Jump to content

Wp/nyn/Eyanja ya Bunyonyi

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Eyanja ya Bunyonyi
Lake Bunyonyi
lake
native labelLake Bunyonyi Gorora
outflowsRuvuma River Gorora
drainage basinWhite Nile Gorora
basin countryUganda Gorora
countryUganda Gorora
located in the administrative territorial entityWestern Region Gorora
coordinate location1°17′0″S 29°55′0″E, 1°16′59″S 29°55′1″E Gorora
made from materialvolcanic eruption Gorora

Enyanja ya Bunyonyi (omwanya gw'ebinyonyi bikye ) eri omu mashuuma gw'oburengyerwa-izooba bwa Uganda (Yuganda)ahagati ya Kisoro na Kabale,[1]haihi n'ensharo ya Rwanda. Enyanja ekabaho kuruga omu mwaka gwa 2004 kuhisya omu mwaka gwa 2009 aha sente za Uganda 5,000/= ahansi y'omutwe "Enyanja ya Bunyonyi hamwe n'ebisharara".[2]

Ebitabo bya saayansi nibigira ngu enyanja eine oburingwa bwa mita 40 (130 ft),[3][4][5][6]kwonka abarikuhabura abarambuzi hamwe n'abatuuragye b'aha mwanya nibahamya ngu ni ndingwa kukira aho nka mita 900 (3,000 ft), ekiri kugihindura enyanja ya kabiri erikukirayo oburingwa omuri Afirika.[7][8][9]

Endembo eziri aha rubaju rwayo ,harimu Kyevu na Muko, kandi ebirwa byayo 29 harimu ekirwa ky'ekifubiro hamwe n'ekya Bushara.

Eby'obuhangwa

[edit | edit source]

Enyanja ya Bunyonyi n'omwanya gw'amaizi omuri disiturikiti ya Kabale nka kiromita mushanju (4. 3 mi) omu burengyerwa-izooba bw'orurembo rwa Kabale.[10]Niyo erikukirayo obuhango n'oburingwa omu nyanja nkye ezindi ( Mutanda na Mulehe) omu birwa bya Kigezi ebiri omu kicweka kya Nile.[2]

Enyanja ekatandikaho emyaka nka 18,000 enyima ahabw'okubaruka kw'orushozi ekyareeteire haabaho okukingirwa kw'enshozi za Rukiga haihi n'ekyaro kya Muko ekiriho hati omu matemba g'oburengyerwa-izooba bw'enyanja.[11] obushohororo bw'enyanja obwa hati n'akagyera kakye nako akari omuri Muko akarikutwara omu kisharara kya Ruvuma (eki nakyo nikitwara omu mugyera gwa Ruhezaminda ogurikuhenderera aha nyanja ya Mutanda). Enyanja eine oburaingwa bwa kiromita nka 22 n'obuhango bwa kiromita 6 kandi n'oburaingwa bwa mita 1973.[2]Eyetooroirwe enshozi ezirikuhisya oburingwa bwa mita 600 ahaiguru y'enyanja.[11][12]

Ebirwa ebikuru

[edit | edit source]

Akampene(ekirwa ky'ebifubiro)

Abakiga bakaba bareka abaishiki abaabaire baba batwaire enda z'endaaro aha karwa aka kwitirwaho enjara barikugyezaho kuziha kuhika aha nkungu. (Obumanyi bw'okuziha bukaba buri bukye).[13] Eki kikaba kikorwa kutiinisa abandi kwenda ngu nabo batatwarira aha mahega . Omushaija owaabaire aba ataine nte z'okujuga akaba agyenda aha kirwa aihaho omwishikiki .[13]. Ekikorwa eki kikarekwa omu kicweka ky'okubanza kya sencare ya 20.[13]

Bwama na Njuyeera (ekirwa kya Sharp's Island)

