Jump to content

Wp/nyn/Rwanda

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Rwanda
Rwanda
sovereign state, country, republic
part ofAfrican Union, East Africa, Economic Community of the Great Lakes Countries Gorora
inception1962 Gorora
official nameRepublic of Rwanda Gorora
native labelRepubulika y'u Rwanda, Republic of Rwanda, République du Rwanda, Jamhuri ya Rwanda, Rwanda Gorora
nicknameThe Land of a Thousand Hills, Pays Des Mille Collines Gorora
official languageKinyarwanda, English, French, Swahili Gorora
anthemRwanda Nziza Gorora
cultureculture of Rwanda Gorora
motto textUbumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu, Unity, Work, Patriotism, Единство, труд, патриотизъм, Remarkable Rwanda, Undod, Gwaith, Gwladgarwch Gorora
continentAfrica Gorora
countryRwanda Gorora
capitalKigali Gorora
located in time zoneUTC+02:00, Africa/Kigali Gorora
located in/on physical featureEast Africa Gorora
coordinate location2°0′0″S 30°0′0″E Gorora
coordinates of easternmost point2°4′18″S 30°53′52″E Gorora
coordinates of northernmost point1°3′0″S 30°27′0″E Gorora
coordinates of southernmost point2°50′20″S 29°22′14″E Gorora
coordinates of westernmost point2°31′49″S 28°51′44″E Gorora
geoshapeData:Rwanda.map Gorora
highest pointMount Karisimbi Gorora
lowest pointRuzizi River Gorora
basic form of governmentsemi-presidential system Gorora
office held by head of statePresident of Rwanda Gorora
head of statePaul Kagame Gorora
office held by head of governmentPrime Minister of Rwanda Gorora
head of governmentJustin Nsengiyumva Gorora
executive bodyCabinet of Rwanda Gorora
legislative bodyParliament of Rwanda Gorora
highest judicial authoritySupreme Court of Rwanda Gorora
central bankNational Bank of Rwanda Gorora
contains the administrative territorial entityNorthern Province, Eastern Province, Southern Province, Western Province, Kigali Gorora
currencyRwandan franc Gorora
shares border withUganda, Tanzania, Burundi, Democratic Republic of the Congo Gorora
driving sideright Gorora
electrical plug typeEuroplug, Type E, BS 1363 Gorora
language usedKinyarwanda, English, French, Swahili, Rwandan Sign Language Gorora
studied byRwandan studies Gorora
official websitehttps://www.gov.rw/ Gorora
hashtagRwanda Gorora
top-level Internet domain.rw Gorora
flagflag of Rwanda Gorora
coat of armsEmblem of Rwanda Gorora
geography of topicgeography of Rwanda Gorora
has characteristicnot-free country Gorora
history of topichistory of Rwanda Gorora
maintained by WikiProjectWikiProject Rwanda Gorora
economy of topiceconomy of Rwanda Gorora
demographics of topicdemographics of Rwanda Gorora
mobile country code635 Gorora
telephone country code+250 Gorora
trunk prefix0 Gorora
emergency phone number112, 912 Gorora
GS1 country code632 Gorora
licence plate codeRWA Gorora
maritime identification digits661 Gorora
Unicode character🇷🇼 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Rwanda Gorora
Commonwealth Sport country codeRWA Gorora
Map

Rwanda, omu butongore Republic of Rwanda, n'eihanga eritaine ahansharo zaayo. Riri omu kicweka kya Great Rift Valley omuri burugwa izooba bwa Africa, ahu ekicweka kya African Great Lakes hamwe n'amashuuma g'oburugwa izooba bwa Africa birikuhikaana. Rwanda, erikushangwa diguri nkye omu mashuuma ga Equator, eine ensharo na Uganda,Tanzania,Burundi hamwe na Kongo. Ahabw'obushozu bwingi,Rwanda ehairwe eiziina "Eitaka ry'enshozi rukumi" (Orufaransa: pays des milliers collines), n'obuhangwa bwayo burimu enshozi omu burengyerwa-izooba hamwe n'enshozi omu mashuuma g'oburugwa-izooba. Enyanja ezirikukirayo obuhango kandi ezirikumanywa munonga ziri omu bicweka by'oburengyerwa-izooba omumatemba g'eihanga, hamwe n'enshozi nyingi ezirikukora ekicweka ky'enshozi za Virunga, nizikira kubaho omu matemba g'oburengyerwa-izooba. Embeera y'obwire neetwarwa nk'ey'ahaiguru, erimu ebiro bibiri by'enjura hamwe n'ebiro bibiri by'ekyanda buri mwaka. N'eihanga rya Afirika eririkukirayo kubamu abantu baingi; omu mahanga agarikurenga 10,000 km2, niryo eihanga rya kashatu eririkukirayo kubamu abantu baingi omu nsi yoona. Orurembo rwayo orukuru n'orurembo rwa Kigali, nirushangwa ahagati y'eihanga, aha mita 1,500 ahaiguru y'enyanja.

