Jump to content

Wp/nyn/Peru

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Peru
Peru
sovereign state, country
part ofLatin America, South America Gorora
inception28 July 1821 Gorora
nameꠙꠦꠞꠥ Gorora
official nameRepública del Perú Gorora
native labelRepública del Perú Gorora
ethnic groupPeruvians Gorora
participant inPaquisha War, Ecuadorian–Peruvian War Gorora
official languageSpanish, Aymara, Quechua Gorora
anthemNational Anthem of Peru Gorora
cultureculture of Peru Gorora
continentSouth America Gorora
countryPeru Gorora
capitalLima Gorora
located in time zoneUTC−05:00 Gorora
located in/on physical featureHispanic America Gorora
coordinate location9°24′0″S 76°0′0″W Gorora
coordinates of easternmost point12°29′53″S 68°39′9″W Gorora
coordinates of northernmost point0°1′48″S 75°10′12″W Gorora
coordinates of southernmost point18°21′8″S 70°22′39″W Gorora
coordinates of westernmost point4°40′58″S 81°19′43″W Gorora
geoshapeData:Peru.map Gorora
highest pointHuascarán Gorora
lowest pointDepresión de Sechura Gorora
basic form of governmentpresidential system Gorora
office held by head of statePresident of Peru Gorora
head of stateJosé Jerí Gorora
office held by head of governmentPresident of Peru Gorora
head of governmentJosé Jerí Gorora
executive bodyGovernment of Peru Gorora
legislative bodyCongress of the Republic of Peru Gorora
highest judicial authorityConstitutional Court of Peru Gorora
central bankCentral Reserve Bank of Peru Gorora
public holidayFiestas Patrias Gorora
currencyNuevo sol Gorora
coextensive withAmerica/Lima Gorora
driving sideright Gorora
electrical plug typeNEMA 1-15, NEMA 5-15, Europlug Gorora
followsProtectorate of San Martín Gorora
significant eventPeruvian War of Independence Gorora
official websitehttps://www.gob.pe/ Gorora
hashtagPeru Gorora
top-level Internet domain.pe Gorora
flagflag of Peru Gorora
coat of armscoat of arms of Peru Gorora
geography of topicgeography of Peru Gorora
has characteristicfree country Gorora
history of topichistory of Peru Gorora
‎most populous urban areaLima Gorora
open data portalPeruvian State open data portal, DatosPeru Gorora
economy of topiceconomy of Peru Gorora
demographics of topicdemographics of Peru Gorora
travel advisory categoryLevel 3: Reconsider Travel Gorora
mobile country code716 Gorora
telephone country code+51 Gorora
trunk prefix0 Gorora
GS1 country code775 Gorora
licence plate codePE Gorora
maritime identification digits760 Gorora
Unicode character🇵🇪 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Peru Gorora
alternative namePeruvian Republic Gorora
Map

Peru, omu butongore n'eihanga rya Peru, n'eihanga eriri omu burengye bw'eizooba bwa Amerika y'amashuuma. Kiri aha nsharo za Ecuador na Colombia omumatemba gaayo, burugwa izooba bwa Brazil, burugwa izooba bwa Bolivia, burugwa izooba bwa Chile, n'omumashuuma n'oburengyerwa izooba bwa Pacific Ocean. Peru n'eihanga ry'emiringo mingi, eririmu emyanya y'okutuuramu kuruga omu myanya y'omwika gw'enyanja Pacific omu burengyerwa-izooba, okuhika aha mutwe gw'enshozi za Andes kuruga omu matemba kuza omu mashuuma g'oburugwa izooba bw'eihanga, okuhika aha kibira kya Amazon omuri burugwa izooba n'omugyera Amazon. [1] Peru eine abantu abarikuhingura obukaikuru 32, kandi orurembo rwayo orukuru n'orurembo rwa Lima. Ku kiromita 1,285,216 (496,225 sq mi), Peru niyo eihanga rya ikumi na mwenda eririkusingayo obuhango omunsi yoona, hamwe n'erya kashatu eririkusingayo obuhango omuri Amerika y'amashuuma.

Omwanya gwa Peru gukaba guri amaka g'eby'obuhangwa bingi omu bwire obwa ira hamwe n'obw'ahagati, kandi gukaba guri gumwe aha byafaayo by'obuhangwa bw'eihanga ryona, okurondoora eby'obuhangwa bwabwo kuruga omu myaka rukumi ya BCE Caral-Supe, entunguuka y'okubanza omuri Amerika, kandi ekatwarwa nk'Eby'obuhangwa n'entunguuka ebirikumanywa munonga, harimu eby'obuhangwa bwa Nazca, obutegyeki bwa Wari na Tiwanaku, obugabe bwa Cusco, hamwe n'obutegyeki bwa Inca, eihanga eririkusingayo obuhango omu America etakatandikire. Obutegyeki bwa Spain bukasinga ekicweka omu kyasha kya 16 kandi Charles V akatandikaho obutegyeki oburikwetwa obugabe bwa Peru obwabaire burimu ebicweka by'amashuuma ga America ebirikukira obwingi, n'orurembo rwabo orukuru omuri Lima.Obwegyese bw'ahaiguru bukatandika omuri Amerika, obu eishomero rya Yunivasite ya San Marcos omuri Lima ryatandikwaho omu butongore omu mwaka gwa 1551.

Peru ekarangirira okwetegyeka kuruga Spain omuri 1821, kandi kukuratira ehururu y'amahe eya Bernardo O'Higgins, José de San Martín, hamwe na Simón Bolívar, hamwe n'orutaro rwa Ayacucho, ekahendera okwetegyeka kwayo omuri 1824. Omu myaka eyaakuratsireho, eihanga rikabanza rikatunga obutabanguko omu by'obutegyeki mpaka obwire bw'obutebekana omu by'entaasya n'eby'obutegyeki bukatandika ahabw'okukozesa amabaare g'omwika ogwahwaire n'orutaro rwa Pacific (1879-1884). Omu kyasha kyona ekya 20, Peru ekarwanagana n'obutabanguko omu by'obutegyeki n'embeera z'abantu, otwariiremu entaro z'omunda ahagati y'eihanga hamwe n'ebibiina by'abahekyera, hamwe n'obwire bw'entunguuka omu by'entaasya.Okuta omunkora enteekateeka ya Verde kikahindura Peru kuza omu by'entaasya ebisya, ahansi y'obutegyeki bwa Alberto Fujimori na Vladimiro Montesinos omu myaka ya 1990, hamwe n'ekiteekateeko ky'eby'obutegyeki ekya Fujimorism ekyabandize, kikasigaho akamanyiso akarikumara aha bwebembezi bw'eihanga erikugumizamu na hati. Emyaka ya 2000 ekareetaho entunguuka omu by'entaasya hamwe n'okutuubya obworo, kwonka emyaka ikumi eyaakuratsireho ekoreka oburemeezi bw'eby'obutegyeki obwatwireho obwire buraingwa, obweyongyeire ahabw'oburemeezi bw'eby'obutegyeki obwaretsirweho akakiiko n'oburwaire bwa COVID-19, ekyar