Jump to content

Wp/nyn/Crispus Kiyonga

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Crispus Kiyonga
Crispus Kiyonga
human
sex or gendermale Gorora
country of citizenshipUganda Gorora
given nameCrispus Gorora
date of birth1 January 1952 Gorora
place of birthUganda, Kasese District Gorora
languages spoken, written or signedEnglish Gorora
occupationphysician, politician, minister Gorora
position heldMember of Parliament of Uganda, Finance Minister of Uganda, ambassador Gorora
educated atMakerere University, Johns Hopkins University, Nyakasura School, Makerere University School of Medicine Gorora
residenceKampala Gorora
member of political partyNational Resistance Movement Gorora
ethnic group Gorora

Crispus Walter Kiyonga (akazaarwa ebiro 19 Okwa mwenda omuri 1952) n'omushaho, omu by'obutegyeki kandi omukugu omu by'obutegyeki omuri Uganda. N'omwebembezi w'eitendekyero rya Makerere,[1]Erikukirayo obuhango omuri Uganda. Akakora nk'omujwekyerwa wa Uganda omuri China.[2]Akaba ari minisita w'ebyokwerinda omu kabineti ya Uganda kuruga omu mwaka gwa 2006 kuhisya omuri 2016.[3]kare atakabairekabineti minisita , akaba ari minisita ataine bujunaanizibwa omu ofiisi y'omwebembezi w'eihanga kuruga omuri 2005 kuhisya omuri 2006. Omu mpindahinduka za kabineti ezaabaireho ebiro 16 Okwa kabiri omuri 2009,[4]27 Okwa ikumi na kumwe omuri 2011,[5]na ekiro 1 Okwa kashatu omuri 2015,[6]akaguma aha ntebe ye ya kabineti. Omuri 2016, akasingwa entebe y'omujwekyerwa omu ishengyero omuri Bukonjo County West ahari Robert Katusabe, omuri Disiturikiti ya Kasese, omu ishengyero rya Uganda.[7]

Amagara ge n'obwegyese

[edit | edit source]

Kiyonga akazaarirwa omuri disiturikiti ya Kasese omu kicweka ky'oburengyerwa-izooba bwa Uganda ebiro 19 okwa mwenda omuri 1952. Ahagati ya 1959 na 1966, akashomera omu eishomero rya Bwera Primary School, omuri Bwera, kiromita nkye kuruga aha nsharo ya Uganda na Democratic Republic of Congo. Omu mwaka gwa 1967 kuhisya omuri 1970, akashomer aahari Nyakasura kuruga omu siniya y'okubanza kuhisya eya kana. Akashoma siniya ya kataano na mukaaga ahari Kings College Budo kuruga omuri 1971 kuhisya omuri 1972.[7]

Dr. Crispus Kiyonga omuri Mogadishu,

kuruga omuri 1973 kuhisya Omuri 1978, akashoma eishomo ry'eby'emibazi ahari Makerere University, ahu yaatungire diguri ye y'okubanza omu by'emibazi, Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery (MBChB) omuri 1978. Bwanyima, omu mwaka gwa 2004, akatunga diguri y'okubanza omu by'amagara (MHS) n'obwegyendesereza omu by'omuhendo gw'abantu kuruga omu ishomero rya Johns Hopkins School of Public Health. Obwegyese bwe ahari Johns Hopkins bukateebwaho esente kurabira omuri Foogarty International Center Scholarship.[8][9]

Emirimo ye

[edit | edit source]

Omu karuuru k'okubanza omuri Uganda ahanyima ya Idi Amin omuri 1980, Kiyonga akeejumbira nk'omwebembezi w'ekibiina kya Uganda Patriotic Movement (UPM). Akasingura omu kicweka kye, ekyamuhindwire omuntu wenka owa UPM owaasingire omu karuuru. Akeegaita aha kibiina ky'obutegyeki ekya National Resistance Movement (NRM) obu kyabaire nikirwanisa obwebembezi bwa Milton Obote owa kabiri kuruga omuri 1981 kuhisya omuri 1986.

