Wp/pox/Sjoskje
Sjoskje | |
---|---|
Rec | hampska rec:
regijonala a recoi:
|
Visĕvaikă | Barlain |
Verchă | 301 338 km²2 |
Sęsodi | 60 813 326 clawakai |
Korto | |
Sjoskje (sjoska rec: Deutschland [ˈdɔʏtʃlant]), hampskje Wjǫzona republika Sjoskje (sjoska rec: Bundesrepublik Deutschland, kortje: BRD), ją wjǫzone parlamentarska republika wo sridnaj Europa, to ją kǫs europaskją unije un deljo-sa ai sistnadist wjǫzona ljǫda. Sjoskje mo 82.792.351 sǫsjoda un 357.578,17 km².
Sjoskje grensa ai divąt ljǫda: Denmarskje wo pȯdpölnȯc, Pȯlskje a Ceskje wo pȯdjautra, Pȯdjautrene rik a Swaicskje wo pȯdpöldán un Franskje, Luksemborchskje, Belgiskje a Nederlándskje wo pȯdwicér. Wo pȯdpölnȯc lizą pȯdwicerne a pȯdjautrene möri un wo pȯdpöldán lizą toi alpoi.
Staulaicja ją Barlain. Draugja wilkja a wichtichja waikwoi są Hamborgchskej, München, Frankfurt a Köln.
Sjoskje nopȯcąna sȧ stownȧm swjǫtag römskag riko wo 10. ewé, tǫ deljos-sa ai wilkjé kjėnądzech ljǫd un 1815 per Napoleona wardȧl resȧl. Ai wienkag kongresa warda stowȧl sjoskje wjǫzne, tǫ warda 1871 kȧ sjoskȯme rikjau. Pȯsljod wezgjaibene prenja welto krig stowȧl-sa 1918 to demokratska weimarska republika. 1933 to natsjonal-sotsjalistska diktura jėmosą mocht, falgol pȯsljod a aibȧl sȯjai politsce findai a pritje sist miljone zaidoi un aven tok nopȯcnąsą dawoi welto krig, tǫ natsjonal-sotsjalistskje Sjoskje mo wėzgjaibȧl. Winjene mochtai mǫ witsodolą un deljolą ta ljǫdȯ, tȯ mo störjȧl kȧ stowene dȧwȯ sjoskau stotau: ta wjǫzona republika Sjoskje, ta mos prȯweslje sȧ pȯdwicerȧm a ta sjoska demokratska republika (kortje: DDR), ta stȯjas pȯd sowjetskǫ hegemonijǫ. Ai 3. waina mon 1990 wardȧl to dȧwé ljǫdé, pȯsljod fredlikją rewolutsjone wo DDR, wokȧrst jadȧn stot.
Geografija[edit | edit source]
Sǫsjode[edit | edit source]
Historija[edit | edit source]
Politika[edit | edit source]