Jump to content

Wp/nyn/Tuvalu

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Tuvalu
Tuvalu
island country, sovereign state, Commonwealth realm, country, archipelagic state
part ofPolynesia Gorora
inception1 October 1978 Gorora
official nameTuvalu, les Tuvalu Gorora
official languageTuvaluan, English Gorora
anthemTuvalu mo te Atua Gorora
cultureculture of Tuvalu Gorora
motto textTuvalu for the Almighty, Twfalw yr Hollalluog Gorora
continentInsular Oceania, Oceania Gorora
countryTuvalu Gorora
capitalFunafuti Gorora
located in time zoneUTC+12:00, Pacific/Funafuti Gorora
located in/on physical featurePolynesia Gorora
coordinate location7°28′30″S 178°0′20″E Gorora
coordinates of easternmost point13°11′6″S 176°11′56″W Gorora
coordinates of northernmost point5°39′0″S 176°4′12″E Gorora
coordinates of westernmost point5°38′50″S 176°4′3″E Gorora
geoshapeData:Tuvalu.map Gorora
highest pointNiulakita Gorora
lowest pointPacific Ocean Gorora
office held by head of statemonarch of Tuvalu Gorora
head of stateCharles III Gorora
office held by head of governmentPrime Minister of Tuvalu Gorora
head of governmentFeleti Teo Gorora
legislative bodyParliament of Tuvalu Gorora
central bankno value Gorora
diplomatic relationCuba, Taiwan, United States, Fiji Gorora
currencyTuvaluan dollar, Australian dollar Gorora
driving sideleft Gorora
electrical plug typeAS/NZS 3112 Gorora
followsTerritory of Tuvalu, Ellice islands (colony) Gorora
replacesTerritory of Tuvalu, Ellice Islands Gorora
language usedEnglish, Tuvaluan Gorora
hashtagTuvalu Gorora
top-level Internet domain.tv Gorora
flagflag of Tuvalu Gorora
coat of armscoat of arms of Tuvalu Gorora
geography of topicgeography of Tuvalu Gorora
has characteristicfree country Gorora
history of topichistory of Tuvalu Gorora
economy of topiceconomy of Tuvalu Gorora
demographics of topicdemographics of Tuvalu Gorora
mobile country code553 Gorora
telephone country code+688 Gorora
emergency phone number911 Gorora
maritime identification digits572 Gorora
Unicode character🇹🇻 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Tuvalu Gorora
Commonwealth Sport country codeTUV Gorora
Map

Tuvalu (/tuːˈvɑːluː/ too-VAH-loo) n’egomborora y'ebizinga omu kiikaro kya Polynesia eky'omu Oceania, omu Nyanja enkuru eya Pacific, ebuza omu ntebe z'omu iturikira rya Hawaii na Australia. Eba omu bukiikadyo bwa Santa Cruz Islands (ebya Solomon Islands), omu bukiikadyo bwa Vanuatu, omu bukiikazoba bwa Nauru, omu bukiikadyo bwa Kiribati, omu bukiikazoba bwa Tokelau, omu bukiikazoba bwa Samoa na Wallis and Futuna, hamwe n'omu bukiikadyo bwa Fiji.

Tuvalu erimu ebizinga bisatu by'ebitende na atolls mukaga ebyasandaye omu ntebe z'amazi (latitude) z'ahagati ya 5° na 10° omu bukiikadyo n'entebe z'obukiikazoba (longitude) z'ahagati ya 176° na 180°. Ebi ebizinga biba omu bukiikazoba bw'omurongo gw'okutaarana ebiro (International Date Line) [7]. Okubarura abantu okwa 2022 kwagaragaza ngu Tuvalu erimu abantu 10,643, [8]: 5, ekyagifuuza egomborora y'omu mwanya gwa 194 omu kugira abantu baingi, eyakizibwe abashaija ba Niue n'aba Vatican City bonka. Obunene bw'ekibuga kya Tuvalu bwona bugyendereire ku 25.14 square kilometers (9.71 sq mi) [8].