Abahiigi n'abarikurundaana ebintu bakatuura omu kicweka ekyo omu myaka y'amabaare hamwe n'ey'ekyoma, bwanyima hakakurataho abantu ba Bantu. Abantu bakabanza bayegaita omu nganda, reero bazihindura obugabe. Omu kyasha kya 15,obugabe bumwe, ahansi y'obwebembezi bw'omugabe Gihanga, bukabaasa kwegaita aha matware gaabwo agari haihi, ekyaretsireho obugabe bwa Rwanda. Obukama bwa Rwanda bukategyeka kuruga ahagati y'ekyasha kya ikumi na munaana, n'abagabe b'Abatuusi okuhangura abandi omu mahe, okureetaho obushoborozi hamwe n'ebiragiro by'okukwatanisa. Omuri 1897, Bugirimaani ekatandika kutegyeka Rwanda nk'emwe aha mahanga ga Bugirimaani ga burugwa izooba bwa Africa. Ekakuratirwa Bubirigi, eyatandikire kutegyeka omuri 1916, omu rutaro rw'ensi yoona orw'okubanza. Amahanga ga Buraaya goona gakategyeka kurabira omu mugabe wa Rwanda kandi gakaguma nigashagika abatutsi. Abahutu bakeshaaringa omuri 1959. Bakaita abatutsi baingi, reero bwanyima batandikaho eihanga ry'obwetwaze eririkutegyekwa abahutu omuri 1962 eryabaire niryebemberwa mukuru w'eihanga Gregory Kayibanda. Okubundabunda kw'amahe okwabaireho omuri 1973 kukabinga Kayibanda kyareeta Juvenal Habyarimana omu bwebembezi, owaagumire aine enteekateeka y'okurwanirira abahutu. Ekibiina kya Rwandan Patriotic Front (RPF) ekyabaire nikyebemberwa Abatutsi, kikataho orutaro rw'omunda omu 1990. Habyarimana akaitwa omu kwakana 1994. Obunkenke omu bantu bukarugaho omu bwimukiriro bwa Rwanda obwamazire ebiro igana. Ekitongore kya RPF kikamaraho obwimukiriro n'obusinguzi omu kwezi kwa mushanju 1994.

Rwanda etwirwe ekibiina ky'obutegyeki ekya RPF nk'eihanga ry'ekibiina kimwe kuruga 1994 n'owaabaireho omuduumizi Paul Kagame nk'omwebembezi weihanga kuruga 2000. Eihanga ritwire niritegyekwa gavumenti nyingi kuruga omu bwire bw'amatware. N'obu Rwanda eine obushomankuzi bukye kugyeragyeranisa n'amahanga agagiherereire, niyo erikukirayo ahansi omunsi yoona omu by'oburingaaniza bwa gavumenti hamwe n'obugabe bw'abantu, oihireho obuhanguzi obwakyerereirwe oburikutwara aha rurengo rw'ahagati rw'entunguuka y'abantu. Abantu abiingi n'abato kandi abarikukira obwingi n'ab'omubyaro; Rwanda niyo erikukizayo obuto omu nsi yoona. Abanyarwanda nibaruga omu kicweka kimwe ky'obuhangwa n'orurimi, Banyarwanda. Kwonka omu guruupu egi harimu guruupu ishatu, abahutu, abatutsi hamwe n'aba Twa. Aba Twa n'abantu abarikutuura omu bibira kandi nibatwarwa nk'abaijukuru b'abantu ababandize kutuura omuri Rwanda. Obukristaayo niyo diini erikukirayo obuhango omw'ihanga; orurimi rukuru orw'eihanga ni Kinyarwanda, orurikugambwa abanyarwanda abazaarwa, hamwe n'orungyereza, orufaransa n'oruswayiri nk'endimi z'aheeru ezindi.

Ebyentatsya ya Rwanda nibyegama munonga aha buhingi n'oburiisa. Omwani na amajaani nibyo bihingwa byamaani ebirikuguzibwa aheeru y'eihanga. Eby'oburambuzi n'ekitongore ekirikukura juba kandi obwahati nikyo kirikukirayo kureeta sente z'aheeru y'eihanga. Okuruga omu kucondooza okwahwaireho omuri 2024, ebicweka 30.5 ahari igana by'abantu, nibabonabona ahabw'obworo bw'emiringo miingi. Ebicweka 27.4 ahari igana bari ahansi y'omutindo gw'obworo. Eihanga ni memba y'ekibiina kya African Union, United Nations, Commonwealth of Nations (emwe aha mahanga makye agatarategyekirwe obugabe bwa Bungyereza), COMESA, OIF hamwe n'ekibiina kya East African Community.