Wp/nyn/North Korea
| part of | East Asia |
|---|---|
| inception | 9 September 1948 |
| official name | 조선민주주의인민공화국 |
| native label | 조선민주주의인민공화국 |
| significant person | Virgil Griffith |
| position held by head of the organization | General Secretary of the Workers' Party of Korea |
| official language | North Korean standard language, Korean |
| anthem | Aegukka |
| culture | culture of North Korea |
| continent | Asia |
| country | North Korea |
| capital | Pyongyang |
| located in time zone | UTC+09:00, Asia/Pyongyang |
| located in or next to body of water | Yellow Sea, Sea of Japan |
| located in/on physical feature | Korean Peninsula |
| coordinate location | 40°0′0″N 127°0′0″E |
| coordinates of easternmost point | 42°17′26″N 130°41′51″E |
| coordinates of northernmost point | 43°0′0″N 129°55′48″E |
| coordinates of southernmost point | 37°40′24″N 125°20′29″E |
| coordinates of westernmost point | 39°54′24″N 124°19′3″E |
| geoshape | Data:North Korea.map |
| highest point | Baekdu Mountain |
| lowest point | Sea of Japan |
| office held by head of state | Supreme Leader of North Korea |
| head of state | Kim Jong-un |
| office held by head of government | Premier of North Korea |
| party chief representative | Kim Jong-un |
| head of government | Pak Thae-song |
| executive body | Government of North Korea |
| legislative body | Supreme People's Assembly |
| central bank | Central Bank of the Democratic People's Republic of Korea |
| public holiday | Day of the Foundation of the Republic |
| currency | North Korean won |
| shares border with | South Korea, Russia, People's Republic of China |
| driving side | right |
| electrical plug type | NEMA 1-15, Europlug, Schuko |
| replaces | People's Committee of North Korea, Korea |
| language used | Korean |
| significant event | Korean War |
| studied by | North Korean studies |
| hashtag | Nordkorea, northkorea |
| top-level Internet domain | .kp |
| main regulatory text | Constitution of North Korea |
| flag | flag of North Korea |
| coat of arms | Emblem of North Korea |
| geography of topic | geography of North Korea |
| has characteristic | not-free country |
| history of topic | history of North Korea |
| most populous urban area | Pyongyang |
| railway traffic side | left |
| maintained by WikiProject | WikiProject North Korea |
| bibliography | bibliography of North Korea |
| economy of topic | economy of North Korea |
| demographics of topic | demographics of North Korea |
| mobile country code | 467 |
| telephone country code | +850 |
| trunk prefix | 0 |
| GS1 country code | 867 |
| licence plate code | KP |
| maritime identification digits | 445 |
| Unicode character | 🇰🇵 |
| category for maps or plans | Category:Maps of North Korea |

North Korea, omu butongore Democratic People's Republic of Korea (DPRK), n'eihanga omuri East Asia. N'ekicweka ky'amatemba ga Korean Peninsula kandi eri aha nsharo na China na Russia omu matemba aha migyera Yalu (Amnok) hamwe na Tumen, kandi na South Korea omu mashuuma aha Korean Demilitarized Zone (DMZ). Ensharo y'eihanga eryo ey'oburengyerwa-izooba eriho enyanja ya Yellow, kandi ensharo yaayo ey'oburugwa-izooba eriho enyanja ya Japan. North Korea, nk'eya South Korea, neyeyeta gavumenti y'amazima eya Korean Peninsula hamwe n'ebizinga ebiri haihi. Pyongyang niryo rurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango. Eihanga rya Korean Peninsula rikabandwa omu