Kuruga omuri 1986 obu ekibiina kya NRM kyatwara obutegyeki omuri Uganda, kuhisya omuri 2006 obu yaatooranwa kuba minisita w'ebyokwerinda, Crispus Kiyonga akakora emirimo mingi omu minisiture hamwe n'aheeru ya minisiture omu Gavumenti ya Uganda:

  • 1986 - 1986: Minisita w'ebibiina by'okweteerana n'okutunda
  • 1986 - 1992: Minisita w'eby'empiiha - naheebwa ekitiinisa ky'okutandikaho ekitongore ky'emishoro ekya Uganda Revenue Authority.[10]
  • 1994 - 1996: Minisita w'enshonga z'omunda
  • 1996 - 2001: Minisita w'eby'amagara - Akasiimwa ahabw'okukora kurungi aha kubarukaho kwa Ebola omuri Gulu omuri 2000. Mukuru w'entebe ya Global Fund.
  • 2001 - 2006: Minisita otarikwetengwa omu ofiisi y'omwebembezi w'eihanga kandi n'omujwekyerwa w'eby'obutegyeki omu ihanga.
  • 2006 - 2016: Minisita w'ebyokwerinda

Ahagati ya 1992 na 1994, Kiyonga akaruga omu gavumenti yaheereza nk'omuhabuzi wa banka y'ensi yoona hamwe na African Development Bank. Akagaruka omu by'obutegyeki omuri 1994 bwanyima y'okutooranwa nk'omwebembezi w'eihanga owaakozire engyenderwaho y'eihanga rya Uganda eya 1995. Akajwekyera Bukonjo County West omu ishengyero rya Uganda kuruga omuri 1980 kuhisya omuri 2016.[11]Omuri 2016, akatooranwa nk'omujwekyerwa wa Uganda omuri China.[12]

Reeba n'ebi

[edit | edit source]

Ebihandiiko ebirikugambwaho

[edit | edit source]
  1. "Professor Barnabas Nawangwe | Makerere University- Governance". governance.mak.ac.ug. Retrieved 2023-05-29.
  2. "Kiyonga presents credentials to China President Xi Jinping". The Independent (Uganda). Kampala. 19 September 2017. Retrieved 18 April 2019.
  3. Mukasa, Henry (2 June 2006). "Ministries Allocated". New Vision. Kampala. Archived from the original (Archived from the original on 11 December 2014) on 11 December 2014. Retrieved 18 April 2019.
  4. "Full Cabinet List As At 18 February 2009". New Vision. Kampala. 18 February 2009. Archived from the original (Archived from the original on 15 February 2015) on 13 February 2015. Retrieved 18 April 2019.
  5. "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers". Facebook.com. 27 May 2011. Retrieved 3 April 2015.
  6. "Full Cabinet List As At 1 March 2015" (PDF). Daily Monitor. Kampala. 1 March 2015. Archived from the original (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 3 April 2015.
  7. 1 2 Walubiri, Moses; Karugaba, Mary (11 January 2013). "Defence Minister Kiyonga Tells MPs to 'Behave'". New Vision. Kampala. Archived from the original on 9 April 2015. Retrieved 3 April 2015.
  8. "The Ugandan Former Minister of Defense, Hon. Dr. Crispus Walter Kiyonga: 2006 – 2016". Entebbe: UPDF Special Forces Command. 2018. Archived from the original on 18 April 2019. Retrieved 18 April 2019.
  9. "Hopkins Fogarty AIDS International Training & Research Program: Long Term Degree Trainees - Years 1-20". Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health. 26 April 2006. Archived from the original on 6 April 2015. Retrieved 3 April 2015.
  10. Etukuri, Charles (9 November 2005). "Kiyonga: A Loyal Movement Cadre". New Vision (Kampala). Archived from the original on 9 April 2015. Retrieved 3 April 2015.
  11. Buufu, Emma. "Why Uganda ranks highly in tax administration | supplements"
  12. Lumu, David (8 May 2017). "China Envoy Wagidoso Paves Way For Kiyonga". New Vision. Kampala. Retrieved 18 April 2019