Abantu ab'okubanza ba Tuvalu bari Aba-Polynesia abaizire omu kuteerana n'okwimuka kw'Aba-Polynesia omu Nyanja enkuru eya Pacific okwatandikire emyaka nka nk'enkumi ishatu enyuma [9]. Obwire buraingwa abazungu batakahikire omu bizinga bya Pacific, Aba-Polynesia baabaanga bakyengyera enku (canoes) z'okutambaara omu nyanja. Obumanyisi bw'Aba-Polynesia obw'okutambaara bwakabahwera kwetegurira amagenzi g'obuzaire gaabu omu nku z'amaizi zibiri (double-hulled) n'enku ezikwatsibweho emitambi y'okurinda (outrigger canoes) [10]. Abanyabwengye beikiriza ngu Aba-Polynesia baasandaye okuva omu Samoa na Tonga okwijukira ebizinga by'omu Tuvalu, ebyabaireho eby'okugenderaho omu kwimuka omu bizinga ebiikye bya Polynesia omu Melanesia na Micronesia [11][12][13].

Omu 1568, omusomi w'eby'okutambaara, w'eihanga rya Spain, Álvaro de Mendaña, akaba we aba mbere kwija omu kizinga eki, ayebasa Funafuti, ekikora nka enkuru ya Tuvalu, akagita Ellice's Island omu 1819. Bwanyima, ebizinga byona bikyetwa Ellice Islands olehwa English hydrographer Alexander George Findlay. Omu myaka y'ekizizi cya 19, Great Britain ekaba erikweta ebizinga bya Ellice Islands ngu biizire omu ntebe z'okukirira kwe [14]. Okuva 9 kwiira 16 omwezi gwa October 1892, Captain Herbert Gibson w'ekitambaara kya HMS Curacoa, akaba akabiriza Tuvalu ekitende kya Britain eky'okurinda (protectorate). Britain yaaheereza resident commissioner w'okugabira Ellice Islands ekaba kiri ekigabire eky'omu British Western Pacific Territories (BWPT). Okuva omu 1916 kwiira 1975, baagabirwa nka Gilbert and Ellice Islands colony.

Referendum yakorwa omu 1974 kuza okwetegyereza ninga Gilbert Islands na Ellice Islands byaba biri bibiri omu kugaba kwaabyo [15]. Nk'oku ebyabaireho, ekigabire kya Gilbert and Ellice Islands colony kyaburaho omu mateeka kwiira 1 October 1975; kwiira 1 January 1976, okugabira okw'amaani kwateerwa okutandika [16], n'ebigabire bibiri ebitandaine bya Britain, Kiribati na Tuvalu, byakorwa. Kwiira 1 October 1978, Tuvalu yafooka egomborora ey'aba eyemereire omu Commonwealth, kandi erimu engabirano y'obugabe ya Charles III nka King of Tuvalu. Kwiira 5 September 2000, Tuvalu yafooka omwebale 189 w'ekibiina ky'Amahanga Amwe (United Nations).

Ebizinga tibiri na ekitaka ekinene, n'okuba ngu egomborora egumira ku by'okushohora omu mahanga, okubuzira eby'okurya, n'okuriira. Okubaheereza ebiroko by'okutambaara eby'okuvuubira ebiinshwa eby'amaani, eby'okuhwera eby'okutambaara, n'ebiheerezibwa okuhwera abantu ba Tuvalu abakora omu maato g'eizooba nibiingi. N'okuba ngu n'egomborora y'ebizinga y'omu ntebe z'obuso, Tuvalu n'ey'okuba n'enshonga n'obusaizi bw'amazi ebiizire n'okutandika kw'obushoboorozi bw'obwomeezi. N'ey'okukora omu kugaba kw'obushoboorozi bw'obwomeezi oku Alliance of Small Island States.