Jump to content

Wp/nyn/Karamoja

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Karamoja

Ekicweka kya Karamoja, ekirikumanywa nka Karamoja, n'ekicweka omu Uganda. Nikitwariramu disiturikiti ya Kotido, Kaabong, Karenga, Nabilatuk, Abim, Moroto, Napak, Amudat na Nakapiripirit. Ekicweka nikiteekateekwa kuba kiine abantu miriyoni1.4 omuri 2022 kuruga omu kitongore kya UBOS.[1]

Eby'obuhangwa

[edit | edit source]

Omuri 2011, ekicweka kya Karamoja kikajumbumbwamu eby'obuhangwa ebikuru. Abahangu omu by'obuhangwa bakajumbura ebisigaire bya Ugandapithecus major, ishenkuru w'enyamaishwa eziriho obwahati eziine emyaka obukaikuru 20. "N'ekintu ky'omugasho munonga kandi nikiija kuta Uganda aha maapu omu nsi ya sayansi," nikwo Martin Pickford, omwe aha bacondoozi abajumbwire omu kujumbura eki yaagizire.[2]

Ebyafaayo

[edit | edit source]

Ekicweka kikategyekwa Abangyereza kuruga omwaka gwa 1916 kuhisya omuri 1962.[3]Enjara eyabaireho omu kicweka ekyo omuri 1980, omu by'okufa, ekaba eri emwe aha mbi munonga omu byafaayo. ebicweka 21 ahari igana by'abantu bakafa, otwariiremu n'abaana ebicweka 60 ahari igana.

Entaro z'embundu

[edit | edit source]

Nk'oku eby'oburiisa n'obutabanguko birikukwatanisa munonga, okukoresa kurungi eby'obuhangwa nk'oburiisa, amatungo n'amaizi, nikikuru munonga. Omu by'entatsya,ekyanga nikyesigama aha kuriisa ente,okwiba eby'omu eitaka, hamwe n'okuguza eby'obuhingi n'oburiisa na disiturikiti ezirikwetorwaire. Ahagati ya 2006, nk'oku kyabandize kugambwa Inner City Press reero bwanyima New Vision, ekitongore ky'amahanga geeteeraine ekya United Nations Development Programme kikemereza enteekateeka yakyo y'okwihaho embundu omuri Karamoja, ahabw'okutyoboora obugabe bw'abantu omu nteekateeka y'okwihaho embundu eya Uganda People's Defence Force (UPDF). Habaireho amahurire g'obwinazi hamwe n'abantu ba buriijo abatungire oburemeezi bw'okwihaho ebikwato, ahabw'amahe n'abaheekyera kurwanagana. Ehururu y'okwihaho ebikwato, neetwariramu amahe ga UPDF okuzingiza endembo nyingi (ebyaro) n'okwihaho abantu omu byaro, batakatandikire kuronda ebikwato ebisherekirwe. Omu kwezi kwamwenda 2007, ekitongore ky'obugabe bw'abantu ekya Human Rights Watch kikashohoza ripoota y'empapura 97[4] erikworeka okubonabonesibwa n'okwitwa kw'abaana. Kwonka, ripoota egi ekaikiriza ngu abaduumizi b'amahe ga UPDF bakaba nibagyezaho kukora aha buremeezi bw'emitwarize, ekimwe ahari byo n'okutendeka abantu aha bugabe bw'abantu, ekyabaire kireesire okukyondooza n'obutabanguko kukyendeera munonga. "

Hakabaho okurwanangana kw'amaani ahagati y'amahe ga UPDF n'abaserukare baabariisa omu 2010. Omujwekyerwa w'ekibiina ky'amahanga geeteeraine ahaby'obugabe bw'abantu, Navi Pillay, akagira omu kwezi kwa mukaaga 2010 ngu abantu 19 bakaitwa omubintu bibiri ebyabaireho ebiro 4-7 Okw'okubanza na 22 Okw'okubanza, obu amahe gakozesize enyonyi n'amahe g'ahansi kurwanisa ebyanga by'abarwani. Akagira ngu omuhendo gw'abantu abafiire ahabw'ebihikiirizi bishatu nigubaasa kuba guri ahaiguru y'omuhendo oguhamiibwe ogu yaagambireho. Akashaba ngu habeho okucondooza aha kutahirirwa.

