedeći način

Sultanahment: Metroom stižete do Aksaraja ili Zejtinburnua, odakle je lako povezati se tramvajem do Sultanahmeta (oko 30 minuta preko Aksaraja) ili Kabataša/Taksima. Ako putujete sa puno prtljaga, možda je bolje da pređete na tramvaj u Zejtinburnu pošto su stanice jedna pored druge, dok je u Jusufpaši potrebno da idete gore-dolje stepenicama sa stanice na stanicu. Najisplativije je da kupite/dopunite İstanbulkart na automatu na ulazu u stanicu metroa.

Bejoglu: Idite linijom podzemne željeznice M1 do Jenikapija, a zatim se prebacite na liniju metroa M2 u smjeru Hadžiosmana i izađite na Sishane ili Taksim. Alternativa je da uzmete IETTT autobus 830, kojem je do Taksima potrebno je oko 60 minuta.

Konekcije za autobuse: Glavne linije iz centra uključuju 28O iz Bešiktaša, 75O iz Mecidijkoja, 91O za Eminonu, i 83O sa Taksima. Esenler je otprilike 39 km od novog gradskog aerodroma. Ove dvije lokacije povezane su HVIST-5 aerodromom, firme Havaİst. Putovanje traje 60 do 75 minuta.

Minibusevi: Pojedine firme poput Pamukkale imaju linije između autobuske stanice i raznih lokacija u gradu.

Emnijet

Terminal Emnijet (poznat i kao Emnijet Otogar ili Laleli Uluslararası Jolcu Transfer Merkezi) je glavna autobuska stanica za internacionalne konekcije i nalazi se južno od Aksaraja.

Odatle polaze autobusi za balkanske države (Albanija, Bugarska, Grčka, Kosovo, Sjeverna Makedonija, i Rumunija), Evropu (Njemačka, Mađarska, Poljska), Kavkaz (Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija), i Bliski Istok (Irak, Iran).

Među prevoznicima koji koriste tu stanicu su Ast Turizm, Aybaki Tur, Golden Turizm, Mahmut Turizm, Mahmudoğlu Turizm, Metro Turizm, Ortadoğu Turiz, Nişikli Turizm, Nugo Turizm, Özlem Turizm, Öznuhoğlu, Perla Trans, Star Turizm, Troy Turizm i Vardar Turizm.

Nalazi se manje od 400 m od stanice Jenikapı, do nje idu M1 i M2 metro linije i Marmaraj voz. Udaljena je pola kilometra od stanice Jusufpaša na tramvajskoj liniji T1 koja ide za Sultanahmet.

Autobus HVIST-12, firme Havaİst povezuje Aksaraj sa novim istanbulskim aerodromom. Stanica najbliža autobuskoj je 700 metara dalje na bulevaru Adnan Menderes.

Azijska strana

Autobusi koji putuju do i između istanbulske stanice Esenler i anadolskih odredišta staju na azijskoj strani grada. Ako putujete između evropske strane Istanbula i Anadolije, razmislite o napuštanju autobusa na azijskoj strani jer je potrebno više od sata, a često i oko dva časa za prelazak na drugu obalu istim vozilom. Efikasnije je ići trajektom.

Mnoge autobuske kompanije (posebno one veće) preselile su se na svoje mini terminale ili čvorišta u udaljenim predgrađima Dudullu, Ferhatpaša i Samandira, jer te lokacije pružaju lakši pristup glavnim autoputevima. Iako su neka od ovih čvorišta relativno blizu različitih stanica M5, nijedna nije direktno na toj liniji metroa, pa bolje uhvatite servis minibuse u različitim centralnim područjima, uključujući Harem, Kadıkoji Uskudar. Rezervišite mjesto unaprijed jer neki autobusi stižu na azijsku stranu iz Esenlera bez praznih mjesta.

Brodom

Trajekti za Crno more nekoliko puta sedmično prevoze putnike i vozila do Čornomorske, glavne luke za Odesu u Ukrajini, a putovanje traje 27 sati. Trajektni terminal je u Hajdarpaši, pored stare željezničke stanice.

Brodovi za krstarenje obično pristaju na evropskoj strani.

Vozilom

Istanbul leži na evropskom autoputu E80, na relativno maloj udaljenosti sjeverno od E90, oba se protežu do Lisabona na suprotnom kraju kontinenta.

Što se tiče azijskih autoputeva, AH-1 iz Tokija i AH-5 iz Šangaja oni prolaze kroz grad prije nego što završe na tursko-bugarskoj granici na zapadu, ali nisu označeni u Turskoj.

Saobraćaj u Istanbulu može biti haotičan, očekujte stresnu vožnju uz dosta saobraćajne nekulture i sviranja.

Ako ste u Istanbul stigli automobilom, a niste vični snalaženju u takvim uslovima, najbolje je da automobil parkirate na sigurnom mjestu i da se krećete javnim prijevozom.

Djelovi grada odvojeni Bosforom povezani su sa tri mosta i drumskim tunelom. Svi zahtijevaju plaćanje putarine i to se mora izvršiti korišćenjem elektronskih naljepnica pod nazivom HGS, koje se mogu dobiti u poštama. Radnim danima, na autoputevima koji vode do mostova, posebno na dva bliža centru grada, moguć je jednočasovni zastoj u saobraćaju. Većina ljudi živi na anadolskoj strani, a radi na evropskoj i u vrijeme dnevnih migracija gužve su neminovne.

U Istanbulu postoji veliki nedostatak parkinga, a gdje ga ima, prilično je skup. Vidjet ćete mnogo automobila parkiranih sa strane puta, čak i ispred garažnih vrata. Ulični znakovi su rijetki. Uobičajena je stvar zaustaviti se i pitati za pravac, što domaći i taksisti rade prilično često.

Biciklom

Sultanova staza (2,500 km) i Sufi staza (800 km) su biciklističke i rute za pješačenje, koje prolaze kroz Istanbul i idu do Beča, odnosno Konje. Prva prati pohod Sulejmana Veličanstvenog na tadašnju prijestonicu Habsburga, dok druga ide putem hadža.

Ako se odlučite da uđete u grad drugom rutom, najbolje je putem D-100 iz oba pravca, ili možda manje prometnim D-020 sa zapada. Kad dođete do predgrađa treba se prebaciti na biciklističke staze, jer većina saobračanica koje vode u grad su klasifikovane kao autoputevi i njima je zabranjeno voziti se biciklom.

Stopom

Istanbul je ogroman, tako da će vam trebati javni prijevoz između smještaja i mjesta gdje ćete stići u grad ili ga napustiti. Najbolje rute za odlazak su:

Sa Zapada u Evropu: želite da stignete na autoput E-80. Prvo idite autobusom 448 od stanice metroa Jenibosna (južna linija, u blizini aerodroma Ataturk) sjeverno prema Mimarsinanu. Siđite nakon otprilike pet kilometara kada pređete E-80.

Sa Istoka u Aziju: opet vam treba E-80, a vjerovatno najbliže što odakle možete krenuti je Pendik. Do tamo stižete kao što je opisano za YHT željezničku stanicu. Zatim krenite putem D-100 koji će se pridružiti E-80. Lokalna žičara do Gebzea ili Izmita takođe će biti blizu tog autoputa.

Kroz Istanbul

Sistem javnog prevoza Istanbula može biti težak za razumijevanje, linije su slabo povezane, često morate presjedati i platiti drugu kartu da biste stigli na destinaciju. Međutim, ako se malo potrudite, možete izbjeći taksije i previše hodanja.

