Wp/nyn/Rwanda
| part of | African Union, East Africa, Economic Community of the Great Lakes Countries |
|---|---|
| inception | 1962 |
| official name | Republic of Rwanda |
| native label | Repubulika y'u Rwanda, Republic of Rwanda, République du Rwanda, Jamhuri ya Rwanda, Rwanda |
| nickname | The Land of a Thousand Hills, Pays Des Mille Collines |
| official language | Kinyarwanda, English, French, Swahili |
| anthem | Rwanda Nziza |
| culture | culture of Rwanda |
| motto text | Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu, Unity, Work, Patriotism, Единство, труд, патриотизъм, Remarkable Rwanda, Undod, Gwaith, Gwladgarwch |
| continent | Africa |
| country | Rwanda |
| capital | Kigali |
| located in time zone | UTC+02:00, Africa/Kigali |
| located in/on physical feature | East Africa |
| coordinate location | 2°0′0″S 30°0′0″E |
| coordinates of easternmost point | 2°4′18″S 30°53′52″E |
| coordinates of northernmost point | 1°3′0″S 30°27′0″E |
| coordinates of southernmost point | 2°50′20″S 29°22′14″E |
| coordinates of westernmost point | 2°31′49″S 28°51′44″E |
| geoshape | Data:Rwanda.map |
| highest point | Mount Karisimbi |
| lowest point | Ruzizi River |
| basic form of government | semi-presidential system |
| office held by head of state | President of Rwanda |
| head of state | Paul Kagame |
| office held by head of government | Prime Minister of Rwanda |
| head of government | Justin Nsengiyumva |
| executive body | Cabinet of Rwanda |
| legislative body | Parliament of Rwanda |
| highest judicial authority | Supreme Court of Rwanda |
| central bank | National Bank of Rwanda |
| contains the administrative territorial entity | Northern Province, Eastern Province, Southern Province, Western Province, Kigali |
| currency | Rwandan franc |
| shares border with | Uganda, Tanzania, Burundi, Democratic Republic of the Congo |
| driving side | right |
| electrical plug type | Europlug, Type E, BS 1363 |
| language used | Kinyarwanda, English, French, Swahili, Rwandan Sign Language |
| studied by | Rwandan studies |
| official website | https://www.gov.rw/ |
| hashtag | Rwanda |
| top-level Internet domain | .rw |
| flag | flag of Rwanda |
| coat of arms | Emblem of Rwanda |
| geography of topic | geography of Rwanda |
| has characteristic | not-free country |
| history of topic | history of Rwanda |
| maintained by WikiProject | WikiProject Rwanda |
| economy of topic | economy of Rwanda |
| demographics of topic | demographics of Rwanda |
| mobile country code | 635 |
| telephone country code | +250 |
| trunk prefix | 0 |
| emergency phone number | 112, 912 |
| GS1 country code | 632 |
| licence plate code | RWA |
| maritime identification digits | 661 |
| Unicode character | 🇷🇼 |
| category for maps or plans | Category:Maps of Rwanda |
| Commonwealth Sport country code | RWA |

Rwanda, omu butongore Republic of Rwanda, n'eihanga eritaine ahansharo zaayo. Riri omu kicweka kya Great Rift Valley omuri burugwa izooba bwa Africa, ahu ekicweka kya African Great Lakes hamwe n'amashuuma g'oburugwa izooba bwa Africa birikuhikaana. Rwanda, erikushangwa diguri nkye omu mashuuma ga Equator, eine ensharo na Uganda,Tanzania,Burundi hamwe na Kongo. Ahabw'obushozu bwingi,Rwanda ehairwe eiziina "Eitaka ry'enshozi rukumi" (Orufaransa: pays des milliers collines), n'obuhangwa bwayo burimu enshozi omu burengyerwa-izooba hamwe n'enshozi omu mashuuma g'oburugwa-izooba. Enyanja ezirikukirayo obuhango kandi ezirikumanywa munonga ziri omu bicweka by'oburengyerwa-izooba omumatemba g'eihanga, hamwe n'enshozi nyingi ezirikukora ekicweka ky'enshozi za Virunga, nizikira kubaho omu matemba g'oburengyerwa-izooba. Embeera y'obwire neetwarwa nk'ey'ahaiguru, erimu ebiro bibiri by'enjura hamwe n'ebiro bibiri by'ekyanda buri mwaka. N'eihanga rya Afirika eririkukirayo kubamu abantu baingi; omu mahanga agarikurenga 10,000 km2, niryo eihanga rya kashatu eririkukirayo kubamu abantu baingi omu nsi yoona. Orurembo rwayo orukuru n'orurembo rwa Kigali, nirushangwa ahagati y'eihanga, aha mita 1,500 ahaiguru y'enyanja.
