Wp/nyn/Kidepo Valley National Park
Ekibangirizi ky'enyamaishwa ekya Kidepo ni sikweya kiromita 1,442 (557 sq mi) omu kicweka kya Karamoja omumatemba g'oburugwa izooba bwa Uganda. Nikitwariramu ebisharara by'amabaare aha rushozi rw'orushozi rwa Morungole kandi kirimu emigyera ya Kidepo na Narus.
Omwanya
[edit | edit source]Kidepo Valley National Park neshangwa haihi na Karenga omu Disiturikiti ya Kabong omu matemba g'oburugwa izooba bwa Uganda. Paaka eri nka kiromita 220 (mayiro 140), aha ruguuto orurikuruga omuri g'oburengyerwa-izooba bwa Moroto, orurembo orurikukirayo obuhango omu kicweka ekyo. Ni kiromita nka 520 (mayiro 320), aha ruguuto, omu matemba g'oburengyerwa-izooba bwa Kampala, orurembo rwa Uganda orukuru kandi orurikukirayo obuhango.[1]
Ensharo y'amatemba g'oburengyerwa-izooba bwa paaka neegyenda aha nsharo y'ensi yoona na Bira, South Sudan, kandi erikuhikaana na Kidepo Game Reserve.[2]
Ebyafaayo
[edit | edit source]Aba Ketebo nari aba Mening nibo bantu ababandize kutuura omu mwanya ogu kuruga omu mwaka gwa 1800. Gavumenti y'amatware ga Bungyereza ekagiteeka nk'ekihome ky'enyamishwa omuri 1958, kandi abantu bakabingwa. Omugasho gukaba guri okurinda enyamaishwa okwetantara okuhiiga hamwe n'okuzibira okwongyera kutema ebishaka, okurwanisa enyonyi ezi.[3][4] Okubingwa kw'abantu abatuuragye hamwe n'enjara eyabarugiremu, namunonga abantu b'e Ketebo abaabaire nibatwarwa n'amaani omu myanya endiijo omuri Bira nka Napotpot, Kalo Kudo, Namosingo, Loriwo na Naurkori omu Sudan y'amashuuma, kikahaburwa abarikureeberera amarindiro g'enyamaishwa nk'eky'okureeberaho ky'obutafa aha byetaago by'abantu baaba nibaronda amarindiro g'enyamaishwa. [5]
Gavumenti ya Uganda eyabaire etungire okwetegyeka omu butegyeki bwa Milton Obote ekahindura eibikiro ry'enyamaishwa omuri Kidepo Valley National Park omuri 1962. Omukuru w'abakuumi w'eirindiro ry'enyamaishwa akabanza ni Ian Ross, omungyereza. Omuri 1972, Paul Ssali, omunyayuganda, akamusikira. Okwehayo kwabo hamwe n'okutendekwa, nibyo byabaireho omu firimu y'amakuru eya Amerika eya 1974, "The Wild and the Brave.". [6][7]
Eby'obuhangwa bw'ensi
[edit | edit source]Paaka erimu ebibanda bibiri ebikuru eby'emigyera ya Kidepo na Narus. Ebisharara biri ahagati y'ebigyere 3,000 (mita 910) hamwe n'ebigyere 4,000 (mita 1,200) AMSL.[8]
Kanangorok (ekirikuhandiikwa Kananorok nainga Kanatarok) n'ekisharara ky'omuriro omu matemba ga paaka, omuri Lotukei, aha nsharo ya South Sudan. Ekisharara eki nikyo kirikukirayo kumara obwire buraingwa omu irindiro ry'enyamishwa.