Osim ako ne koristite istanbulkart, svaki put kada uđete u tramvaj, metro, autobus ili trajekt u sistemu javnog prevoza, moraćete da platite.

Nema dnevnih karata, niti gradskih zona. U nekim oblicima prevoza, poput gradskih autobusa može se platiti jedino istanbulkartom. U grupnim taksijima (shared taxi) plaća se gotovinom. Djeca do šest godina ne plaćaju kartu.

Ako je javni prevoz vaš izbor, najbolje je koristiti aplikacije na pametnom telefonu kako biste našli stanice ili alternativne rute. İETT ima službeni Mobiett koji je dostupan za iOS, Android ili Windows. Google Maps je takođe veoma pouzdan za orijentaciju, ali ne očekujte da će vrijeme dolaska autobusa biti tačno.

Vrste prevoza

Metro: Mreža podzemne željeznice, Marmaraj i starinska linija željeznica Tunel (drugi najstariji metro u Europi).
Trajekt: Krstarenje Bosforom, od kontinenta do kontinenta, Zlatni rog, Prinčevska ostrva, trajekt, gliser, katamaran.
Tramvaj: saobraća na evropskoj strani Istanbula.
Starinski tramvaj: vozi na Istiklal Kadesi između Taksima i trga Tunel.
Uspinjača: povezuje stanicu Kabataš sa trgom Taksim.
Autobus: Postoje autobuske linije po cijelom Istanbulu.
Zajednički taksi (Dolmuş): Postoje plavi minibusevi, u kojima možete i stajati i žuti zajednički taksiji koji imaju samo sjedišta. Jednostavno mahnite rukom i uđite na stanici.
Žičara: Mačka-Taškıšla i Ejup-Pijer Lot.

Istanbulkart

The İstanbulkart je elektronska kartica za prevoz koja važi za autobuse, tramvaje, prigradske vozove, metro, lokalne trajekte, žičare i drugo. Ako ste u Istanbulu duže od dan-dva i namjeravate da koristite javni prevoz isplatiće se nakon nekoliko vožnji. Takođe u gradskom saobraćaju je uglavnom nemoguće koristiti gotovinu, a ako plaćate svojom bankovnom karticom, tarife će biti više.

Istanbulkart se može puniti i koristiti više puta, čak više osoba može platiti svoju vožnju istovremeno, ako ima dovoljno kredita. Turisti treba da kupe anonimnu karticu za neograničeni javni prevoz, ostale su namijenjene turskim državljanima ili studentima.

Gdje se mogu kupiti

Aerodrom Istanbul (IST): žuto/plave mašine na -2 spratu i aerodromski šatl šalteri u blizini izlaza.
Međunarodni aerodrom Sabiha Gokcen (SAW): automati na izlazu sa terminala.
U gradu: žuti automati na stanicama metroa, tramvaja, Metrobusa i žičara, kao i javni kiosci u blizini stajališta prevoza.

Cijena kartice (2024) je 130 lira (bez kredita). Žute mašine prihvataju pet, 10, 20, 50, 100 i 200 lira dopune, a plave mašine vraćaju kusur do određenog iznosa. Može se kupiti i onlajn putem istanbulkart web stranice. Trebalo bi imati najmanje 200 lira za početak.

Tarife (2024)

Autobus, tramvaj, metro, žičara: 20 lira.
Metrobus: 14.32–29.69 lira.
Brodovi: 19.21–57.94 lira.
Voz Marmaraj: 17.70–39.18 lira.

Postoji i Mobile İstanbulkart u vidu aplikacije za mobilne telefone, ali zahtijeva tursku telefonsku karticu.

Putnici sa invaliditetom

Gradske su ulice prilično teške za korisnike invalidskih kolica, ali je uprava javnog prevoza preduzela određene korake da ih prilagodi. Na trotoarima duž mnogih glavnih ulica u centralnim područjima, kao i na pješačkim prelazima, postavljeni su taktilni pločnici. Mnogi pješački semafori takođe upozoravaju glasom (samo na turskom).

Autobusi: U toku je proces zamjene starih autobusa za novije koji su dostupni osobama u invalidskim kolicima. Mnogi autobusi na centralnim linijama imaju nizak pod i ugrađenu rampu (konsultujte vozača da nagne autobus bliže zemlji, da otvori rampu i da pomogne u autobusu, iako bi bilo šta od toga, nažalost, moglo biti nemoguće zbog gužvi, pogotovo u vrijeme saobraćajnog špica. LCD ekrani prikazuju imena stajališta dok im se približavate i daju se glasovne najave.

Tramvaji su dostupni za osobe u invalidskim kolicima sa staničnih perona koji su niski i opremljeni blagim rampama direktno sa nivoa ulice (ili trotoara). Sve stanice se najavljuju i na displeju i glasom.

Metro: Gotovo sve stanice istanbulskog metro sistema dostupne su osobama koje koriste invalidska kolica, sa liftovima do perona sa nivoa ulice. Ako vam je potrebna pomoć, potražite čuvare u sivo-crnim uniformama u blizini staničnih ulaza. Sve stanice se najavljuju glasom u metro vozovima. U većini linija to je takođe najavljeno na displeju, ali ne i u starijim vozovima M1A/M1B. Umjesto toga, treba pogledati znakove na stanicama, koji su dovoljno veliki i uobičajeni. Većina metro stanica ima vidljive površinske indikatore koji vode slabovide od nivoa ulice do perona.

Vozom

Voz Marmaraj, otvoren u martu 2019., povezuje glavnu stanicu Halkali na zapadu sa lokacijama Bakırkoj, Zejtinburnu, Sirkeci i Uskudar s obje strane Bosfora, te Bostancı, Kartal, Pendik i Gebze na istoku i uključuje mnogo malih prigradskih stanica (Pendik i Gebze su na glavnoj liniji YHT). Saobraća od šest ujutro do 22:15 radnim danima, odnosno do 1:20 petkom i vikendom. Putovanje između centra i kraja linije traje sat vremena, a cijala ruta 115 minuta.

Plaća se na osnovu broja pređenih stanica. Prilikom ukrcaja, odbija se puna cijena, a razlika se vraća na istanbulkart po izlasku na odredišnoj stanici.

Cijene karata za 2024. godinu:

između 1 i 7 stanica: 17,70 lira
između 8 i 14 stanica: 22,26 lira
između 15 i 21: 26,27 lira
između 22 i 28: 30,30 TRY
između 29 i 35: 35,39 TRY
između 36 i 43: 39,18 TRY.

Marmaraj ima i kartu za jednu voznju, koja košta 70 lira i pogodna je za putnike koji nemaju istanbulkart.

Metroom

Gradski Metro ima dosta linija, mada mnoge turisti neće ni koristiti.

