Jump to content

Wy/ff/Afrik

8.121.6Full screen dynamic map
From Wikimedia Incubator
< Wy | ff
Wy > ff > Afrik
Wy/ff/Afrik

Etosha National Park, Namibia

Afrik woni ɓuuɓol leñol aadee. Duunde ɗiɗaɓere ɓurnde mawnude e winndere ndee to bannge nokkuuji e keewal yimɓe, ina rokka njilluuji ɗii jillondiral keeringal e kaawniiɗe tago, nokkuuji maantiniiɗi ko adii taariindi, heddiiɓe heewɓe e heewde yaajde e siwil en ɓooyɓe ɓurɓe mawnude e winndere ndee, pine cemmbinɗe, gure daɗɗuɗe, e gure jamaanu. Afrik ina jogii daande maayo Inndo to fuɗnaange-rewo, geec Atlantik to hirnaange, maayo woɗeewo to worgo-fuɗnaange, Golf Aden to fuɗnaange seeɗa, e maayo Mediteraane to worgo. Ndee duunde mawnde ina waɗi ko ɓuri 8 000 km (5 000 mi) e nder fuɗnaange-rewo e 7 500 km (4 800 mi) fuɗnaange-rewo e won e duuɗe ɓurɗe woɗɗude e ina waɗi leƴƴi, diineeji e pine keewɗe ceertuɗe no feewi. Afrik ina jogii ko ina ɓura 50 leydi jom doole en—ko ɓuri heewde e duuɗe kala.

Maayo Niil Afrik ina wiyee won heen ko maayo ɓurngo juutde e winndere ndee (geɗe goɗɗe ina mbiya wonde Amasoni ɓuri juutde); maayo Niil ina yahra e 6 650 km (ko ɓuri 4 100 mi) ummoraade Burundi haa Ejipt. Maayo Konngo to RD Kongo woni ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude to bannge ɓuuɓol, kadi ko ngo ɓuri luggiɗde e luggiɗde ko ina tolnoo e 230 m (750 ft) e won e nokkuuji.  Tufnde Kilimanjaro to Tansani ko tufnde ɓurnde toowde e winndere nde, nde 5 890 m (19 340 ft). Lake Assal to Jibuti ko nokku ɗiɗaɓo ɓurɗo lesɗude e Leydi, ko ladde ɓurnde salteede caggal Antarktik, ina jeyaa e nokkuuji ɓurɗi wulde e Leydi. So tawii golle gadane ɗe ko ɓuri heewde e yimɓe njokkondirta e Afrik ko safaara, ina woodi mbaawkaaji ɗi ngalaa keerol ngam waɗde njilluuji. Yeru, aɗa waawi soodde karallaagal e nder luumooji, naatde e Saharaa e karallaagal Tuareg, njillu e gure gaadanteeje, yahde e nder ladde ngam ndaarde gorillaaji, yahde e koɗli jogiiɗi nokkuuji ɓuuɓɗi e ŋoral ɓuuɓngal, ɓuuɓde e nder parkeeji marseeji keewɗi tawa aɗa ñammina liɗɗi e dow O trotroplands, fooftaade e nder O trotroplands exotic treats, njippii e maayo e nder pirogue dugout walla yahde e savanna e laawol laana njoorndi jamaanu koloñaal.

Keewceeral pine Afrik waawataa limteede — ko ɓuri heewde e leyɗeele ina ceerti e nder mum en kadi ina waɗi ceertugol mawngol hakkunde leyɗeele juulɓe to bannge worgo e pine mum en ɗe aarabeeɓe e berbeer en njiylotoo e leƴƴi gonɗi les Sahara, ina jeyaa heen leñol rainbow Afrik worgo jogiingol semmbeeji Orop tiiɗɗi ko jiidaa e aadaaji Bantu e aadaaji Afrik goɗɗi. Ko kañum kadi woni duunde ɓurnde heewde keewal renndo e nder yimɓe haa jooni : Keewceeral renndo ina heewi e nder Afriknaaɓe, ɓuri heewde e Afriknaaɓe e hoɗɓe e kala duunde. Ko ŋakki e jaayɗe fof ina waawi addande on goongɗinde, Afrik wonaa leydi ngootiri kono ko ɓuri 50 leydi, ɗum noon ina gasa tawa en mbaawaa waɗde generalisations ko fayti e "Afrik fof". Feccere kadi ko sabu sifaa keeri koloñaal, ko ɓuri heewde e leyɗeele Afrik ko huunde wootere so wonaa gootum (yeru, Afrik worgo ina jogii ɗemɗe 11 laawɗuɗe), tee pinal, cukaagu, ɗemngal, walla hay diine ɓurɗo mawnude ina waawi waylude no feewi e nder teemedde kiloomeeteeruuji seeɗa tawa meeɗaa taƴde keeri.

Hay so tawii faggudu ina yaawi mawnude e nokkuuji keewɗi, ina woodi haa hannde pooɗe baasal keewɗe e nder Afrik Magreb e Afrik worgo Saharaa. So tawii baasal, njurum, e fitinaaji lexxi e diineeji ina ngoodi e won e nokkuuji e nder duunde he, nokkuuji mawzi e nder Afrik ina njogii yahrude yeeso no feewi, e nder gure keewze ina njogii cazeele mawze e nder renndo ngo, ina njogii cazeele ko wayi no jolngooji e jolngooji jamaa keewzi, tawa wonaa hare walla heege ko fayti e njulaagu ai91.

Faama

[edit | edit source]


Ɓe ngonaa Afriknaaɓe ina keewi miijaade wonde Afrik worgo Saharaa ko renndooji dogooɓe-mooftuɓe tan ngoni ko adii koloñaal Orop. Kono tan, ɗeen miijooji ina keewi jogaade ɗaɗi mum en e miijooji fenaande njiyaagu ɗi Oropnaaɓe kuutortoo ngam hollirde maccungaagu e caggal ɗuum, koloñaal gila e teeminannde 16ɓiire haa e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. So tawii renndooji dogooɓe-moftuɓe ina keewi e nder duunde he, nokkuuji keewɗi e nder Afrik worgo Saharaa ina ngondi e gure mawɗe e siwil en ummoriiɓe e yontaaji hakkundeeji.

Gila e fajiri neɗɗaagu haa e laamlaamuuji gadani

Naata

[edit | edit source]

Yah yeeso

[edit | edit source]

Template:Wy/ff/Outlinecontinent