Jump to content

Wp/nyn/Greece

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Greece
Greece
sovereign state, country
part ofEuropean Union, European Economic Area, United Nations, Southern Europe Gorora
inception25 March 1821 Gorora
name in native languageΕλληνική Δημοκρατία Gorora
official nameΕλληνική Δημοκρατία, République hellénique, Republiken Grekland Gorora
native labelΕλλάδα, Ελλάς, Ελληνική Δημοκρατία Gorora
short nameel Gorora
IPA transcriptionˈɡrʲet͡sɨjə Gorora
ethnic groupGreeks Gorora
participant inMacedonia naming dispute, Prespa agreement Gorora
named afterGreeks Gorora
official languageGreek, Demotic Greek, Modern Greek Gorora
anthemHymn to Liberty Gorora
cultureculture of Greece Gorora
mottoFreedom or death Gorora
motto textΕλευθερία ή Θάνατος, Rhyddid neu farwolaeth, All Time Classic Gorora
continentEurope Gorora
countryGreece Gorora
capitalAthens Gorora
located in time zoneUTC+02:00 Gorora
located in or next to body of waterMediterranean Sea Gorora
located in/on physical featureBalkans, Southern Europe, Southeast Europe, Eastern Mediterranean Gorora
coordinate location38°30′0″N 23°0′0″E Gorora
coordinates of easternmost point35°55′22″N 29°43′45″E Gorora
coordinates of northernmost point41°44′56″N 26°10′22″E Gorora
coordinates of southernmost point34°41′49″N 24°5′45″E Gorora
coordinates of westernmost point39°41′31″N 20°0′30″E Gorora
geoshapeData:Greece.map Gorora
highest pointMount Olympus Gorora
lowest pointCalypso Deep Gorora
basic form of governmentparliamentary republic Gorora
office held by head of statePresident of Greece Gorora
head of stateKonstantinos Tasoulas Gorora
office held by head of governmentPrime Minister of Greece Gorora
head of governmentKyriakos Mitsotakis Gorora
executive bodyGovernment of Greece Gorora
legislative bodyHellenic Parliament Gorora
highest judicial authorityCourt of Cassation Gorora
central bankBank of Greece Gorora
currencyeuro Gorora
shares border withAlbania, Bulgaria, North Macedonia, Turkey Gorora
driving sideright Gorora
electrical plug typeEuroplug, Schuko Gorora
replacesThird Hellenic Republic Gorora
right to voteuniversal suffrage, voting age Gorora
studied byHellenic studies Gorora
official websitehttps://www.government.gov.gr Gorora
hashtaggreece Gorora
top-level Internet domain.gr, .ελ Gorora
flagflag of Greece Gorora
coat of armsCoat of arms of Greece Gorora
geography of topicgeography of Greece Gorora
has characteristicfree country Gorora
history of topichistory of Greece Gorora
official religionGreek Orthodoxy Gorora
‎most populous urban areaAthens Gorora
railway traffic sideright Gorora
maintained by WikiProjectWikiProject Greece Gorora
open data portalgeodata.gov.gr Gorora
bibliographybibliography of Greece Gorora
economy of topiceconomy of Greece Gorora
demographics of topicdemographics of Greece Gorora
Gregorian calendar start date1 March 1923 Gorora
mobile country code202 Gorora
telephone country code+30 Gorora
trunk prefixno value Gorora
emergency phone number112, 100, 166, 199 Gorora
GS1 country code520, 521 Gorora
licence plate codeGR Gorora
maritime identification digits237, 239, 240, 241 Gorora
Stack Exchange taghttps://travel.stackexchange.com/tags/greece Gorora
Unicode character🇬🇷 Gorora
category for honorary citizens of entityQ7981805 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Greece Gorora
Map

Bugriisi, omu muringo ogwa kareemwa n'eetwa Repuburika ya Hellenic, n'eihanga eriri omu Bwa oburugwirajooba bwa Bulaaya. Eri aha nkoomo ya bwa ikuuta y'akirwa ka Balkan, eine enyegyeko z'ahansi na Albania omu buruguru-bugwiragjooba, North Macedonia na Bulgaria omu buruguru, na Turkey omu burugwirajooba. Enyanja ya Aegean eri omu burugwirajooba bw'ahansi, Enyanja ya Ionian omu bugwiragjooba, n'Enyanja ya Crete n'Enyanja ya Mediteraneani omu bwa ikuuta. Bugriisi niyo eine orubengo rw'enyanja orurairaingwa aha Nyanja ya Mediteraneani, orurikurabamu ebirwa bya enkumi n'enkumi n'ebicweka bya kare eby'obutauutau ebyenda. Eine abantu abariburenga miriyooni 10. Athens n'orurembo kandi ekibuga ekikuru, ekirikukurihirwa Thessaloniki na Patras.