M1A povezuje glavnu autobusku stanicu (Otogar) do Aksaraja, odakle možete uhvatiti tramvaj T1 do centra grada, i dalje do željezničkog čvorišta Jenikapı za veze sa M2 i Marmaraj. Tu je i grana (M1B) koja opslužuje zapadno predgrađe Kirazli. Svi vozovi opslužuju dionicu između Jenikapıja i autobuske stanice.
M2 počinje od Jenikapıja i prelazi Zlatni rog, nastavljajući preko Šišanea i trga Taksim do Mecidijekoja i Leventa u poslovnoj četvrti, i dalje na sjever do Hadžıosmana (glavnog autobuskog čvorišta za predgrađa na sjevernoj evropskoj strani, npr. Sarıjer).
M3 nastavlja sjeverozapadno od M1B stanice Kirazlı. M9 je nastavak iste linije u drugom pravcu.
M4 na azijskoj strani ide od Kadikoja do predgrađa duž obale Marmara sve do istoka do Kartala, Pendika (koji je zapravo oko kilometar udaljen od stanice Pendik YHT) i aerodroma Sabiha Gokčen.
M5 na azijskoj strani prolazi između Uskudara na Bosforu i spoljašnjeg predgrađa Čekmekoj kroz Umranije.
M6 (naziva se i Mini Metro) je šatl od stanice Levent na M2 i opslužuje luksuznu četvrt Etiler i glavni kampus Univerziteta Bogaziči u Hisarustuu. Nastavak uspinjače F4 veza je sa obalom Bosfora.
M7 uglavnom opslužuje gusto naseljena stambena područja na sjeveru kao što su Bagčılar i Gaziosmanpaša (takođe poznata kao G.O.P.), povezujući ih preko Mecidijekoj, poslovnog okruga i jednog od glavnih transportnih čvorišta, do Jıldıza, oko kilometar uzbrdo od trajekta pristanište u Bešiktašu. Ova linija se takođe povezuje sa linijama metroa M3 i M2, kao i sa metroom i tramvajskim linijama T4 i T5.
M8 je međugradska linija na azijskoj strani, koja povezuje linije M4, M5 i Marmaraj prigradske (B1) linije jedne s drugima, kao i sa trajektnim pristaništem u Bostančıju.
M11 vodi do glavnog aerodroma od Kagıtanea na M7, s produžetkom do Gajretepea na M2 u izgradnji od januara 2023.

Dobar dio grada još nije pokriven metroom, a udaljenost između stanica je veća nego u većini evropskih gradova. Tako gdje ga ima, metro je moderan, čist i brz. Većina linija je duboko pod zemljom, a neke imaju ulaze usred prometnih ulica sa pješačkim tunelima ili mostovima kao jedinim pristupom, budite spremni za hodanje. Transferi skoro uvijek zahtijevaju izlazak i ponovni ulazak u sistem, što znači novu punu cijenu (sa kartama za jednokratnu upotrebu) ili sniženu cijenu za vezu (sa istanbulkartom).

Stanice metroa nemaju kioske za prodaju karata sa osobljem, tako da morate nabaviti ili dopuniti istanbulkart putem automata.

Tramvajem

Dok saobraća između Kabataša na Bosforu i terminala Bagčilar na zapadu, T1 je najkorisnija tramvajska linija, koja opslužuje mnoge popularne lokacije širom Starog grada i trajektnog pristaništa. Najkorisnije stanice za transfer su Kabataš (za F1 žičaru do Taksima), Karakoj (za staru žičaru F2, Tunel, do donjeg kraja avenije İstiklal i trajekta na azijsku stranu), Eminonu (za tramvaj T5 i trajekte na azijsku stranu), Laleli-Universite (za metro M2), Aksaraj (za B1 Marmaraj), Jusufpaša (za metro M1), Topkapı (za laku željeznicu T4), Čevizlibag (za BRT Metrobus), Zejtinburnu (za M1 i BRT) i Bagčilar (za metro M1 i M3).

Tokom špica (otprilike između sedan i devet ujutro i 17:00-19:30), svaki drugi tramvaj vozi samo centralni dio između Eminonua ili Sultanahmeta i Čevizlibaga. U ovim periodima je najbolje preskočiti tramvaje, jer su prepuni i nekada nećete uspjeti ni da uđete, ako niste vični guranju.

Ostale tramvajske linije su T5 od Eminonua preko Fenera i Balata duž Zlatnog roga do Ejupa i Alibejkoja (sekundarna autobuska stanica i čvorište za metro M7), i T4 od palate Topkapı van gradskih zidina do neuglednih sjeverozapadnih predgrađa. Starinske tramvajske linije T2, tramvajski vagoni iz 1920-ih koji zveckaju duž avenije İstiklal, i T3, tramvaji njemačke proizvodnje iz 1960-ih na kružnoj ruti između Kadikoja i obližnje Mode na azijskoj strani, više su atrakcije nego praktične mogućnosti prevoza.

Kao i kod drugog javnog prijevoza, koristite istanbulkart, ali morate platiti novu kartu svaki put kada promijenite liniju iako po progresivno sniženoj cijeni.

Brodom

Jedinstveni istanbulski trajekti, morski autobusi (brzi katamarani) ili privatni trajekti srednje veličine putuju između evropske i azijske strane grada. Prelaz traje oko 20 minuta i košta oko 30 lira sa istanbulkartom, uz predivan pogled na Bosfor.

Istanbulske linije voze na sljedećim rutama:

Karakoj–Hajdarpaša–Kadikoj
Kadikoj–Eminonu
Uskudar–Eminonu
Uskudar–Karakoj–Eminonu–Ejupsultan (plovidba Zlatnim rogom)
Kadikoj–Bešiktaš
Kabatas–Uskudar–Harem
Istinje–Emirgan–Kanlıca–Anadolu Hisarı–Kandilli–Bebek–Arnavutkoj–Čengelkoj (plovidba cijelim Bosforom)
Anadolu Kavagi–Rumeli Kavagi–Sarijer
Eminonu–Kavaklar (Specijalna tura Bosforom, preporučuje se za turiste)
Sirkeci–Adalar–Jalova–Cınarcık (do Prinčevih ostrva)

Morski autobusi (deniz otobüsü) prate iste (ili više) ruta, obično mnogo brže od linijskih. Povratak u Jenikapı iz Kadikoja morskim autobusom je brz i zgodan način za prelazak Bosfora; u Jenikapıju možete preći na brojne gradske željezničke linije. Četiri glavne privatne trajektne linije za putovanje između azijske i evropske strane su:

Bešiktaš–Uskudar
Kabataš–Uskudar (staje blizu tramvaja i žičare u Kabatašu)
Eminonu–Uskudar (staje blizu tramvaja u Eminonu)
Eminonu–Kadikoj (staje blizu tramvaja u Eminonu)

Brodska linija Zlatni rog, počinje od Ejupsultana i završava na azijskoj strani, u Uskudaru i prolazi kroz značajna turistička mjesta kao što su Balat, Fener, Cibali i Karakoj. Iako putovanje traje oko sat vremena, vožnja brodom je prilično prijatna uz prekrasan krajolik Zlatnog roga. Brodovi dolaze na stanice samo jednom svakih sat vremena.

Svi trajekti, uključujući i privatne, mogu se platiti istanbulkartom.

Brzi trajektni brodovi (idu 55 km/h) voze sa nekoliko tačaka, kao što je Jenikapi–Jalova. Cijene su neznatno veće i dobitak u vremenu je značajan, iako pogled nije tako lijep.

Autobusom

Autobusima javnog prevoza upravlja İETT. U njima se karta ne može kupiti, koristite istanbulkart ili bankovnu karticu. Istanbulski sistem brzog autobuskog prevoza (BRT), lokalno nazvan Metrobus, opslužuju dugi hibridni autobusi koji voze posebnim trakama duž unutrašnje gradske obilaznice. Odvojeni su od ostalog saobraćaja i na taj način štede mnogo vremena na generalno zakrčenim putevima u Istanbulu. Iako je izuzetno važna transportna opcija za lokalno stanovništvo, sistem pokriva područja koja turisti obično ne posjećuju, između Bejlikduzua u krajnjem zapadnom predgrađu grada i Kadikoja na azijskoj strani preko Bakırkoja, Čevizlibaga izvan starih gradskih zidina blizu kapije Topkapı, zatim poslovni kvart u Mečidijekoju i Bosforski most. Većina autobuskih linija radi otprilike od 06:00 do 23:59, obično sa smanjenim obimom usluga nakon 22:00. Neke linije između glavnih centara (Metrobus) rade neprekidno, sa intervalima od oko sat vremena. Nakon ponoći, cijena autobuske karte se udvostručuje.

