Wp/nyn/Greece
| part of | European Union, European Economic Area, United Nations, Southern Europe |
|---|---|
| inception | 25 March 1821 |
| name in native language | Ελληνική Δημοκρατία |
| official name | Ελληνική Δημοκρατία, République hellénique, Republiken Grekland |
| native label | Ελλάδα, Ελλάς, Ελληνική Δημοκρατία |
| short name | el |
| IPA transcription | ˈɡrʲet͡sɨjə |
| ethnic group | Greeks |
| participant in | Macedonia naming dispute, Prespa agreement |
| named after | Greeks |
| official language | Greek, Demotic Greek, Modern Greek |
| anthem | Hymn to Liberty |
| culture | culture of Greece |
| motto | Freedom or death |
| motto text | Ελευθερία ή Θάνατος, Rhyddid neu farwolaeth, All Time Classic |
| continent | Europe |
| country | Greece |
| capital | Athens |
| located in time zone | UTC+02:00 |
| located in or next to body of water | Mediterranean Sea |
| located in/on physical feature | Balkans, Southern Europe, Southeast Europe, Eastern Mediterranean |
| coordinate location | 38°30′0″N 23°0′0″E |
| coordinates of easternmost point | 35°55′22″N 29°43′45″E |
| coordinates of northernmost point | 41°44′56″N 26°10′22″E |
| coordinates of southernmost point | 34°41′49″N 24°5′45″E |
| coordinates of westernmost point | 39°41′31″N 20°0′30″E |
| geoshape | Data:Greece.map |
| highest point | Mount Olympus |
| lowest point | Calypso Deep |
| basic form of government | parliamentary republic |
| office held by head of state | President of Greece |
| head of state | Konstantinos Tasoulas |
| office held by head of government | Prime Minister of Greece |
| head of government | Kyriakos Mitsotakis |
| executive body | Government of Greece |
| legislative body | Hellenic Parliament |
| highest judicial authority | Court of Cassation |
| central bank | Bank of Greece |
| currency | euro |
| shares border with | Albania, Bulgaria, North Macedonia, Turkey |
| driving side | right |
| electrical plug type | Europlug, Schuko |
| replaces | Third Hellenic Republic |
| right to vote | universal suffrage, voting age |
| studied by | Hellenic studies |
| official website | https://www.government.gov.gr |
| hashtag | greece |
| top-level Internet domain | .gr, .ελ |
| flag | flag of Greece |
| coat of arms | Coat of arms of Greece |
| geography of topic | geography of Greece |
| has characteristic | free country |
| history of topic | history of Greece |
| official religion | Greek Orthodoxy |
| most populous urban area | Athens |
| railway traffic side | right |
| maintained by WikiProject | WikiProject Greece |
| open data portal | geodata.gov.gr |
| bibliography | bibliography of Greece |
| economy of topic | economy of Greece |
| demographics of topic | demographics of Greece |
| Gregorian calendar start date | 1 March 1923 |
| mobile country code | 202 |
| telephone country code | +30 |
| trunk prefix | no value |
| emergency phone number | 112, 100, 166, 199 |
| GS1 country code | 520, 521 |
| licence plate code | GR |
| maritime identification digits | 237, 239, 240, 241 |
| Stack Exchange tag | https://travel.stackexchange.com/tags/greece |
| Unicode character | 🇬🇷 |
| category for honorary citizens of entity | Q7981805 |
| category for maps or plans | Category:Maps of Greece |

Bugriisi, omu muringo ogwa kareemwa n'eetwa Repuburika ya Hellenic, n'eihanga eriri omu Bwa oburugwirajooba bwa Bulaaya. Eri aha nkoomo ya bwa ikuuta y'akirwa ka Balkan, eine enyegyeko z'ahansi na Albania omu buruguru-bugwiragjooba, North Macedonia na Bulgaria omu buruguru, na Turkey omu burugwirajooba. Enyanja ya Aegean eri omu burugwirajooba bw'ahansi, Enyanja ya Ionian omu bugwiragjooba, n'Enyanja ya Crete n'Enyanja ya Mediteraneani omu bwa ikuuta. Bugriisi niyo eine orubengo rw'enyanja orurairaingwa aha Nyanja ya Mediteraneani, orurikurabamu ebirwa bya enkumi n'enkumi n'ebicweka bya kare eby'obutauutau ebyenda. Eine abantu abariburenga miriyooni 10. Athens n'orurembo kandi ekibuga ekikuru, ekirikukurihirwa Thessaloniki na Patras.