Eitaka omu paaka n'ery'eibumba. Omu kicweka kya Kidepo, eibumba eririkwiragura hamwe n'eibumba ry'eibumba eririmu omusheenyi, kandi ekicweka kya Narus kiine eibumba erikutukura hamwe n'eibumba ry'eibumba.[3]
Enyamiishwa
[edit | edit source]
Ekibangirizi ekirikukira obwingi n'ekitaka ky'emiti. Ahabw'enjatika y'enjura etarikushushana n'eya buri mwaka ni santimita 89 (35 inches) omuri Narus hamwe na santimita 64 (25 inches) omu bibanda bya Kidepo, ebimera hamwe n'enyamaishwa nibitandukana ahagati y'ebibanda bibiri.[9]
Ekicweka kya Narus
[edit | edit source]Narus n'eiziina eririkuhebwa ab'oruganda rwa aba Ketebo nainga aba Amening abaabaire nibatuura omu kicweka ekyo.[3]Obunyasi oburikukirayo omu kicweka kya Narus n'obunyasi bukye oburikutukura hamwe n'obunyasi bwa Guinea oburikwetengwa munonga hamwe n'obunyasi burungi.[8] Emiti erikukira kureebeka omu myanya y'ekyanda, n'emiti erikutukura, emiti y'ebikondo, emiti y'omu ihamba, hamwe n'emiti y'ebikondo. Emiti ya sosegi hamwe n'ebinazi nibisimba enyiriri aha migyera y'amaizi.[8] Euphorbia candelabrum hamwe n'omugaati gw'enkima mugufu hamwe n'ebiti by'amagwa ga Buffalo nabyo biriho.[9]Amaizi agatarikuhwaho, nigareetera omugyera Kidepo kuba omwanya gw'okushemererwa omu kicweka ky'ekihamba, ogurimu ebika by'enyamaishwa ebirikuhingura 86 otwariiremu enyonyi, empisi y'obugondo, orutarago, engwe, embwa y'omukishaka omuri Afirika (omushega), enjojo y'omu kishaka omuri Afirika,entwiga, enturegye, embogo y'omuri Afirika, muha, entwiga ya Rothschild hamwe n'ebika by'ebinyonyi nka 500.[10]
Ekicweka kya Kidepo
[edit | edit source]
Emifuregye y'omu kicweka kya Kidepo eijwire emiti y'ebinazi, kwonka ebishaka bya akasiya ebirimu amahwa nibikura omu myanya y'ahaiguru.[3]
Enkora y'okureeberera amarindiro g'enyamaishwa
[edit | edit source]Eirindiro ry'enyamishwa nirijunanizibwa ekitongore ekirikujunanizibwa ahaby'amahamba ekya Uganda Wildlife Authority. Ekitongore ky'eby'obuhangwa ekya USAID omu kwezi kwamunaana 2013 kikaba nikiheereza esente z'okutunguura enguuto omu paaka.[11]
Obwebembezi
[edit | edit source]
Obwebembezi bwa paaka nibwebemberwa mukuru w'abakuumi. Omwanya ogu gutwireho abakuumi abarikukurataho:
- 1958-1962 Tony Henley[12]
- 1964-1972 Ian Ross
ODUR omwiraguju w'okubanza kuruga Afirika kuba mukuru w'abakuumi b'amahamba, akaba ari omwebembezi wa Kidepo omu myaka ya 1960 Paul Ssali atakabiireho
- 1972– ? Paul Ssali
- –1981 A.M.K. Bendebule (akafeera omu kugwa kw'enyonyi omu paaka).[13]
- 1994– Peter Lotyang
- 1996 Anjelo Ajoka
- 1998 (acting) Daniel Aleper[14]
- 2001-2002 Joseph Sentongo[15]
- 2003-2006 Kuloao Okwong[16]
Edward Asalu nka mukuru w'abakuumi b'amahamba Capt. John Emile Otekat nawe akakora nk'omukuru w'abakuumi b'amahamba
Eby'esente
[edit | edit source]Omu mwaka gw'eby'esente 2009-2010, Kidepo ekatunga obukaikuru 294 bwa siringi ya Yuganda (eza doora ya Amerika 129,000 nainga yuro 99,000 kuruga Okwamunaana 1, 2010) kuruga omu bagyenyi 2,100. Omwaka gw'eby'esente 2012-2013 gukaba gweyongyeire kuhisya oobukaikuru 466 bwa siringi ya Yuganda (eza doora 178,000 na yuro 134,000 kuruga omu kwezi kwa munaana 1, 2013) kuruga omu bagyenyi 2300.[11]
