Jump to content

Wp/nyn/Sudan

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Sudan
Sudan
republic, sovereign state, country, rump state
part ofAfrica, Middle East and North Africa Gorora
inception1 January 1956 Gorora
official nameجمهورية السودان, Sudan Gorora
native labelجمهورية السودان, السودان Gorora
ethnic groupSudanese Arabs, Fur people, Beja people, Nuba peoples, Fulbe people Gorora
official languageArabic, English Gorora
anthemNahnu Jund Allah Jund Al-watan Gorora
cultureculture of Sudan Gorora
motto textالنصر لنا Gorora
continentAfrica Gorora
countrySudan Gorora
capitalKhartoum Gorora
located in time zoneUTC+02:00 Gorora
located in/on physical featureSahel, North Africa Gorora
coordinate location15°0′0″N 32°0′0″E Gorora
coordinates of easternmost point18°1′21″N 38°35′0″E Gorora
coordinates of northernmost point22°12′0″N 31°28′12″E Gorora
coordinates of southernmost point9°20′50″N 28°34′54″E Gorora
coordinates of westernmost point12°48′39″N 21°48′55″E Gorora
geoshapeData:Sudan.map Gorora
highest pointDeriba Caldera Gorora
lowest pointRed Sea Gorora
basic form of governmentfederal republic Gorora
office held by head of stateChairman of the Transitional Military Council Gorora
head of stateAbdel Fattah al-Burhan Gorora
office held by head of governmentPrime Minister of Sudan Gorora
head of governmentAbdalla Hamdok Gorora
legislative bodyNational Legislature Gorora
central bankBank of Sudan Gorora
currencySudanese pound Gorora
coextensive withAfrica/Khartoum Gorora
driving sideright Gorora
electrical plug typeEuroplug, AC power plugs and sockets: British and related types Gorora
replacesAnglo-Egyptian Sudan, Republic of Sudan Gorora
studied bySudan studies Gorora
official websitehttp://www.sudan.gov.sd/ Gorora
hashtagSudan Gorora
top-level Internet domain.sd Gorora
flagflag of Sudan Gorora
coat of armsEmblem of Sudan Gorora
geography of topicGeography of Sudan Gorora
has characteristicnot-free country Gorora
history of topichistory of Sudan, Turkish-Egyptian Sudan, Republic of Sudan, Democratic Republic of Sudan, Republic of Sudan Gorora
economy of topiceconomy of Sudan Gorora
demographics of topicdemographics of Sudan Gorora
madhhabMalikism Gorora
mobile country code634 Gorora
telephone country code+249 Gorora
trunk prefix0 Gorora
emergency phone number999 Gorora
maritime identification digits662 Gorora
Unicode character🇸🇩 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Sudan Gorora
Map

Sudan,Sudan omu butongore, n'eihanga eriri omu matemba g'oburugwizooba bwa Africa. Neehikaana n'eihanga rya Afirika eya rwagati omu mashuuma g'oburengyerwa-izooba, Chad omu burengyerwa-izooba, Libya omu matemba g'oburengyerwa-izooba, Egypt omu matemba g'oburengyerwa-izooba, enyanja erikutukura omu burengyerwa-izooba, Eritrea na Ethiopia omu mashuma g'oburugwizooba, hamwe na Sudan y'amashuuma omu mashuuma. Sudan eine omuhendo gw'abantu miriyoni 50 kuruga omwaka gwa 2024 kandi neetwara ekicweka kya kiromita 1,886,068 (728,215 square miles), ekirikugihindura eihanga rya kashatu eririkusingayo obuhango omuri Afirika. Orurembo rwa Sudan orukuru kandi orurimu abantu baingi ni Khartoum.

Omwanya oguriho hati Sudan, gukareeba Hormusan (c. 40000-16000 BC), eby'obuhangwa bwa Halfan (c. 20500-17000 BC), Sebilian (c. 1300010000 BC), eby'obuhangwa bwa Qadan (c. 15005000 BC), orutaro rwa Jebel Sahaba, orutaro rw'okubanza orwamanyirwe omunsi yoona, nka 1500 BC, eby'obuhangwa bwa A-Group (c. 38003100 BC), Obukama bwa Kerma (c. 25001500 BC), obugabe bwa Egypt obusya (c. 15001070 BC), hamwe n'obugabe bwa Kush (c. 785 BC  350 AD). Ahanyima y'okugwa kwa Kush, aba Nubians bakakora obugabe bushatu obwa Nobatia, Makuria na Alodia. Ahagati y'ekyasha kya 14 n'ekya 15, Sudan erikukira obwingi ekatandika kutuurwamu abaharabu. Kuruga omu kyasha kya 16 kuhisya omu kyasha kya 19, Sudan eya rwagati n'ey'oburugwa eizooba bikategyekwa obutegyeki bwa Funj, kandi Darfur ekategyeka oburengyerwa eizooba n'aba Ottoman omuri burugwa izooba.

Kuruga omu kyasha kya 19, Sudan yoona ekasingwa Abanyamisri ahansi y'obutegyeki bwa Muhammad Ali. Obwinazi bw'ediini n'obw'eihanga bukarugaho omu bwimukiriro bwa Mahadist obu amahe ga Mahadist gakahendera gasingwirwe amahe ga Egypt na Bungyereza. Omuri 1899, ahabw'okunyigirizibwa kwa Bungyereza, Egypt ekaikiriza kugabana obutegyeki bwa Sudan na Bungyereza nk'eihanga. Sudan ekaba neetegyekwa Bungyereza. Enkora y'obutegyeki eya Egypt eya 1952 ekarugaho obutegyeki bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'obugabe bw'ob Muhammad Naguib, omwe aha beebembezi babiri b'empinduka kandi omwebembezi w'eihanga rya Egypt ow'okubanza, akaba ari omunya Sudan kandi akaba akuriire omuri Sudan. Akahindura okwetegyeka kwa Sudan ekintu ky'okubanza omu gavumenti y'abahanguzi. Eizooba rimwe okwezi kw'okubanza omuri 1956, Sudan ekarangirirwa nk'eihanga eryetongoire.