Iako postoji 500 linija i 8.000 stajališta, javni autobusi obično su prepuni i nešto sporiji od tramvaja, jer su često zaglavljeni u saobračaju koji je u Istanbulu prilično loš, posebno u jutarnjim i večernjim satima.

U autobusima ne postoje mape, pa ako niste mogućnosti da koristite onlajn navigaciju, portažite kartu grada i linija na autobuskim stanicama. Na IETT stranici možete dobiti detaljne informacije o rutama i redu vožnje. Najefikasnije je koristiti servise poput Google Maps, iako vreme dolaska autobusa koje daje ova aplikacija uglavnom nema veze s mozgom.

Raspored noćnih linija provjerite na sajtu İETT.

Informacije o prevozu

Metro, tramvaj, žičare - kol centar: +90 850 252 88 00, vebsajt: MetroIstanbul

Autobus, metro bus, starinska metro linija, starinski tramvaj - kol centar: +90 153, vebsajt: IETT Istanbul

Javni trajekti - kol centar: +90 212 313 80 00, vebsajt: Sehir Hatlari Istanbul

Turyol, privatni prevoznik, trajekti i brzi brodovi - kol centar: +90 212 251 44 21, vebsajt: Turyol

Dentur, privatni prevoznik, trajekti i brzi brodovi - kol centar: +90 444 63 36, vebsajt: Dentur Avrasya

IDO, privatni prevoznik, katamarani - kol centar: +90 850 222 44 36, vebsajt: IDO

Taksijem

Taksi je lak i jeftin način da se stigne na odredište. Cijene variraju u odnosu na vrstu vozla, na primjer, žuti su najpristupačniji, tirkizni (često električna vozila) su nešto skuplji, a crni su najskuplji i često nude veća vozila za više putnika ili prtljaga. Tarife se ne mijenjaju za noćne vožnje, a na taksimetar se dodaju putarine za mostove ili autoputeve.

Najbolje i najjeftinije je koristiti aplikacije Uber i Bitaksi, dok je iTaksi nešto skuplja i lošije ocijenjena varijanta. Kada koristite Uber doći će vam žuti taksi, a za vožnju inicijalno nećete imati preciznu cijenu već procjenu "od-do" koliko može koštati. Takođe, ako je ruta kratka (ispod par kilometara) budite spremni na to da nećete moći da dobijete taksi.

Turski taksisti, poput kolega širom svijeta, spremni na svakave prevare, pa budite uobičajeno oprezni. Ako imate internet konekciju, provjerite tarifu koristeći Istanbul Taxi Fare Calculator prije sjedanja u vozilo ili pregovaranja o cijeni sa vozačem.

Saobraćaj zna biti užasan, možete biti dugo zaglavljeni i za nekoliko kilometara može vam trebati sat vremena. U takvim uslovima bolje je koristiti metro.

Dobro je imati predstavu o udaljenosti između polazišta i destinacije kako biste mogli procijeniti cijenu vožnje. Ovo su neke od uobičajenih:

Aerodrom Istanbul (IST) - Taksim: 44 km
Aerodrom Istanbul (IST) - Sultanahmet (Stari grad): 47 km
Taksim - Sultanahmet: 5.5 km
Aerodrom Sabiha Gokčen (SAW) - Trajektni terminal Kadikoj: 36 km
Esenler (autobuska stanica) - palata Topkapı (Sultanahmet): 10.5 km

Zajednički taksi

Dolmuş (Turkish: "full") je taksi koji dijelite sa drugim putnicima, u pitanju su veća vozila, žute boje. Uglavnom ima fiksnu rutu, skuplji je od autobusa, a jeftiniji od običnog taksija. Neće krenuti dok se svih osam mjesta ne popune.

Njihove najpopularnije rute, osmišljene kao alternativa za linije na kojima je velika gužva ili se gradskim prevozom dosta presjeda, su:

Bešiktas - Harbije
Bostanci - Kadikoj
Bešiktas - Taksim
Kadikoj - Taksim
Besiktaš - Etiler

Plaća se u gotovini, na osnovu dužine putovanja, a minimalno 2.5 TL. Ako vam dolmuš ne stane, vjerovatno je pun. Sačekajte sljedeći par minuta.

Biciklom

Isbike bicikli su jeftini za iznajmljivanje. Međutim, ako aplikacija za İsbike, web stranica i automati ne prihvate vašu stranu kreditnu karticu, možda nećete moći da iznajmite biciklo dok prethodno ne nabavite personalizovanu plavu İstanbulkartu. Ako imate prijatelja iz Turske, možda će vam pozajmiti svoju karticu za depozit koji je mali i blokiran na nekoliko dana.

Šta vidjeti

Znamenitosti

Sa svojom dugom istorijom u centru imperija, Istanbul nudi obilje istorijskih mjesta. Većina drevnih spomenika koji datiraju iz rimskog, vizantijskog i osmanskog perioda, uključujući Aja Sofiju, palatu Topkapı, Plavu džamiju i Cistjernu Bazilika su oko trga Sultanahmet. Neki drugi, poput bivše crkve Svetog Spasa, čija je cijela unutrašnjost prekrivena freskama i mozaicima, raštrkani su po poluostrvu starog grada. Impresivan dio uglavnom netaknutih teodosijskih zidina, koji obilježavaju cijelu dužinu zapadne granice poluostrva, nalazi se neposredno uz ovu crkvu.

Sjeverno od starog grada, preko puta Zlatnog roga, nalazi se Galata, u čijem je centru istoimena kula. Muzej Istanbul Modern, u kojem su djela savremene turske umjetnosti, nalazi se na obližnjoj obali Karakoja. Sjeverno od Kule je muzej nastao iz derviške dvorane sufijskog mevlevija reda - ovdje će se posebno zabavljati oni koji su zainteresirani za Rumijeva učenja. Dalje na sjever je avenija Istiklal, istaknuta pješačka ulica u Istanbulu koja se proteže od tornja Galata do trga Taksim, centralnog gradskog trga.

Zapadno od starog grada idete dublje u obale ušća Zlatnog roga. Kvart koji ovdje možda vrijedi posjetiti je Ejupsultan, gdje je najsvetije islamsko svetište u gradu i, i gdje se može vidjeti kakav je mogao izgledati svakodnevni život u otomanskom Istanbulu. Na suprotnim obalama Roga, u Sutlučeu, nalazi se Miniaturk, prvi minijaturni park u gradu, sa maketama iz cijelog bivšeg Otomanskog carstva.

Sjeverno od trga Taksim nalazi se Novi Istanbul, glavni poslovni kvart. Ako idete u ovom pravcu, vrijedi posjetiti Vojni muzej, gdje se svakog popodneva održavaju koncerti osmanske vojne muzike (Mehter). Većina gradskih nebodera nalazi se na sjeveru ove četvrti, oko Leventa i Maslaka. Ipak, na južnom kraju istog dijela grada, oko naselja Osmanbej, Kurtuluš i Nišantašı, ima neoklasičnih i secesijskih zgrada sa početka XX vijeka. Istočno odavde, spuštajući se niz obalu, nalazi se obala Bosfora, oivičena prijatnim kvartovima punim vila (yalı) i palata na obali.