Emirimo y'okurinda eby'obuhangwa
[edit | edit source]Entwiga
[edit | edit source]
Omu mwaka gwa 1960 Kidepo ekaba eine enkura y'ekika kya rothschild erikugumizamu ekahingura enyamaishwa 400. Omwaka gwa 1992 gukaba guhiirweho enyamaishwa ishatu, otwariiremu enkazi emwe. Omuri 1997 Warden Peter Möller akatunga esente kuruga omu kitongore kya Frankfurt Zoological Society kutwara enkura kuruga omuri Lake Nakuru National Park omuri Kenya. Omukazi omwe akafeera omu kihome ky'enyanja Nakuru. Abaishiki babiri n'omushaija omwe bakatwarwa omuri Kidepo. Omuri Kidepo, ekishaija kimwe kikariibwa ebicuncu bwanyima y'okurekurwa.[19]
Ebihandiiko ebirikugambwaho
[edit | edit source]- ↑ Road Distance Between Kampala and Kidepo with Map
- ↑ "Kidepo: A national park with a vision". New Vision.
- 1 2 3 4 Spinage, Clive Alfred (2012). African Ecology: Benchmarks and Historical Perspectives (1st ed.). Berlin: Springer. p. 710. ISBN 3642228712.
- ↑ Laban MacOpiyo (May 2011). Pastoralists’ Livelihoods In The Kidepo Valley Area of Northern Uganda (Report). African Union.
- ↑ Harmon, David (1998). J. Baird Callicott and Michael Nelson (ed.). Cultural Diversity, Human Subsistence, and the National Park Ideal. Vol. The Great New Wilderness Debate. Athens: University of Georgia. pp. 217–230.
- ↑ Ross, Jay (January 5, 1983). "Warden Task isn't Easy". The Washington Post.
- ↑ Heminway, John (1983). No man's land: the last of White Africa (1 ed.). New York: Dutton. p. 243. ISBN 0525241965.
- 1 2 3 Ross, Iain; Harrington, G. (1968). "The practical aspects of implementing a controlled burning scheme in the Kidepo Valley National Park". East African Wildlife Journal. 6: 101–105. doi:10.1111/j.1365-2028.1968.tb00907.x
- 1 2 Field, C. R.; Ross, I. C. (1976). "The savanna ecology of Kidepo Valley National Park". African Journal of Ecology. 14 (1): 1–15. doi:10.1111/j.1365-2028.1976.tb00148.x
- ↑ "Fauna of Kidepo National Park". Archived from the original on 2012-07-30.
- 1 2 3 Ssebuyira, Martin. "Kidepo national park posts growth in visitor numbers". Daily Monitor. Archived from the original on 16 August 2013. Retrieved 14 August 2013.
- ↑ Wieland, Terry (2000). A view from a tall hill: Robert Ruark in Africa. Camden, Maine: Countrysport Press. ISBN 978-0892726509.
- ↑ "Obituaries: Kidepo Park officials" (PDF). IUCN Bulletin. IUCN: 26. March 1981.
- ↑ Okech, Oscar (10 March 1998). "Uganda: Bush Fires Rage In Kidepo". New Vision
- ↑ http://www.news24.com/xArchive/Archive/Uganda-expects-tourism-boost-20011223
- ↑ http://www.sudantribune.com/2-000-Sudanese-cross-into-Uganda,13597
- ↑ http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=15232
- ↑ Ssebuyira, Martin. "Kidepo national park posts growth in visitor numbers". Daily Monitor. Archived from the original on 16 August 2013.
- ↑ Kalema, Gladys (March 1998). Pritpal, Soorae (ed.). "Translocation of Rotschilds giraffes Giraffa camelopardalis rothschildi from Kenya to Uganda" (PDF). Re-introduction News. 15. Nairobi: IUCN: 8.