bwire bwa Lower Paleolithic period. Obugabe bw'okubanza bukagambwaho omu bihandiiko bya China omu ntandikwa y'ekyasha kya 7 BCE. Bwanyima y'okugarukanisa obugabe bushatu bwa Korea omuri Silla na Balhae aha muheru gw'ekyasha kya 7, Korea ekaba neetegyekwa obugabe bwa Goryeo dynasty (918-1392) hamwe na Joseon dynasty (1392-1897). Obukama bwa Korea obwakuratsireho (1897–1910) bukagaitwa omuri 1910 omu Bukama bwa Japan. Omuri 1945, ahanyima y'okuhayo kw'Abajapani aha muheru gwa Orutaro rw'Ensi Yoona orwa II, Korea ekagabanywa omu bicweka bibiri kurugirira aha 38th parallel, n'oburengyerwa-izooba bukakwatwa Soviet Union kandi oburengyerwa-izooba bukakwatwa United States. Omuri 1948, gavumenti ezitarikushushana zikateebwaho omuri Korea: eya socialist kandi erikukwatanisa na Soviet Democratic People's Republic of Korea omu burengyerwa-izooba, hamwe n'eya capitalist, Western-aligned Republic of Korea omu burengyerwa-izooba. Okutahirira kwa North Korea omuri South Korea omuri 1950 kukatandikaho Orutaro rwa Korea. Omuri 1953, endagaano y'okukyendeeza orutaro eya Korean Armistice Agreement ekareetaho okuhunama kandi yaataho ekicweka ekitarimu mahe (DMZ), kwonka tihaine ndagaano y'obusingye eyateirweho omukono. North Korea eyaheza orutaro ekagasirwa munonga omu buhwezi bw'eby'entaasya hamwe n'obukugu obwahairwe amahanga agandi aga Eastern Bloc. Kwonka, Kim Il Sung, omwebembezi wa North Korea ow'okubanza, akatunguura enyegyesa ye eya Juche nk'ekiteekateeko ky'eihanga. Pyongyang okwetantara okukwatanisa n'amahanga agandi kikongyera kweyongyera kuruga omu myaka ya 1980 kuhisya obu Orutaro rw'Ensi Yoona orwa II rwahwa. Okugwa kwa Soviet Union omuri 1991 kukareetaho okukyendera kw'amaani omu by'entaasya ya North Korea. Kuruga 1994 kuhisya 1998, North Korea ekabonabona n'enjara kandi abantu baayo bakagumizamu nibabonabona ahabw'endya mbi. Omuri 2024, DPRK ekarekura amaani g'okugarukanisa Korea.
Korea ya Oruguru n'eihanga eriragirwa obwebembezi bw'omunyigirizo owa wankaama, n'okuramya kw'amaani okwekyikaire eka y'aba Kim. Ekitongole ky'Amnesty International nikibara eihanga eri nk'erisingayo omu nsi yoona okutahindana n'oburenganzira bw'abantu. Omu muringo ogwa kareemwa, Korea ya Oruguru n'eihanga rya Bukomunisti eriryeetaga "eihanga rya sosharisiti erikora kukaryo" eririkutaho oburuuru bwa demokurasi; kwonka, abarabeebi b'ebweru babyogireho nk'oburuuru obutari obw'oburyo, obutaine mpaka, kandi obwatebeekanisiibwe kare. Ekibiina ky'Abakozi ekya Korea (WPK) n'ekitongore ekiriho kyonyini ekirikutwara Korea ya Oruguru. Okusigikira aha Kicweka 3 eky'Eiteeka-Nshingiro, enyegyesa ya Kimilsungism–Kimjongilism n'enyegyesa ya kareemwa eya Korea ya Oruguru. Ebikoreso by'okuhingura ebintu bitungirwe gavumenti okurabira omu makampuni agarikutwarwa gavumenti n'amashaamba g'obuhweerere. Obuheereza obwingi—nk'okuhaabwa obujanjabi, eby'emyegyesa, amaka g'okutuura, n'okuhingura eby'okurya—nibibeehererwa nari niziihirirwa gavumenti.
Korea ya Oruguru neegumira aha Songun, engyendererwa y'okubanza "eihe" erikubanza Eihe ry'Abantu ba Korea omu nshonga z'eihanga n'okugaba ebikoreso. Eine eby'okurwanisa bya nyukiriya. Eihe ryayo eriri omu kukora ery'abashija miriyooni 1.28 niryo rya kana omu bwingi omu nsi yoona. Okwongyerera aha kuba omu munywani w'Amahanga Agakoreire Hamwe (UN) okuruga 1991, Korea ya Oruguru n'omunywani weena w'Ekitongore ky'Amahanga Gataine Gari Egabwire, ekya G77, n'Akakiiko ka ASEAN.