Omu kutandika kwa 2011, UPDF ekagira ngu ekaba etandikire kukyendeeza emirimo y'amahe omuri Karamoja. Kikagira ngu kikaihaho eby'okurwanisa ebitahikire omu kyanga. Kwonka omuri 2011, ebirikugambwa ngu amahe gakabonabonesa abantu omuri Karamoja bikahandiikwa abanyamakuru abaabaire nibakora aha purogyekiti ya Pulitzer Center.[5]

Entunguuka y'abantu

[edit | edit source]

Emituurire y'abantu, emituurire n'emituurire y'abantu omuri Karamoja, bikyendeire ahabw'eshonga nyingi nk'obuhangwa bw'ensi, obutabanguko, okushoroorwa, obutashoma, amagara mabi hamwe n'ebyombeko ebitabonaire. Moroto na Nakapiripirit ziine omuhendo gw'entunguuka y'abantu oguri ahansi oguri 0. 183 kandi Kotido aine 0. 194, okugyeragyeranisa n'omuhendo gwa 0. 491 ahabwa Uganda.[6]

Disiturikiti za Karamoja, nizo ziine obworo oburikukirayo oburungi, Nakapiripirit na Moroto ziine obwa 63. obuchweka 5 ahari igana kandi Kotido aine obuchweka 53. obuchweka 8 ahari igana, wagyeragyeranisa n'obucweeka bwa 37. obuchweka 5 ahari igana, ekicweka kya rwagati ekya 31. obuchweka butaano ahari igana,omumatemba ga uganda, 46 ahari igana. obuchweka 1 ahari igana, ekicweka ky'oburengyerwa-izooba ni 39. 0 ahari igana, hamwe n'ekyanga ky'oburugwizooba 37. obuchweka 1 ahari igana.[7]Harimu amarwariro g'ebyanga ataano omuri Karamoja, agarikuhereza obuheereza bw'eby'amagara oburikubaasika omu kyanga. Emyanya erimu Matany, Moroto, Amudat, Kotido na Kabong.[7]

Obworo bweyongyeire, kandi kurugirira ahari Karimojong, ebikuru ebirikureeta obworo, harimu okukungula kubi ahabw'ekyanda n'ekyanda, okwiba ente n'obutabanguko, okufa kw'amatungo, eibura ry'amaizi, okuhinga kubi, amagara mabi n'oburema, ebishare by'abagore bingi omu bushwere, eibura ry'itaka[8]

Enjara eyabaireho omuri 1980 omuri Karamoja, n'emwe aha mbi munonga omu byafaayo.[9]Ebicweka 21 ahari igana by'abantu bakafa, otwariiremu n'abaana ebicweka 60 ahari igana.[10][11]

Ekicweka kya Karamoja kikaguma nikyesigama munonga aha buhwezi bw'ekitongore ky'amahanga geeteeraine eky'eby'okurya ky'ensi yoona, nk'oku ekyanga kyabaire kihikire omu myaka ikumi ey'akabiri omu kyasha kya 21.[12]

Omuri 2011, ahanyima y'ekyanda ky'amaani omuri burugwa-izooba bwa Afirika, eibura ry'eby'okurya rikagaruka ryakatandika omu kicweka ekyo hamwe n'emyanya endiijo omu matemba n'oburugwa-izooba bwa Uganda. Karamoja hamwe na disiturikiti ya Bulambuli, okukira munonga, nibyo bimwe aha myanya eyateganisiibwe munonga, erikuteekwateekwa kuba abanya Uganga miriyoni 1.2, nibo bateganisiibwe. Gavumenti ya Uganda ekashoboorora ngu okuruga omu kwezi kwa mwenda omuri 2011, eibura ry'eby'okurya rikaba niriteekateekwaho omu disiturikiti 35 omu ihanga.[13][6]Ekyanda n'obwire bw'ekyanda nibiteganisa abahingi hamwe n'abantu, ekirikureetera abahingi oburemeezi omu by'entaasya hamwe n'eibura ry'eby'okurya aha bantu hamwe n'amatungo gaabo. Ekyanda nikibaasa kugyendera hamwe n'obutagasi, ekirikureeta okufa n'endwara.[14]

Orurimi n'enganda

[edit | edit source]

Aba Karimojong n'ekicweka kya Karimojong Cluster of Nilotic tribes (ekirikumanywa nka Teso Cluster). Endimi za Jie na Dodoth tizirikushushana, kwonka niziteranisibwa hamwe na Karimojong. Oruganda rw'aba Ethur tirurikwetegyerezibwa kurungi, kwonka nibatwarwa nk'aba Nilotikisi (ku barikuba bajwangaine) kandi n'orurimi rwabo nirutwarwa nk'orurimi rwa Luo. Aba Ik na Tepeth baine endimi zaabo, kwonka ezi niziteranisibwa munonga orurimi rwa Karimojong (Nakarimojong) orubetorwaire

Ebihandiikop ebirikugambaho.

[edit | edit source]
  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-1
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-2
  3. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-3
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-4
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-5
  6. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-:1-6
  7. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-:0-7
  8. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-8
  9. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-9
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-10
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-11
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-12
  13. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-Ufbafrtomad-13
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Karamoja#cite_note-14