Bugriisi nibagibara nk'orurengo rw'embeera z'Ababugwiragjooba n'ahakazaarirwe demokurasi, filosofia y'Ababugwiragjooba, ebyahandiikirwe by'Ababugwiragjooba, okuhandiika eby'ebyafaayo, sayansi w'eby'obufuzi, emisingi mikuru ya sayansi n'okubara, eby'okworeka (theatre), n'Emizaano ya Olympic. Abagriiki b'Abaire bakaba batebeekanisiibwe omu bibuga-matwale ebirikwetwara, nari *poleis* (bumwe *polis*), ebyabaire byarahukire Enyanja ya Mediteraneani n'Enyanja Enyiraguju. Philip II owa Macedon akakoraniza ebicweka bingi ebya Bugriisi y'eihari omu kyasha kya kana Mbere ya Kristo (BC), n'omutabani we Alexander Omukuru ayayetsindira ebicweka bingi eby'ensi y'eira eyabaire neemanyirwe okuruga omu Near East kuhika omu buruguru-bugwiragjooba bwa India. Ekibindi ekyakuratiireho eky'Abayonaani (Hellenistic period) kikareeba okukanyaara kw'emikurire n'amaani g'Abagriiki omu bunyabwire bwa kare. Bugriisi ekatwarwa Rooma omu kyasha kya kabiri MB (BC) yaahinduka ekicweka kikuru eky'Obukama bwa Rooma n'ebyakagumireho, Obukama bwa Byzantine, ahu emikurire n'orurimi rw'Ekigriiki byabaire nibyo birikutwara. Ekanisa ya Greek Orthodox, eyatandikire omu kyasha ky'okubanza Nyuma ya Kristo (AD), ekahwera omu kubumba enyetwara ya Bugriisi ey'eihari kandi yaahereza emikurire ya Bugriisi omu nsi yoona y'Aba-Orthodox.

Ekyakizire orutaro rwa Nyamambara orwa kana (Fourth Crusade) omuri 1204, Bugriisi ekacweka-cwekamu ebicweka by'obufuzi bingi, n'ebitaka by'Abagriiki ebingi bigwa omu mikono y'Abatwarize b'Aba-Ottoman omu rwa kati rw'ekyasha kya 15. Omu kukurata orutaro rwa maani orw'okwetwara omuri 1821, Bugriisi ekaihanga nk'eihanga-etwale ery'eihari omuri 1830. Obukama bwa Bugriisi bukashaka okwagura ebitaka byabwo omu Ntaro za Balkan (1912–1913) n'Orutaro rw'Ensi Yoona orw'Okubanza (1914–1918), okuhitsya obu bwangigwa omu Rutarorw'Abagriiki n'Abaturky omuri 1922. Repuburika y'akanya kakye ekataahobaho omuri 1924 kwonka yaareebana n'obutabanguko bw'omunda n'omugasho gw'okugaruramu enkambi z'ababaire nibaruga Turkey, ekyahitsire aha kutaho obwebembezi bw'omunyigirizo bw'abakama omu 1936. Bugriisi ekagumisiriza okutwarwa eihe omu Rutarorw'Ensi Yoona orwa Kabiri, n'orutaro rw'omunda orwakuratiireho, n'obutabanguko bwa politiki obwa maani, ebyahitsire aha bwebembezi bw'omunyigirizo bw'eihe omuri 1967. Eihanga rikabatandika okugaruka ahari demokurasi omuri 1974, ekyahitsire aha repuburika y'eihari ey'omutwe gw'eparamenti.

Ahabw'okukura kw'eby'obushuubuzi okw'amaani okuruga omuri 1950 kuhika omuri 1973, Bugriisi n'eihanga erikuzire eririmu eby'obushuubuzi eby'omutaano eby'abahembwa ba shaara nyingi; omutindo gw'amagara gaagwo omuhango gukonoonwa oburemeezi bw'ebanja obwamara emyaka ikumi obwakuratiire oburemeezi bw'esente omuri 2008. Eby'okutwara eby'omu maizi n'eby'obukyeererezi nizo nteekateeka nkuru z'eby'obushuubuzi, na Bugriisi eri eihanga rya mwenda eryasingire okukyebererwa omu nsi yoona omuri 2024. Bugriisi n'ekicweka ky'ebitongore n'emiteerane mpuzamahanga nyingi, n'eba omu munywani w'ikumi okwejwanga n'eki hati kiri Omumwe gw'Amahanga ga Bulaaya (EU) omu 1981. Oburagwa bw'eihanga obw'ebyafaayo obukyeene nibworekyerwa kimwe ebibanja byayo 20 eby'Oburagwa bw'Ensi Yoona ebya UNESCO.