Wp/nyn/South Africa
| part of | Southern Africa |
|---|---|
| inception | 31 May 1910 |
| participant in | BASIC countries |
| demonym | Suid-Afrikaner, South African, Sud-africaine, Sud-africain |
| anthem | national anthem of South Africa |
| culture | culture of South Africa |
| motto | Unity in Diversity |
| motto text | ǃke e: ǀxarra ǁke, Ex Unitate Vires, Inspiring new ways, Undod drwy Amrywiaeth |
| continent | Africa |
| country | South Africa |
| capital | Pretoria, Bloemfontein, Cape Town |
| located in time zone | UTC+02:00, UTC+03:00, Africa/Johannesburg |
| located in or next to body of water | South Atlantic Ocean, Indian Ocean |
| coordinate location | 29°0′0″S 24°0′0″E |
| coordinates of easternmost point | 26°51′32″S 32°53′27″E |
| coordinates of northernmost point | 22°7′40″S 29°39′30″E |
| coordinates of southernmost point | 34°50′5″S 20°0′0″E |
| coordinates of westernmost point | 28°38′0″S 16°27′15″E |
| geoshape | Data:South Africa.map |
| highest point | Mafadi |
| lowest point | Indian Ocean |
| basic form of government | parliamentary republic, representative democracy |
| office held by head of state | President of South Africa |
| head of state | Cyril Ramaphosa |
| office held by head of government | President of South Africa |
| head of government | Cyril Ramaphosa |
| executive body | Government of South Africa |
| legislative body | Parliament of South Africa |
| highest judicial authority | Constitutional Court of South Africa |
| central bank | South African Reserve Bank |
| currency | rand |
| twinned administrative body | Aisai |
| driving side | left |
| electrical plug type | Europlug, AC power plugs and sockets: British and related types, BS 546, IEC 60906-1 |
| replaces | Republic of South Africa (1961—1994) |
| studied by | South African studies |
| official website | https://www.gov.za/ |
| hashtag | SouthAfrica |
| top-level Internet domain | .za |
| flag | flag of South África |
| coat of arms | Coat of arms of South Africa |
| geography of topic | geography of South Africa |
| has characteristic | free country |
| history of topic | history of South Africa |
| most populous urban area | Johannesburg |
| railway traffic side | left |
| maintained by WikiProject | WikiProject South Africa |
| open data portal | DataFirst Statistics South Africa, South Africa Data Portal |
| economy of topic | economy of South Africa |
| demographics of topic | demographics of South Africa |
| mobile country code | 655 |
| telephone country code | +27 |
| trunk prefix | 0 |
| emergency phone number | 112 |
| GS1 country code | 600-601 |
| licence plate code | ZA |
| maritime identification digits | 601 |
| NCI Thesaurus ID | C17151 |
| Unicode character | 🇿🇦 |
| category for maps or plans | Category:Maps of South Africa |
| Commonwealth Sport country code | RSA |


South Africa, omu butongore eretwa Republic of South Africa (RSA), niyo eihanga eririkusingayo omu mashuuma ga Afirika. Amasaza gaayo mwenda nigashangwa omu mashuuma ga Afrika. Eihanga ririmu abantu abarikurenga obukaikuru 63,
kandi ryengana kiromita 1,221,037 (mayiro 471,445). Rina omurira gw'enyanja gw'oburengyeezo bwa kiromita 2,798 (mayiro 1,739) ogurikugabanywa hagati y'enyanja ya Atlantic hamwe n'enyanja ya Buyindi. Omu matemba, riherereire na Namibia, Botswana na Zimbabwe, n'omu burugwa izooba na Mozambique na Eswatini. Pretoria niyo rurembo orukuru rw'obwebembezi, Cape Town niyo rurembo orukuru rw'eishengyero, na Bloemfontein neetwarwa nk'orurembo orukuru rw'obutongore. Johannesburg niyo rurembo orurikukirayo obuhango kandi orurimu abantu baingi, nirukuratirwa Cape Town na Durban.