Bugriisi nibagibara nk'orurengo rw'embeera z'Ababugwiragjooba n'ahakazaarirwe demokurasi, filosofia y'Ababugwiragjooba, ebyahandiikirwe by'Ababugwiragjooba, okuhandiika eby'ebyafaayo, sayansi w'eby'obufuzi, emisingi mikuru ya sayansi n'okubara, eby'okworeka (theatre), n'Emizaano ya Olympic. Abagriiki b'Abaire bakaba batebeekanisiibwe omu bibuga-matwale ebirikwetwara, nari *poleis* (bumwe *polis*), ebyabaire byarahukire Enyanja ya Mediteraneani n'Enyanja Enyiraguju. Philip II owa Macedon akakoraniza ebicweka bingi ebya Bugriisi y'eihari omu kyasha kya kana Mbere ya Kristo (BC), n'omutabani we Alexander Omukuru ayayetsindira ebicweka bingi eby'ensi y'eira eyabaire neemanyirwe okuruga omu Near East kuhika omu buruguru-bugwiragjooba bwa India. Ekibindi ekyakuratiireho eky'Abayonaani (Hellenistic period) kikareeba okukanyaara kw'emikurire n'amaani g'Abagriiki omu bunyabwire bwa kare. Bugriisi ekatwarwa Rooma omu kyasha kya kabiri MB (BC) yaahinduka ekicweka kikuru eky'Obukama bwa Rooma n'ebyakagumireho, Obukama bwa Byzantine, ahu emikurire n'orurimi rw'Ekigriiki byabaire nibyo birikutwara. Ekanisa ya Greek Orthodox, eyatandikire omu kyasha ky'okubanza Nyuma ya Kristo (AD), ekahwera omu kubumba enyetwara ya Bugriisi ey'eihari kandi yaahereza emikurire ya Bugriisi omu nsi yoona y'Aba-Orthodox.
Ekyakizire orutaro rwa Nyamambara orwa kana (Fourth Crusade) omuri 1204, Bugriisi ekacweka-cwekamu ebicweka by'obufuzi bingi, n'ebitaka by'Abagriiki ebingi bigwa omu mikono y'Abatwarize b'Aba-Ottoman omu rwa kati rw'ekyasha kya 15. Omu kukurata orutaro rwa maani orw'okwetwara omuri 1821, Bugriisi ekaihanga nk'eihanga-etwale ery'eihari omuri 1830. Obukama bwa Bugriisi bukashaka okwagura ebitaka byabwo omu Ntaro za Balkan (1912–1913) n'Orutaro rw'Ensi Yoona orw'Okubanza (1914–1918), okuhitsya obu bwangigwa omu Rutarorw'Abagriiki n'Abaturky omuri 1922. Repuburika y'akanya kakye ekataahobaho omuri 1924 kwonka yaareebana n'obutabanguko bw'omunda n'omugasho gw'okugaruramu enkambi z'ababaire nibaruga Turkey, ekyahitsire aha kutaho obwebembezi bw'omunyigirizo bw'abakama omu 1936. Bugriisi ekagumisiriza okutwarwa eihe omu Rutarorw'Ensi Yoona orwa Kabiri, n'orutaro rw'omunda orwakuratiireho, n'obutabanguko bwa politiki obwa maani, ebyahitsire aha bwebembezi bw'omunyigirizo bw'eihe omuri 1967. Eihanga rikabatandika okugaruka ahari demokurasi omuri 1974, ekyahitsire aha repuburika y'eihari ey'omutwe gw'eparamenti.
Ahabw'okukura kw'eby'obushuubuzi okw'amaani okuruga omuri 1950 kuhika omuri 1973, Bugriisi n'eihanga erikuzire eririmu eby'obushuubuzi eby'omutaano eby'abahembwa ba shaara nyingi; omutindo gw'amagara gaagwo omuhango gukonoonwa oburemeezi bw'ebanja obwamara emyaka ikumi obwakuratiire oburemeezi bw'esente omuri 2008. Eby'okutwara eby'omu maizi n'eby'obukyeererezi nizo nteekateeka nkuru z'eby'obushuubuzi, na Bugriisi eri eihanga rya mwenda eryasingire okukyebererwa omu nsi yoona omuri 2024. Bugriisi n'ekicweka ky'ebitongore n'emiteerane mpuzamahanga nyingi, n'eba omu munywani w'ikumi okwejwanga n'eki hati kiri Omumwe gw'Amahanga ga Bulaaya (EU) omu 1981. Oburagwa bw'eihanga obw'ebyafaayo obukyeene nibworekyerwa kimwe ebibanja byayo 20 eby'Oburagwa bw'Ensi Yoona ebya UNESCO.