Preko Bosfora na istoku je azijska strana, izgrađena oko istorijskih četvrti Kadikoj i Uskudar, a možda je najbolje simbolizuje Djevojačka kula, na ostrvcu nedaleko od obale. Bosforske i Mramorne obale ove polovine grada karakterišu prilično slikoviti kvartovi, na koje gleda brdo Čamlica, jedno od najviših u gradu sa čuvenim pogledom, parkom i restoranom na vrhu.

Jugoistočno od grada, uz južnu obalu azijske strane nalaze se Prinčevska ostrva, arhipelag od devet ostrva bez automobila, koje karakterišu zadivljujuće drvene vile i borovi šumarci.

Mnoge posjetioce zanima i druga vrsta "kulture", destinacije na kojima su snimane turske sapunice su popularne od 2010-ih godina.

A mačke su svuda - onjih oko 125 hiljada živi u Istanbulu . Obično druželjubive, uhranjene i zdrave, smatraju se zajednčkim vlasništvom, a ne lutalicama.

Tulipani

Ovi cvjetovi su dugo bili ignorisani zbog asocijacije na eru tulipana iz XVIII vijeka, što je period razmetanja i skupih zabava koje je osmanska elita priređivala usred velikih vrtova punih lala (kada su prve lukovice uvezene u Holandiju iz Istanbula), što se kasnije smatralo jednim od razloga za finansijsko slabljenje i konačni raspad carstva.

U XXI vijeku lale su povratile nekadašnju popularnost i sada služe kao simbol Istanbula i Turske. Cvjetaju od kraja marta do početka maja; najbolji period za uživanje u njihovoj ljepoti je april.

Iako se mogu vidjeti na mnogim gradskim bulevarima, najveći zasadi i relativno egzotične sorte mogu se naći u parkovima Sultanahmet i Gulhane u starom dijelu, parku Emirgan u sjevernom dijelu Bosfora, naselju Emirgan, ili na brdu Čamlıca na azijskoj strani.

Šta raditi

Template:Wy/sh/SeeDistricts

Hamam – Sultanahmet je pun antičkih hamama, od kojih su neki prilično ektravagantni i namijenjeni uglavnom turistima.
Nargile – Mogu se pušiti širom turske, a u Istanbulu ih je najlakše naći u Jeničeriler Čadesi, u blizini Kapalı Čaršı (Veliki bazar). Crkve Čorlulu Ali Paša i Koca Sinan Paša Türbesi u usamljenim unutrašnjim dvorištima, odmah iza ugla od nekih grobnih dvorišta. Rumeli Kahvesi se nalazi unutar groblja stare medrese, i nije jezivo kao što biste možda pomislili. Na jugu Sultanahmeta, blizu mora, nalazi se Jeni Marmara (Čajıroglu Sokak), gdje takođe možete da sjedite na terasi i uživate u pogledu. U Bejogluu, u Ortakahveu, postoji širokg spektar ukusa. Nekoliko velikih i lijepih lokala je i u Rıhtım Čadesiju, između mosta Galata i Muzeja moderne umjetnosti.

Pješačke ture

Muzeji i slično

Tura traje između tri i pet sati. Počnite kod Aja Sofije i Topkapi palate, šetajući iza Aja Sofije gdje se nalaze lijepo obnovljene kuće. Nastavite ka Plavoj džamiji i At mejdanu sa obeliscima, te posjetite Muzej islamske umjetnosti u blizini. Spustite se do Male Aja Sofije, pa se popnite do džamijskog kompleksa Sokollu Mehmed-paše sa vrhunskim pločicama. Tramvajem ili pješice idite do Eminonua, posjetite Novu džamiju, Egipatsku pijacu i Rustem-pašinu džamiju. Taksijem ili autobusom idite do Ejup Sultan kompleksa, koji je petkom posebno živopisan. Vratite se pješice uz gradske zidine, obilazeći Crkvu Hora (Karije), džamije Javuz Selim, Fatih, Šehzade i Sulejmaniju, završavajući kod Bajazit džamije i male pijace knjiga. Zatim trajektom pređite u Uskudar da obiđete džamije, pijacu i obalu. Opciono, prigradskim vozom idite do tvrđave Jedikule za pogled na gradske zidine. Veliki bazar nije posebno naveden jer ćete ga svakako proći kod Bajazita.

Šetnja Teodosijevim zidinama

Izgrađene 408. godine, Teodosijeve zidine su vjekovima štitile Konstantinopolj i danas su uglavnom očuvane, iako su neke restauracije lošeg kvaliteta. Počnite kod tramvajske stanice Pazartekke blizu kapije Topkapi. Šetnja duga šedam kilometara duž zidina pruža uvid u antičku odbranu, gradski život i oštećenja od zemljotresa. Trajektom iz Eminonua pređite do Ajvansaraya, prođite kroz park do zidina i penjite se gdje je moguće. Prolazite pored restauriranih i originalnih dijelova, prelazeći prometne ulice poput Fevzi Paša i Milet avenije. Držite se između unutrašnjih i spoljašnjih zidina, gdje vrtovi i ruševine pričaju priču o propadanju i opstanku. Šetnja se završava kod Zlatne kapije i tvrđave Jedikule, dobro očuvanih zahvaljujući Osmanlijama. Ulazak u Jedikule se naplaćuje; kule i zidine su pristupačne. Povratak u grad je moguć autobusom (#80) ili prigradskim vozom. I pored problematične restauracije, zidine su impresivan spomenik nekadašnje moći Vizantije.

Krstarenje Bosforom

Najprisupačnije je javnim trajektom koji polazi iz Eminonua, istočno od mosta Galata, i ide do Anadolukavaka na ulazu u Crno more. Povratna karta se kupuje na šalteru sat vremena prije polaska. Brod polazi rano (u 10:35) i karte brzo nestaju, pa treba doći ranije. Ovo krstarenje nema vodiča, a uslovi na brodu su osnovni – uključujući loš toalet bez papira. Tokom vikenda, otvorene palube su vrlo popularne. U Anadolukavaku ima mnogo restorana, a preporučuje se uspon do tvrđave Joros za pogled na Crno more. Tvrđava je impresivna, iako u ruševnom stanju. Nakon obilaska, vraćate se u selo gdje možete i ručati, a zatim brodom krenuti nazad za Eminonu. Krstarenje traje cijeli dan i pruža nezaboravno iskustvo.

Naravno, postoji ogroman broj privatnih operatera čije cijene i uslovi znatno variraju.

Fudbal u Istanbulu

Istanbul ima pet klubova u Super ligi: Bešiktaš, Fenerbahče, Galatasaraj, Bašakšehir i Kasimpaša. Prva tri imaju dugu tradiciju i međunarodnu reputaciju. Mečevi između njih igraju se pred rasprodanim tribinama uz strastvenu atmosferu, pa ulaznice treba rezervisati unaprijed. Preporučuje se izbjegavanje nošenja gostujućih boja nakon utakmica. Bešiktaš igra na stadionu Vodafone Park pored Dolmabahče palate. Fenerbahče nastupa na stadionu Šukru Saradžolu na azijskoj obali, blizu Kadikoja. Galatasaraj igra na stadionu Turk Telekom, do kojeg se stiže metroom do stanice Sejrantepe. Bašakšehir igra na stadionu Fatih Terim daleko na sjeverozapadu grada, dok Kasimpaša igra na stadionu Redžep Tajip Erdogan u blizini Zlatnog roga. Nacionalni stadion je Ataturkov Olimpijski stadion, kapaciteta 76.000 mjesta, koji koriste razni timovi.