Ebyarugiremu eby'obuhangwa nibyoreka ngu emiringo ya hominid etarikushushana ekaba eriho omuri South Africa nka 2. emyaka miriyoni 5 enyima, kandi abantu ab'obunaku obu bakatuura omu kicweka eki emyaka erikurenga 100,000 enyima. Abantu ababandize kumanywa bakaba bari abakosi, hamwe n'abantu abarikugamba orurimi rwabantu kuruga omu burengye bw'eizooba hamwe na Afirika eya rwagati bwanyima bakafuruka omu kicweka eki emyaka 2000 kuhika 1000 enyima. Omu matemba,obugabe bwa Mapungubwe bukatandika omu kyasha kya 13. Omuri 1652, aba Budaaki bakataho omwanya gw'okubanza omuri Table Bay, Dutch Cape Colony. Okutahirira kwayo omuri 1795 hamwe n'orutaro rwa Blaauwberg omuri 1806 bikareetaho okutahirirwa kwa Bungyereza. Obutegyeki bwa Mecca, obwire bw'obutabanguko bw'amaani, bukareetaho okutandika kw'obugabe bw'amahanga ga Afirika, otwariiremu n'obugabe bwa Zulu. Ekicweka kikongyerwaho obutegyeki bw'amatware, hamwe n'empindahinduka y'eby'obugaiga bw'omu itaka ekareetaho empindahinduka omu by'amakorero hamwe n'okutunguuka omu ndembo. Bwanyima y'orutaro rwa Boer orwa kabiri, ekibiina ky'amahanga ga Afirika y'amashuuma kikatebwaho omuri 1910 bwanyima y'okugarukanisa amatware ga Cape, Natal, Transvaal, hamwe na Orange River, okuhinduka eihanga ry'obutegyeki bwanyima y'akaruuru k'obutegyeki omuri 1961. Obugabe bw'abantu b'enganda nyingi omuri Cape bukagyenda nibuhwaho mporampora, kandi abairaguju abaingi omuri South Africa tibaraheirwe obugabe okuhisya 1994.
Ekibiina ky'obutegyeki ekya National Party kikataho okushoroora omu nganda omuri 1948. Bwanyima y'okurwana okutarimu butabanguko okwakozirwe ekibiina kya African National Congress hamwe n'abandi abarikurwanisa okushoroora omu nganda omunda n'aheeru y'eihanga, okwihaho ebiragiro by'okushoroora abantu kukatandika ahagati y'emyaka ya 1980. Oburuuru bw'abantu boona bukabaho omuri 1994, bwanyima, guruupu z'obuhangwa zoona zitungire abajwekyerwa omu by'obutegyeki omu ihanga rya demokurasiya, eririmu eihanga ry'eishengyero hamwe n'amasaza mwenda.
Afirika y'amashuuma erimu eby'obuhangwa, endimi, hamwe n'amadiini gatarikushushana, kandi eyetsirwe "eihanga rya rainbow", okukira munonga ahanyima y'okushoroora omu nganda, okushoboorora entaaniso yaayo. South Africa, erikwetwa nk'eihanga ry'ahagati omu nshonga z'amahanga goona, nekora munonga omu byanga kandi n'omwebembezi w'ekibiina kya BRICS +, African Union, SADC, SACU, Commonwealth of Nations, hamwe na G20.
Eihanga eririkutunguuka, ery'amakorero matsya, niryo riine eby'entaasya ebirikusingayo obuhango omuri Afirika kurugirira ahari GDP, , rikakwatanisa na Ethiopia ahabw'emyanya y'obuhangwa y'ensi yoona eya UNESCO omuri Afirika, kandi n'omwanya gw'obuhangwa bw'ebintu ebirik Kuruga okushoroora omu nganda kuhwaho, embaririra ya gavumenti hamwe n'emituurire y'abantu abatari bazungu, bitunguukire munonga. , n'obu kiraabe kiri kityo, obukozi bw'ebibi, obutabanguko, obworo, hamwe n'obutingana bikiriho munonga, abantu 32 ahari igana tibaine mirimo kuruga omwaka 2024, , kandi 56 ahari igana bakaba nibatuura ahansi y'omugongo gw'obworo omuri 2014. Okugira omuhendo gwa gini ogurikukirayo obwingi ogwa 0. 63, Afirika y'amashuuma neetwarwa nk'emwe aha mahanga agatarikwingana omu by'entaasya omunsi yoona. .