Omuri 1921, omubuurizi w'engiri omujungu Leonard Sharp akaija omu kicweka eki ekya Uganda kandi omuri 1931 akatandikaho eirwariro ry'ebibembe aha kirwa kya Bwama ekyabaire kitarimu bantu.[14]Ekanisa, oburaaro bw'abarwaire , hamwe n'eirwariro ry'eby'amagara bikombekwa, obwo Sharp arikutuura aha kirwa kya Njuyeera (ekirikumanyisa " obutuuro oburikwera" bwanyima y'okushushana kw'akaju k'Omushaho n'aka w ishe wa Sharp omuri Shanklin, obwa hati eri Hooteeri y'abakungu). Ekigyendererwa ky'okurwanisa ebibembe kikaba kiri eky'abarwaire kweshoroora omu bantu beekundiire kyabaire ahu okujwanga kwabaire nikubaasa kureetaho abarwaire b'ebibembe kukanya , n'ahabw'ekyo baaihwa omu myanya ei baakubaasa kutuririramu abandi. [15]

Emituurire y'ebihangirwe

[edit | edit source]

Oihireho ebinyonyi eby'omumaizi, n'ebika bikye by'enyamaishwa z'omu maizi ebiri aha nyanja y'ebirwa egi. Amaizi gaayo gaine okukyendeera kuhango kw'omwika ogw'okwisya kwiha aha buringwa bwa mita nka mushanju (ebigyere 23).[3]

Enyamaishwa zaamwo zirimu ekikyere kya "De Witte's clawed frog" ekikyere kya "kake Victoria clawed frog "("bunyoniensis" form), ekikyere kya "African clawless otter " hamwe n'ekikyere kya "spotted-necked otter", kwonka ekikyere ky'okubanza kyonka nikyo kikirikureebeka omu nyanja.[3]Emiringo ena eya "Caridina shrimp" n'eshangwa omu nyanja; [16] Hariho ebirikworeka ngu nayo neebaasa kubaho omu nyanja Mutanda.[3]Omu kutandika , hakaba hatariho byenyanja omu nyanja, kwonka ebyenyanja bya Clarias lycephalus, Nile tilapia, Singida tilapia, haplocromine cichlids ebirikuruga omu nyanja Nalubaale hamwe n'ebyenyanja ebirikutukura eby'omu bisharara hati biriho[3]

Ebimera by'omu maizi ni bingi munonga kandi birimu ebika nka" papyrus" ," swamp sawgrass" (subspecies jamaicense) hamwe na "blue lotus".[3]

Eby'oburambuzi

[edit | edit source]

Enyanja ya Bunyonyi neemanywa munonga ahabw'obushozi bwayo bw'ebitaba bwa kinyansi burimu emiringo y'ebinyonyi erikuhingura 200. Omwanya nigugaita ebishushani by'ebinyonyi by'omu maizi hamwe n'ebindi ebirikufuruka. Eki nikireetera omwanya gwakurura munonga enkunzi z'ebinyonyi. Waataaha omunda omu kisharara kya Nyombi hariyo ebinyonyi bitari bimwe na bimwe. Oihireho okureeba ebinyonyi, omwanya niguha endiijo migisha Egi eririmu eby'emizaano nk'okuziha n'okuvuga amaato. Omwanya nigugaruka guha omugisha aha kutemba enshozi hamwe n'okutambura omu by'obuhangwa, ekirikukira aha by'obuhangwa n'okushemererwa. Obuhangwa bw'enzaarwa nabwo nibuhurirwa omu kutambura omu bantu, ahabw'okugira ngu omuntu naabaasa kwemerera aha ibiikiro ry'eby'obuhangwa erya " Bakiga Cultural Museum Archived 2022-12-08 " aha "Wayback Machine " hamwe n'emyanya y'abaheesi . Omuntu orikwenda kumanya ebirikukwata ahaby'obuhangwa, naabaasa kutaayaayira ekyaro kya Bufuka kumanya entwaza y'Abatwa n'Abakiga.

Oburugo

[edit | edit source]
  1. Denny, Patrick (April 1973). "Lakes of south-western Uganda: II. Vegetation studies on Lake Bunyonyi". Freshwater Biology. 3 (2): 123–135. doi:10.1111/j.1365-2427.1973.tb00067.x. ISSN 0046-5070
  2. 1 2 3 https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-7
  3. 1 2 3 4 5 6 https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-Green2009-2
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-Denny1972-3
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-Tibihika2016-4
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-FOOTNOTEVisser196281-5
  7. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-8
  8. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-9
  9. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-10
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-11
  11. 1 2 https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-denny72a-12
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-13
  13. 1 2 3 https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-Atuhaire-14
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-15
  15. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-16
  16. https://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Bunyonyi#cite_note-17