Posao

U Istanbulu uvijek postoji velika potražnja za kvalifikovanim i, u manjoj mjeri, nekvalifikovanim ESOL/EFL nastavnicima. Mnogi nastavnici rade sa privatnim kompanijama. Drugi sklapaju ugovore na slobodnoj osnovi.

Istanbul je finansijska prestonica Turske. Sve velike investicione banke, komercijalne banke, velike strane maloprodajne i potrošačke kompanije imaju svoja predstavništva u gradu.

Kupovina

Novac

U turističkim mjestima često se može platiti eurima ili američkim dolarima. Mjenjačnice (döviz bürosu) i banke su brojne u Istanbulu i nude izuzetno konkurentne kurseve. Najbolje je da ponesete devize i zamijenite ih nakon dolaska (ne na aerodromu!), najbolje u banci ili mjenjačnici. Kurs na aerodromu je uobičajeno užasan. Sve glavne valute su takođe prihvaćene, ali kurs nije dobar kao za eure i dolare. Zamijenite preostale lire neposredno prije odlaska, u mnogim stranim zemljama može biti teško riješiti ih se po odgovarajućoj stopi.

Šoping

Istanbul je nastao na mjestu gdje su se ukrštaje glavne trgovačke rute, kao veza istoka i zapada. Reputaciju trgovačkog mjesta zadržao je do danas i iz kojeg god razloga ste se tamo zadesili, ne treba da zanemarite šoping.

Slijede neki od najpopularnijih artikala.

Lokum – Svima poznatu poslasticu porijeklom iz Turske najbolje je kupiti svježu, direkno iz poslastičarnice. Na primjer, Istiklal Caddesi jedan je od lanaca prodavnica koje turske slatkiše prodaju na kilo, uključujući lokume i alve. Prodavce slatkiša ne možete promašiti na Velikom bazaru, ali ako niste dobri u pogađanju, bolje ih kupite na drugum mjestu.
Čaj (çay, chai) – Nacionalno tursko piče pravi se od lišća koje raste na strmim, zelenim planinskim padinama istočne obale Crnog mora. Tradicionalno, turski čaj se kuva na samovarski način, a mali lonac jakog čaja stoji na većoj posudi sa kipućom vodom. Sipajte malu količinu jakog čaja u malu čašu u obliku tulipana i podesite je na željenu jačinu vrućom vodom. Turci obično dodaju šećer u kocki (nikada mlijeko, iako često možete dobiti mlijeko ako tražite). Imati svježi, vrući čaj uvijek dostupan svuda, jedan je od malih životnih luksuza u Turskoj. Elma čaj od jabuke, koji ima ukus sličan vrućem soku od ovog voća, često se nudi turistima. Turci više vole sijah čaj (crni čaj).
Turska kafa je kao i kod nas sastavni dio kulture.
Nargile – često ćete ih naći u lokalima, a možete ih kupiti i kao suvenir.
Tepisi – Ovo može biti vrhunska kupovina, jer je ponuda ogromna i raznovrsna - od tradicionalnih ćilima koje izrađuju nomadi, do jeftinih sintetičkih varijanti. Obavezno se cijenjkajte i objasnite prodavcu da niste bogati američki turista. To može spustiti cijenu i za nekoliko puta manje od početne.
Kalcedon – Poludragi kamen nazvan po obližnjem gradu Kalcedonu, prodaje se u mnogim istanbulskim zlatarama.

Gdje

Otomanske pijace s orijentalnim ambijentom uglavnom se nalaze u starom dijelu grada i danas su uglavnom turističke atrakcije. Ako želite da kupujete kao lokalno stanovništo treba da idete na druga mjesta. Npr, cijene na pijaci začina (Eminonu) su dvostruko ili trostruko veće nego u ostatku grada. S druge strane, moderni trgovački centri (alışveriş merkezi, obično skraćeno AVM), koji niču širom grada od 1990-ih, uglavnom se mogu naći u Novom Istanbulu i zapadnim predgrađima. Veleprodaja tekstila koncentrirana je u Laleliju, dok se maloprodaja luksuzne mode nalazi u Nišantašıju na evropskoj strani i avniji Bagdat aveniji na azijskoj strani.

Hrana

Meze je u osnovi turska veryija tapasa. Servira se u malim porcijama, hladno ili toplo, a najbolje mjesto yaprobati ovo su "meyhane".
İskender je najpopularnija verzija donera. To je u osnovi doner poslužen na tanjiru, sa sosom od paradajza i jogurtom.
Doner je uvijek dobra opcija za brzu i jeftinu hranu. Na ulazu u ulicu Istiklal nalaze se desetine malih restorana s donerom, koji rade gotovo non-stop. Ipak, za bolje iskustvo (i bolji kvalitet hrane) treba prošetati stambenim četvrtima, jer sve u blizini komercijalne ili turističke zone može biti preskupo i znatno lošijeg kvaliteta.
Lahmacun je okrugli, tanki komad tijesta preliven mljevenim mesom (najčešće govedinom i janjetinom) i mljevenim povrćem i začinskim biljem, uključujući luk, paradajz i peršun, a zatim pečen. Lahmacun se često servira posut limunovim sokom i uz povrće kao što su kiseli krastavci, paradajz, paprike, luk, zelena salata i pečeni patlidžan. Tipične varijante su s mesom za kebab ili umacima.
Dürüm je tradicionalna turska tortilja (koja se pravi od lavaša ili jufke, somun) punjena sastojcima tipičnim za kebab ili doner.
Balık-Ekmek, doslovno "riba i hljeb", je riblji sendvič koji se poslužuje u malim čamcima i malim švedskim stolovima u Eminonuu. Običan sendvič se sastoji od jedne male pržene ribe, kriški paradajza i luka. Međutim, ukus je iznad očekivanja.
Hamsi - U jesen i zimu crnomorski inćuni migriraju kroz Bosfor, a lokalni ribari u velikom broju izlaze da iskoriste tu priliku. Svi riblji restorani ih imaju na meniju u sezoni. Klasična porcija je otprilike šaka pržene ribe sa sirovim lukom i hljebom. Ribu treba pojesti cijelu, a za najbolje iskustvo posjetite male restorane iza ribarnica na zapadnoj strani mosta Galata, u Karakoju.
Patso je vrsta sendviča koji se sastoji od hot-dogova i pomfrita. Obično se nudi kao ulična hrana duž obale Uskudara i prilično je jeftin.
Dondurma je sladoled koji obično sadrži ekstrakt korijena orhideje, što mu daje specifičnu teksturu. Obavezno ga treba probati.
Kumpir je pečeni krompir s raznim nadjevima kao što su sir, majonez, kečap, kisjeli krastavci, crveni kupus, kukuruz šećerac, kobasice, šargarepa, pečurke i ruska salata. Može se jesti u lokalima širom grada.
Pečeni kesteni, kuvani ili pečeni kukuruz i svježe cijeđeni voćni sokovi prodaju se na štandovima na ulicama.
Simit je topli hljeb se prodaje na štandovima širom grada i fantastična je grickalica za šetnju. Tekstura i okus pomalo podsjećaju na pecivo sa susamom.
Ajran je lokalni napitak na bazi jogurta.