Abahiigi n'abarikurundaana ebintu bakatuura omu kicweka ekyo omu myaka y'amabaare hamwe n'ey'ekyoma, bwanyima hakakurataho abantu ba Bantu. Abantu bakabanza bayegaita omu nganda, reero bazihindura obugabe. Omu kyasha kya 15,obugabe bumwe, ahansi y'obwebembezi bw'omugabe Gihanga, bukabaasa kwegaita aha matware gaabwo agari haihi, ekyaretsireho obugabe bwa Rwanda. Obukama bwa Rwanda bukategyeka kuruga ahagati y'ekyasha kya ikumi na munaana, n'abagabe b'Abatuusi okuhangura abandi omu mahe, okureetaho obushoborozi hamwe n'ebiragiro by'okukwatanisa. Omuri 1897, Bugirimaani ekatandika kutegyeka Rwanda nk'emwe aha mahanga ga Bugirimaani ga burugwa izooba bwa Africa. Ekakuratirwa Bubirigi, eyatandikire kutegyeka omuri 1916, omu rutaro rw'ensi yoona orw'okubanza. Amahanga ga Buraaya goona gakategyeka kurabira omu mugabe wa Rwanda kandi gakaguma nigashagika abatutsi. Abahutu bakeshaaringa omuri 1959. Bakaita abatutsi baingi, reero bwanyima batandikaho eihanga ry'obwetwaze eririkutegyekwa abahutu omuri 1962 eryabaire niryebemberwa mukuru w'eihanga Gregory Kayibanda. Okubundabunda kw'amahe okwabaireho omuri 1973 kukabinga Kayibanda kyareeta Juvenal Habyarimana omu bwebembezi, owaagumire aine enteekateeka y'okurwanirira abahutu. Ekibiina kya Rwandan Patriotic Front (RPF) ekyabaire nikyebemberwa Abatutsi, kikataho orutaro rw'omunda omu 1990. Habyarimana akaitwa omu kwakana 1994. Obunkenke omu bantu bukarugaho omu bwimukiriro bwa Rwanda obwamazire ebiro igana. Ekitongore kya RPF kikamaraho obwimukiriro n'obusinguzi omu kwezi kwa mushanju 1994.
Rwanda etwirwe ekibiina ky'obutegyeki ekya RPF nk'eihanga ry'ekibiina kimwe kuruga 1994 n'owaabaireho omuduumizi Paul Kagame nk'omwebembezi weihanga kuruga 2000. Eihanga ritwire niritegyekwa gavumenti nyingi kuruga omu bwire bw'amatware. N'obu Rwanda eine obushomankuzi bukye kugyeragyeranisa n'amahanga agagiherereire, niyo erikukirayo ahansi omunsi yoona omu by'oburingaaniza bwa gavumenti hamwe n'obugabe bw'abantu, oihireho obuhanguzi obwakyerereirwe oburikutwara aha rurengo rw'ahagati rw'entunguuka y'abantu. Abantu abiingi n'abato kandi abarikukira obwingi n'ab'omubyaro; Rwanda niyo erikukizayo obuto omu nsi yoona. Abanyarwanda nibaruga omu kicweka kimwe ky'obuhangwa n'orurimi, Banyarwanda. Kwonka omu guruupu egi harimu guruupu ishatu, abahutu, abatutsi hamwe n'aba Twa. Aba Twa n'abantu abarikutuura omu bibira kandi nibatwarwa nk'abaijukuru b'abantu ababandize kutuura omuri Rwanda. Obukristaayo niyo diini erikukirayo obuhango omw'ihanga; orurimi rukuru orw'eihanga ni Kinyarwanda, orurikugambwa abanyarwanda abazaarwa, hamwe n'orungyereza, orufaransa n'oruswayiri nk'endimi z'aheeru ezindi.
Ebyentatsya ya Rwanda nibyegama munonga aha buhingi n'oburiisa. Omwani na amajaani nibyo bihingwa byamaani ebirikuguzibwa aheeru y'eihanga. Eby'oburambuzi n'ekitongore ekirikukura juba kandi obwahati nikyo kirikukirayo kureeta sente z'aheeru y'eihanga. Okuruga omu kucondooza okwahwaireho omuri 2024, ebicweka 30.5 ahari igana by'abantu, nibabonabona ahabw'obworo bw'emiringo miingi. Ebicweka 27.4 ahari igana bari ahansi y'omutindo gw'obworo. Eihanga ni memba y'ekibiina kya African Union, United Nations, Commonwealth of Nations (emwe aha mahanga makye agatarategyekirwe obugabe bwa Bungyereza), COMESA, OIF hamwe n'ekibiina kya East African Community.