Wp/nyn/Tuvalu
| part of | Polynesia |
|---|---|
| inception | 1 October 1978 |
| official name | Tuvalu, les Tuvalu |
| official language | Tuvaluan, English |
| anthem | Tuvalu mo te Atua |
| culture | culture of Tuvalu |
| motto text | Tuvalu for the Almighty, Twfalw yr Hollalluog |
| continent | Insular Oceania, Oceania |
| country | Tuvalu |
| capital | Funafuti |
| located in time zone | UTC+12:00, Pacific/Funafuti |
| located in/on physical feature | Polynesia |
| coordinate location | 7°28′30″S 178°0′20″E |
| coordinates of easternmost point | 13°11′6″S 176°11′56″W |
| coordinates of northernmost point | 5°39′0″S 176°4′12″E |
| coordinates of westernmost point | 5°38′50″S 176°4′3″E |
| geoshape | Data:Tuvalu.map |
| highest point | Niulakita |
| lowest point | Pacific Ocean |
| office held by head of state | monarch of Tuvalu |
| head of state | Charles III |
| office held by head of government | Prime Minister of Tuvalu |
| head of government | Feleti Teo |
| legislative body | Parliament of Tuvalu |
| central bank | no value |
| diplomatic relation | Cuba, Taiwan, United States, Fiji |
| currency | Tuvaluan dollar, Australian dollar |
| driving side | left |
| electrical plug type | AS/NZS 3112 |
| follows | Territory of Tuvalu, Ellice islands (colony) |
| replaces | Territory of Tuvalu, Ellice Islands |
| language used | English, Tuvaluan |
| hashtag | Tuvalu |
| top-level Internet domain | .tv |
| flag | flag of Tuvalu |
| coat of arms | coat of arms of Tuvalu |
| geography of topic | geography of Tuvalu |
| has characteristic | free country |
| history of topic | history of Tuvalu |
| economy of topic | economy of Tuvalu |
| demographics of topic | demographics of Tuvalu |
| mobile country code | 553 |
| telephone country code | +688 |
| emergency phone number | 911 |
| maritime identification digits | 572 |
| Unicode character | 🇹🇻 |
| category for maps or plans | Category:Maps of Tuvalu |
| Commonwealth Sport country code | TUV |

Tuvalu (/tuːˈvɑːluː/ too-VAH-loo) n’egomborora y'ebizinga omu kiikaro kya Polynesia eky'omu Oceania, omu Nyanja enkuru eya Pacific, ebuza omu ntebe z'omu iturikira rya Hawaii na Australia. Eba omu bukiikadyo bwa Santa Cruz Islands (ebya Solomon Islands), omu bukiikadyo bwa Vanuatu, omu bukiikazoba bwa Nauru, omu bukiikadyo bwa Kiribati, omu bukiikazoba bwa Tokelau, omu bukiikazoba bwa Samoa na Wallis and Futuna, hamwe n'omu bukiikadyo bwa Fiji.
Tuvalu erimu ebizinga bisatu by'ebitende na atolls mukaga ebyasandaye omu ntebe z'amazi (latitude) z'ahagati ya 5° na 10° omu bukiikadyo n'entebe z'obukiikazoba (longitude) z'ahagati ya 176° na 180°. Ebi ebizinga biba omu bukiikazoba bw'omurongo gw'okutaarana ebiro (International Date Line) [7]. Okubarura abantu okwa 2022 kwagaragaza ngu Tuvalu erimu abantu 10,643, [8]: 5, ekyagifuuza egomborora y'omu mwanya gwa 194 omu kugira abantu baingi, eyakizibwe abashaija ba Niue n'aba Vatican City bonka. Obunene bw'ekibuga kya Tuvalu bwona bugyendereire ku 25.14 square kilometers (9.71 sq mi) [8].
Abantu ab'okubanza ba Tuvalu bari Aba-Polynesia abaizire omu kuteerana n'okwimuka kw'Aba-Polynesia omu Nyanja enkuru eya Pacific okwatandikire emyaka nka nk'enkumi ishatu enyuma [9]. Obwire buraingwa abazungu batakahikire omu bizinga bya Pacific, Aba-Polynesia baabaanga bakyengyera enku (canoes) z'okutambaara omu nyanja. Obumanyisi bw'Aba-Polynesia obw'okutambaara bwakabahwera kwetegurira amagenzi g'obuzaire gaabu omu nku z'amaizi zibiri (double-hulled) n'enku ezikwatsibweho emitambi y'okurinda (outrigger canoes) [10]. Abanyabwengye beikiriza ngu Aba-Polynesia baasandaye okuva omu Samoa na Tonga okwijukira ebizinga by'omu Tuvalu, ebyabaireho eby'okugenderaho omu kwimuka omu bizinga ebiikye bya Polynesia omu Melanesia na Micronesia [11][12][13].
Omu 1568, omusomi w'eby'okutambaara, w'eihanga rya Spain, Álvaro de Mendaña, akaba we aba mbere kwija omu kizinga eki, ayebasa Funafuti, ekikora nka enkuru ya Tuvalu, akagita Ellice's Island omu 1819. Bwanyima, ebizinga byona bikyetwa Ellice Islands olehwa English hydrographer Alexander George Findlay. Omu myaka y'ekizizi cya 19, Great Britain ekaba erikweta ebizinga bya Ellice Islands ngu biizire omu ntebe z'okukirira kwe [14]. Okuva 9 kwiira 16 omwezi gwa October 1892, Captain Herbert Gibson w'ekitambaara kya HMS Curacoa, akaba akabiriza Tuvalu ekitende kya Britain eky'okurinda (protectorate). Britain yaaheereza resident commissioner w'okugabira Ellice Islands ekaba kiri ekigabire eky'omu British Western Pacific Territories (BWPT). Okuva omu 1916 kwiira 1975, baagabirwa nka Gilbert and Ellice Islands colony.
Referendum yakorwa omu 1974 kuza okwetegyereza ninga Gilbert Islands na Ellice Islands byaba biri bibiri omu kugaba kwaabyo [15]. Nk'oku ebyabaireho, ekigabire kya Gilbert and Ellice Islands colony kyaburaho omu mateeka kwiira 1 October 1975; kwiira 1 January 1976, okugabira okw'amaani kwateerwa okutandika [16], n'ebigabire bibiri ebitandaine bya Britain, Kiribati na Tuvalu, byakorwa. Kwiira 1 October 1978, Tuvalu yafooka egomborora ey'aba eyemereire omu Commonwealth, kandi erimu engabirano y'obugabe ya Charles III nka King of Tuvalu. Kwiira 5 September 2000, Tuvalu yafooka omwebale 189 w'ekibiina ky'Amahanga Amwe (United Nations).
Ebizinga tibiri na ekitaka ekinene, n'okuba ngu egomborora egumira ku by'okushohora omu mahanga, okubuzira eby'okurya, n'okuriira. Okubaheereza ebiroko by'okutambaara eby'okuvuubira ebiinshwa eby'amaani, eby'okuhwera eby'okutambaara, n'ebiheerezibwa okuhwera abantu ba Tuvalu abakora omu maato g'eizooba nibiingi. N'okuba ngu n'egomborora y'ebizinga y'omu ntebe z'obuso, Tuvalu n'ey'okuba n'enshonga n'obusaizi bw'amazi ebiizire n'okutandika kw'obushoboorozi bw'obwomeezi. N'ey'okukora omu kugaba kw'obushoboorozi bw'obwomeezi oku Alliance of Small Island States.