Wp/nyn/Peru
| part of | Latin America, South America |
|---|---|
| inception | 28 July 1821 |
| name | ꠙꠦꠞꠥ |
| official name | República del Perú |
| native label | República del Perú |
| ethnic group | Peruvians |
| participant in | Paquisha War, Ecuadorian–Peruvian War |
| official language | Spanish, Aymara, Quechua |
| anthem | National Anthem of Peru |
| culture | culture of Peru |
| continent | South America |
| country | Peru |
| capital | Lima |
| located in time zone | UTC−05:00 |
| located in/on physical feature | Hispanic America |
| coordinate location | 9°24′0″S 76°0′0″W |
| coordinates of easternmost point | 12°29′53″S 68°39′9″W |
| coordinates of northernmost point | 0°1′48″S 75°10′12″W |
| coordinates of southernmost point | 18°21′8″S 70°22′39″W |
| coordinates of westernmost point | 4°40′58″S 81°19′43″W |
| geoshape | Data:Peru.map |
| highest point | Huascarán |
| lowest point | Depresión de Sechura |
| basic form of government | presidential system |
| office held by head of state | President of Peru |
| head of state | José Jerí |
| office held by head of government | President of Peru |
| head of government | José Jerí |
| executive body | Government of Peru |
| legislative body | Congress of the Republic of Peru |
| highest judicial authority | Constitutional Court of Peru |
| central bank | Central Reserve Bank of Peru |
| public holiday | Fiestas Patrias |
| currency | Nuevo sol |
| coextensive with | America/Lima |
| driving side | right |
| electrical plug type | NEMA 1-15, NEMA 5-15, Europlug |
| follows | Protectorate of San Martín |
| significant event | Peruvian War of Independence |
| official website | https://www.gob.pe/ |
| hashtag | Peru |
| top-level Internet domain | .pe |
| flag | flag of Peru |
| coat of arms | coat of arms of Peru |
| geography of topic | geography of Peru |
| has characteristic | free country |
| history of topic | history of Peru |
| most populous urban area | Lima |
| open data portal | Peruvian State open data portal, DatosPeru |
| economy of topic | economy of Peru |
| demographics of topic | demographics of Peru |
| travel advisory category | Level 3: Reconsider Travel |
| mobile country code | 716 |
| telephone country code | +51 |
| trunk prefix | 0 |
| GS1 country code | 775 |
| licence plate code | PE |
| maritime identification digits | 760 |
| Unicode character | 🇵🇪 |
| category for maps or plans | Category:Maps of Peru |
| alternative name | Peruvian Republic |

Peru, omu butongore n'eihanga rya Peru, n'eihanga eriri omu burengye bw'eizooba bwa Amerika y'amashuuma. Kiri aha nsharo za Ecuador na Colombia omumatemba gaayo, burugwa izooba bwa Brazil, burugwa izooba bwa Bolivia, burugwa izooba bwa Chile, n'omumashuuma n'oburengyerwa izooba bwa Pacific Ocean. Peru n'eihanga ry'emiringo mingi, eririmu emyanya y'okutuuramu kuruga omu myanya y'omwika gw'enyanja Pacific omu burengyerwa-izooba, okuhika aha mutwe gw'enshozi za Andes kuruga omu matemba kuza omu mashuuma g'oburugwa izooba bw'eihanga, okuhika aha kibira kya Amazon omuri burugwa izooba n'omugyera Amazon. [1] Peru eine abantu abarikuhingura obukaikuru 32, kandi orurembo rwayo orukuru n'orurembo rwa Lima. Ku kiromita 1,285,216 (496,225 sq mi), Peru niyo eihanga rya ikumi na mwenda eririkusingayo obuhango omunsi yoona, hamwe n'erya kashatu eririkusingayo obuhango omuri Amerika y'amashuuma.
Omwanya gwa Peru gukaba guri amaka g'eby'obuhangwa bingi omu bwire obwa ira hamwe n'obw'ahagati, kandi gukaba guri gumwe aha byafaayo by'obuhangwa bw'eihanga ryona, okurondoora eby'obuhangwa bwabwo kuruga omu myaka rukumi ya BCE Caral-Supe, entunguuka y'okubanza omuri Amerika, kandi ekatwarwa nk'Eby'obuhangwa n'entunguuka ebirikumanywa munonga, harimu eby'obuhangwa bwa Nazca, obutegyeki bwa Wari na Tiwanaku, obugabe bwa Cusco, hamwe n'obutegyeki bwa Inca, eihanga eririkusingayo obuhango omu America etakatandikire. Obutegyeki bwa Spain bukasinga ekicweka omu kyasha kya 16 kandi Charles V akatandikaho obutegyeki oburikwetwa obugabe bwa Peru obwabaire burimu ebicweka by'amashuuma ga America ebirikukira obwingi, n'orurembo rwabo orukuru omuri Lima.Obwegyese bw'ahaiguru bukatandika omuri Amerika, obu eishomero rya Yunivasite ya San Marcos omuri Lima ryatandikwaho omu butongore omu mwaka gwa 1551.
Peru ekarangirira okwetegyeka kuruga Spain omuri 1821, kandi kukuratira ehururu y'amahe eya Bernardo O'Higgins, José de San Martín, hamwe na Simón Bolívar, hamwe n'orutaro rwa Ayacucho, ekahendera okwetegyeka kwayo omuri 1824. Omu myaka eyaakuratsireho, eihanga rikabanza rikatunga obutabanguko omu by'obutegyeki mpaka obwire bw'obutebekana omu by'entaasya n'eby'obutegyeki bukatandika ahabw'okukozesa amabaare g'omwika ogwahwaire n'orutaro rwa Pacific (1879-1884). Omu kyasha kyona ekya 20, Peru ekarwanagana n'obutabanguko omu by'obutegyeki n'embeera z'abantu, otwariiremu entaro z'omunda ahagati y'eihanga hamwe n'ebibiina by'abahekyera, hamwe n'obwire bw'entunguuka omu by'entaasya.Okuta omunkora enteekateeka ya Verde kikahindura Peru kuza omu by'entaasya ebisya, ahansi y'obutegyeki bwa Alberto Fujimori na Vladimiro Montesinos omu myaka ya 1990, hamwe n'ekiteekateeko ky'eby'obutegyeki ekya Fujimorism ekyabandize, kikasigaho akamanyiso akarikumara aha bwebembezi bw'eihanga erikugumizamu na hati. Emyaka ya 2000 ekareetaho entunguuka omu by'entaasya hamwe n'okutuubya obworo, kwonka emyaka ikumi eyaakuratsireho ekoreka oburemeezi bw'eby'obutegyeki obwatwireho obwire buraingwa, obweyongyeire ahabw'oburemeezi bw'eby'obutegyeki obwaretsirweho akakiiko n'oburwaire bwa COVID-19, ekyar