Jump to content

Wp/nyn/Namibia

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Namibia
Namibia
republic, sovereign state, country
part ofSouthern Africa, European Union tax haven blacklist Gorora
inception1990 Gorora
official nameNamibia, République de Namibie Gorora
native labelRepublic of Namibia, Republiek van Namibië, Republik Namibia Gorora
named afterNamib Gorora
official languageEnglish Gorora
anthemNamibia, Land of the Brave Gorora
cultureculture of Namibia Gorora
motto textUnity, Liberty, Justice, Endless horizons, Undod, Rhyddid, Cyfiawnder Gorora
continentAfrica Gorora
countryNamibia Gorora
capitalWindhoek Gorora
located in time zoneUTC+02:00, Africa/Windhoek Gorora
located in or next to body of waterAtlantic Ocean Gorora
located in/on physical featureSouthern Africa Gorora
coordinate location23°0′0″S 17°0′0″E Gorora
coordinates of easternmost point17°47′26″S 25°15′42″E Gorora
coordinates of northernmost point16°58′12″S 13°9′0″E, 16°57′49″S 13°10′7″E Gorora
coordinates of southernmost point28°58′9″S 19°7′12″E Gorora
coordinates of westernmost point17°15′0″S 11°45′2″E Gorora
geoshapeData:Namibia.map Gorora
highest pointBrandberg Gorora
lowest pointAtlantic Ocean Gorora
office held by head of statePresident of the Republic of Namibia Gorora
head of stateNetumbo Nandi-Ndaitwah Gorora
office held by head of governmentPrime Minister of the Republic of Namibia Gorora
head of governmentElijah Ngurare Gorora
executive bodyGovernment of Namibia Gorora
legislative bodyParliament of Namibia Gorora
central bankBank of Namibia Gorora
currencyNamibian dollar, rand Gorora
shares border withAngola, Zambia, Botswana, South Africa Gorora
coextensive withAfrica/Windhoek Gorora
driving sideleft Gorora
electrical plug typeAC power plugs and sockets: British and related types, BS 546 Gorora
replacesSouth-West Africa Gorora
studied byNamibian studies Gorora
official websitehttps://gov.na/ Gorora
hashtagNamibia Gorora
top-level Internet domain.na Gorora
flagflag of Namibia Gorora
coat of armscoat of arms of Namibia Gorora
geography of topicgeography of Namibia Gorora
has characteristicfree country Gorora
history of topichistory of Namibia Gorora
economy of topiceconomy of Namibia Gorora
demographics of topicdemographics of Namibia Gorora
mobile country code649 Gorora
telephone country code+264 Gorora
trunk prefix0 Gorora
emergency phone number112, 10111 Gorora
licence plate codeNAM Gorora
maritime identification digits659 Gorora
Unicode character🇳🇦 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Namibia Gorora
Commonwealth Sport country codeNAM Gorora
Map

Namibia, omu butongore, Republic of Namibia, n'eihanga omu mashuuma ga Africa. Ensharo zaaryo zirimu enyanja ya Atlantic omu burengyerwizooba, Angola na Zambia omu matemba, Botswana omu burugw'izooba na South Africa omu mashuuma; omu matemba g'oburengyerwa-izooba, kurugirira ahari quadripoint, Zimbabwe eri mita ezitarikwingana 200 (fuuti 660) aha mugyera Zambezi haihi na Kazungula, Zambia. Orurembo orukuru kandi orurikukirayo obuhango omuri Namibia niryo Windhoek.

Namibia niryo eihanga eririkukizayo omuri sub-Saharan Africa, kandi ritwire nirituurwamu kuruga kare abantu ba Khoi, San, Damara na Nama. Omu kyasha kya 14th, abantu ba Bantu abaizire nk'ekicweka ky'okujanjaara kwa Bantu. Okuruga omwaka 1600 aba Owambo bakakora obugabe nka Ondonga na Okwanyama.

Omuri 1884, obutegyeki bwa Bugirimaani bukataho obutegyeki aha ttaka eririkukira obwingi, bukakora ekitongore ekirikumanywa nka German South West Africa. Ahagati ya 1904 na 1908, amahe ga Bugirimaani gakakora ehururu y'okufubira aba Herero na Nama ekyarugiremu okwitwa kw'abantu omu kyasha kya 20. Obutegyeki bwa Bugirimaani bukahwaho omu rutaro rw'ensi yoona orw'okubanza obu amahe ga Afirika y'amashuuma gasingwirwe. Omuri 1920, ahanyima y'okurugamu kw'orutaro, ekibiina ky'amahanga ekya League of Nations kikaha South Africa obushoborozi bw'okwebembera amatware gaayo. Omuri 1920, ahanyima y'okurugamu kw'orutaro, ekibiina ky'amahanga ekya League of Nations kikataho obujunanizibwa bw'okwebembera amatware ga Afirika y'amashuuma. Ekibiina ky'obutegyeki ekya National Party, ekyarondwa omu bwebembezi omuri Afirika y'amashuuma omuri 1948, akakoresa okushoroora omu nganda omuri Afirika y'amashuuma g'oburengyerwa-izooba.

Obwire bw'obutegyeki bw'amatware obwa kare

Eitaka erikwomire erya Namibia ritwire nirituurwamu kuruga kare aba San, Damara, hamwe naba Nama. Kumara emyaka mingi, abantu ba Choisan omu mashuuma ga Africa, bakaguma nibatuura nk'abariisa, aba Choikhoi nk'abariisa hamwe n'abantu ba San nk'abahigi n'abarikurundaana. Omu kyasha kya 14, ababantu abarikuruga omu mahanga agandi, bakatandika kuhika omu bwire bw'okujanjaara kw'Ababantu kuruga omuri Afirika eya rwagati.

Obutegyeki bwa Bugirimaani

Namibia ekahinduka amatware ga Bugirimaani omuri 1884 ahansi ya Otto von Bismarck, okurwanisa okutahirira kwa Bungyereza, kandi ekaba nemanywa nka German South West Africa (Deutsch-Südwestafrica). Akakiiko ka Palgrave, akakozirwe omutegyeki wa Bungyereza omuri Cape Town, kakasharamu ngu omwanya gw'amaizi maingi ogwa Walvis Bay nigwo gwonka ogurikwetengwa.

Omuri 1897, endwara y'obukooko bw'ente ekareetaho okufa kw'ente nyingi omu mashuuma na rwagati ya Namibia. Omu kugarukamu, abajwekyerwa ba Bugirimaani bakataho orugo rw'amatungo orurikumanywa nka Red Line. Omuri 1907, orugo oru rukashoboorora ensharo z'ekicweeka kya pooriisi eky'okubanza.