Gdje izaći

Bebek je mali grad na evropskom Bosforu, 10 km sjeverno od centra, sa otmjenim restoranima i barovima. Odlično mjesto za šetnju uz more nakon večere.
Bagdat Čadesi je duga avenija puna dobrih restorana, butika i luksuznih prodavnica na južnoanadolijskoj strani Istanbula.
Karakoj je zvijezda u usponu, sa svojim andergraund zabavama sa pogledom na Mramorno more.
Bejoglu ima živahan noćni život, s kafićima i barovima s živom muzikom.
Nišantašı je mjesto za mlade preduzetnike i umjetnike, ali cijene su više nego u Taksimu.
Kadikoj ima noćni život, uglavnom za lokalno stanovništvo ovog dijela grada. Atmosfera je veoma opuštena, sa lokalnim pubovima, vinarijama i tradicionalnim mejhanama. Cijene su niže nego u centru grada.
Noćni klubovi se nalaze po cijelom gradu, ali dva najpopularnija su u Ortakoju.

Smještaj

U bilo kom dijelu Istanbula moguće je naći nekakav smještaj, a evo gdje je najveći izbor:

Harbije je popularno mjesto za boravak; blizu je centra novog grada na evropskoj strani i nudi obilje apartmana i hotela za raznu klijentelu. Nišantašı i Taksim su prilično blizu.
Taksim je centar na evropskoj strani. Lokalno stanovništvo i turisti odlaze u Taksim radi kupovine i zabave, a ima i hotele srednje klase za putnike s ograničenim budžetom. U ovom području postoje i hosteli.
Sultanahmet je centar starog grada na evropskoj strani. Ima izbor kvalitetnih hotela s razumnim cijenama, mnogi s terasama s pogledom na Zlatni rog ili s pogledom na Mramorno more i Plavu džamiju. Većina smještaja hostelskog tipa koji posjećuju turisti putnici nalazi se u ovom rejonu, a ima i luksuznih.
Luksuzni hoteli mogu se naći u zapadnim predgrađima, posebno oko bivšeg aerodroma, kao i blizu obala Bosfora.
Kampovi postoje u Ahırkapiju južno od Sultanahmeta, u Maltepeu na azijskoj strani i u udaljenim selima s obje strane Bosfora.

Bezbjednost

Kao i svuda, pazite svoje stvari i čuvajte se džeparoša, pogotovo na mjestima gdje je gužva.

Ako cijena nije istaknuta, uvijek prvo pitajte, prije nego što kupite ili naručite. Probajte da spustite cijenu i obavezno proćaskajte o tome ko ste i odakle ste, istaknite da niste iz bogate zemlje. Turci često imaju jednu cijenu za goste iz na primjer Sjedinjenih Američkih Država, a drugu za one koje dolaze iz našeg kraja svijeta.
Tri najveća fudbalska kluba u Turskoj, Bešiktaš, Fenerbahče i Galatasaraj, smješteni su u Istanbulu. Zbog ogromnog rivaliteta između njih, preporučuje se da ne nosite boje koje vas povezuju s bilo kojim od ovih klubova (Bešiktaš: crna i bijela, Fenerbahče: tamnoplava i žuta, Galatasaraj: crvena i žuta) u gostujućim djelovima grada, posebno tokom dana utakmica . Ako podržavate tim gostujuće ekipe kada turska reprezentacija igra u Istanbulu, budite veoma oprezni jer su poznati slučajevi huliganskih napada na navijače i igrače protivničkog tima.
Većina vozača se neće pridržavati pravila. Čak i ako imate prednost na raskrsnici, pješačkom prelazu ili tokom zelenog svjetla, uvijek budite oprezni i svjesni svog okruženja. Čak i ako se nalazite na jednosmjernoj ulici, provjerite obje strane prije nego što pređete ulicu. Uobičajeno je da turski vozači koriste prečice bez obzira na to da li voze u nedozvoljenom smjeru. Uobičajeno je i da se pješacima ne staje na pješačkom prelazu. Nepropisno zaustavljanje na autobuskim stanicama često ometa gradski saobraćaj, pa ćete nekada morati da ulazite u autobus nasred ulice. Pritom budite brzi, vozači se neće ustezati da vam zatvore vrata ispred nosa.

Prevare

Prilikom obilaska znamenitosti kao što je npr, Plava džamija, budite oprezni prema ljudima koji nude da budu vodiči, jer često naplaćuju prekomjerne naknade; najbolje ih izbjegnite, ili idite bez vodiča ili unaprijed rezervišete legitiman obilazak. Druga česta prevara uključuje lokalce koji se prave da vas prepoznaju iz hotela i preporučuju skupe restorane lošeg kvaliteta, gdje vam mogu donijeti nenaručena jela ili naplatiti previše. U turističkim područjima na ulici će vas saletati da uđete u restorane, najbolje je da izbjegnete komunikaciju.

Na metro stanicama, prevaranti mogu ponuditi pomoć u kupovini karata, a zatim tražiti milostinju ili nadoknadu za uslugu. Takođe vam mogu prodati Istanbul karticu sa manjim iznosom nego što su obećali.

Džeparoši su česti na prometnim mjestima poput Taksim metroa, pa držite svoj novčanik u prednjem džepu i budite oprezni. Budite oprezni sa ljudima u Taksimu koji bi vam mogli skrenuti pažnju, omogućavajući partneru da vas pokrade.

Budite pažljivi kad bilo šta plaćate, ako koristite gotovinu ili lire, mijnjajte devize u mjenjačnici, ane kod uličnih dilera.Uvijek provjerite svoj novac prije plaćanja, naročito ako poslujete sa nepoznatim prodavcima ili uslugama.

Taksi vozači

Naravno da ćete najvjerovatnije biti 'opljačkani' ako sjednete nasumično u taksi bez pitanja za cijenu. Najbolje je koristiti Uber ili Bolt, a ako vam to nije dostupno obratite paznju na firmu kojoj taksi pripada i budute sigurni da ste prethodno ugovorili tarifu. Uber ili Bolt vam vjerovatno neće doći za kratke destinacije (5–10 minuta hoda), pa rađe prošetajte. Ako i pored mjera predostrožnosti smatrate da je taksista loše postupio, zapišite tablice i zovite policiju.

Precijenjenost

Pažljivo promatrajte jelovnik u uličnim kafićima za znakove da cijene nisu diskriminirajuće - ako su cijene očito prenapuhane, jednostavno otiđite. Dobar pokazatelj pretjerane inflacije je kruženje dviju različitih vrsta jelovnika — jelovnik "stranaca" obično je otisnut na laminiranoj kartici s cijenama jelovnika napisanim markerom/tekstom za pranje rublja, tj. cijene se ne ispisuju; u tim slučajevima očekujte da će cijene za strance biti visoko napuhane (300% ili više).

Iako to zapravo nije problem u Beyoğlu ili Ortaköy, preskočite kafiće na otvorenom prema stražnjem dvorištu Spice Bazaara ( Sultanahmet). Područje neposredno sjeverno od Spice Bazaara također vrvi od reklama za ove 'zloglasne' kafiće.

Imati nargile (vodena lula) je poznata aktivnost u Istanbulu, Tophane (top-hane) je poznato mjesto za ovu aktivnost gdje je dostupan veliki broj trgovina nargile i do njih se lako može doći tramvajem, izbjegavajući mjesto zvano "Ali Baba" u Tophaneu je mudar, tamo će vas obično poslužiti s tanjurima koje niste tražili, poput tanjura s orašastim plodovima, a očekujte da ćete za svoj nargile imati veliki račun.

Uhođenje

Muškarci koji namjeravaju uhoditi strankinje mogu biti prisutni u turističkim mjestima. Takvi muškarci mogu pretpostaviti da stranci imaju puno novca ili liberalne vrijednosti i mogu pristupiti strankinjama na koketan ili predusretljiv način tražeći seks ili novac (bilo krađom ili prodajom preskupe robe). Ako ste uznemiravani, koristite zdrav razum i idite tamo gdje su drugi ljudi; često je ovo najbliža trgovina. Stvaranje javne scene odvratit će mnoge uhode, a ove fraze mogu biti korisne u takvim slučajevima:

İmdat! – "Pomoć!"
Ayıp! – "Nepristojno!"
Bırak beni! – — Pusti me na miru!
Dur! – "Stop!"
Gider misin?! – "Hoćeš li ići?!"

Ili ga stvarno uništiti:

Beni takip etme! – "Prestani me uhoditi!"
Polisi arıyorum – – Zovem policiju!

Povremeno pokušajte ne koristiti turski jer će se uhodi više svidjeti, samo vrištite i bježite i pronađite sigurnije mjesto među gomilom i policijom.

Turistička policija

Istanbulska policija ima odjel "turističke policije" gdje putnici mogu prijaviti gubitak putovnice i krađu ili bilo koju drugu kriminalnu aktivnost kojom su žrtve. Imaju ured u Sultanahmet i navodno govore engleski, njemački, francuski i arapski.

Template:Wy/sh/Listing

Ostanite zdravi

Voda iz slavine možda nije sigurna ovisno o tome gdje je pijete. Iako je voda iz slavine sama po sebi čista, mnogi lokalni spremnici za vodu ne održavaju se pravilno, pa treba izbjegavati vodu iz slavine ako je moguće. Mještani uglavnom preferiraju vodu u bocama, a isto vrijedi i za restorane. Očekujte da ćete plaćati vodu u restoranima (oko 3 TL od 2022.).

Hrana i piće uglavnom su međunarodnih standarda. Poznato je da neka turska hrana sadrži razne začine što može utjecati na međunarodne turiste koji možda nisu navikli na takve sastojke, iako je većina jestiva za bilo kog.

Koristite zdrav razum kada kupujete određenu hranu, osobito od uličnih prodavača. Delicije kao što je "Firin Sutlac" (vrsta pudinga od riže) mogu se brzo pokvariti za vrućeg dana, kao i kamenice koje se povremeno prodaju na ulicama.

Poveži se

Za opće informacije o SIM karticama, Wi-Fi-ju i internetu pogledajte članak o Turskoj.

Telefonski kodovi

Istanbul je jedini grad ili pokrajina u Turskoj koja ima više od jednog telefonskog broja: 212 za europsku stranu, 216' za azijsku stranu i Prinčevske otoke. Kada zovete s jednog kontinenta na drugi, treba koristiti uobičajeni format biranja koji se koristi za međugradske pozive, kao da se radi o međugradskom pozivu: 0+pozivni broj (212 ili 216)+7-znamenkasti telefonski broj. Može se pojaviti kao međugradski poziv, ali će se u pogledu plaćanja smatrati lokalnim pozivom. Prilikom interkontinentalnog poziva, ako zaboravite birati kod, vaš poziv neće biti automatski preusmjeren na broj drugog kontinenta, vjerojatno ćete biti spojeni na "pogrešni" broj koji se nalazi na istom kontinent s vama, jer se većina skupova brojeva koristi na oba kontinenta (naravno, iako s različitim kodovima). Kada birate broj koji se nalazi na kontinentu na kojem se već nalazite, dovoljan je samo 7-znamenkasti broj. Ne zaboravite prvo utipkati kod bez obzira na kojem se kontinentu nalazite ako s mobilnog telefona zovete fiksni broj (čak i ako je to broj koji je na istom kontinentu s vama).

Mobilni

Istanbul ima 4G od svih turskih operatera. 5G se uvodi od 2021.

Snađi se

Istambulski vlasnici hotela i restorana su upućeni u tržište - čitaju popularne turističke vodiče za Istanbul i kada se nađu na popisu ili imaju pozitivnu recenziju, dižu cijene do vrha i štede na troškovima. Za srednje i jeftine hotele/restorane možda ćete se bolje provesti ako izbjegavate mjesta navedena u najpopularnijim vodičima. Vjeruj svom nosu.

Stanica za punjenje mobilnih telefona u Istanbulu

Konzulati

Mnogi od konzulata u Istanbulu smješteni su u elegantnim i impozantnim zgradama iz prethodnih stoljeća, kada su služili kao veleposlanstva u Osmanskom Carstvu, prije njegovog raspada i preseljenja glavnog grada u Ankaru od strane tada novoosnovane republike. Zanimljiva činjenica o njima je da su svi smješteni u području Beyoğlu s jednom iznimkom, iranski konzulat, budući da carske vlasti nisu dopuštale predstavnicima iz nemuslimanskih zemalja da budu smješteni unutar službenih granica tadašnjeg grada, koji je više-manje bio jednak poluotoku Starog grada.

Template:Wy/sh/Flag Template:Wy/sh/Listing

Za ići dalje

Zapad

Područje europske Turske zapadno od Istanbula naziva se Trakija. Ima mnogo povijesnih gradova s bizantskim i osmanskim naslijeđem.

Edirne, dva sata sjeverozapadno, prekrasan je povijesni grad i bio je osmanska prijestolnica prije nego što je vlast preseljena u Istanbul. Ovdje vam treba najmanje jedan dan. Slaga slikovita ruta vijuga prema sjeveru preko Kıyıköy, drevne Medeje, ribarskog sela na Crnom moru s tradicionalnom arhitekturom, djelomično obnovljenim drevnim gradskim zidinama i obližnjim samostanom uklesanim u stijenu. Sljedeći grad na toj ruti je Vize, stari grad s dobro očuvanom bizantskom katedralom.
Krenite u Zapadnu Europu ili preko Sofije u Bugarskoj ili Bukurešta u Rumunjskoj.
Ili možda možete slijediti drevnu Via Egnatia sve do Jadrana i preko do Rima.

Jug

Marmarski otoci su s druge strane mora, mnogo udaljeniji i manje urbani od Prinčevih otoka koji su neposredno uz obalu grada.
Bursa na jugoistoku je bivša otomanska prijestolnica s mnogo povijesnih znamenitosti plus Nacionalni park Uludağ južno. İznik, bogat bizantskim, seldžučkim i ranim osmanskim naslijeđem, vrijedi zaobići na putu.
Slikovita ruta prema Izmiru ide prema zapadu, a zatim prema jugu do poluotoka Gallipoli, s mjestima iz Prvog svjetskog rata, prijeđe Dardanele do Çanakkale, zatim prolazi drevnu Troja i Pergamon (Bergama). Kratka vožnja trajektom vodi vas do šarmantnog otoka Bozcaada. Za detaljnije opise, pogledajte Istanbul do Izmira.

Istok

U Istanbulu ste tek zakoračili na prag azijske Turske. Nastavite prema istoku preko Anatolije za mnogo više: pomlađena Ankara, nesvjetovna Kapadokija, nadrealna planina Nemrut, daleki Kars. I dalje preko zemalja bivšeg Otomanskog Carstva: slijedite stope drevnih trgovaca, srednjovjekovnih putnika, tragom Marka Pola, hodočasnika, i hipija.

Template:Wy/sh/Routebox

Template:Wy/sh/Guidecity