Wp/nyn/Costa Rica
| part of | Latin America, European Union tax haven blacklist |
|---|---|
| inception | 1821 |
| official name | Costa Rica, République du Costa Rica, Republic of Costa Rica |
| native label | República de Costa Rica |
| official language | Spanish |
| anthem | Noble patria, tu hermosa bandera |
| culture | culture of Costa Rica |
| motto text | Vivan siempre el trabajo y la paz, Essential Costa Rica |
| continent | North America |
| country | Costa Rica |
| capital | San José |
| located in time zone | UTC−06:00, America/Costa_Rica |
| located in or next to body of water | Caribbean Sea, Pacific Ocean |
| located in/on physical feature | Hispanic America, Central America |
| coordinate location | 10°0′0″N 84°0′0″W |
| coordinates of geographic center | 9°44′56″N 83°45′12″W |
| coordinates of easternmost point | 5°31′8″N 87°5′40″W |
| coordinates of northernmost point | 11°13′12″N 85°37′12″W |
| coordinates of southernmost point | 5°29′56″N 87°4′25″W |
| coordinates of westernmost point | 5°31′41″N 87°3′40″W |
| geoshape | Data:Costa Rica.map |
| highest point | Cerro Chirripó |
| lowest point | Caribbean Sea |
| office held by head of state | President of Costa Rica |
| head of state | Laura Fernández Delgado |
| office held by the head of government | President of Costa Rica |
| head of government | Laura Fernández Delgado |
| legislative body | Legislative Assembly of Costa Rica |
| central bank | Central Bank of Costa Rica |
| currency | Costa Rican colón |
| shares border with | Panama, Nicaragua |
| coextensive with | America/Costa_Rica |
| driving side | right |
| electrical plug type | NEMA 1-15, NEMA 5-15 |
| replaces | Mosquitia |
| official website | https://www.presidencia.go.cr/ |
| hashtag | CostaRica |
| top-level Internet domain | .cr |
| flag | flag of Costa Rica |
| coat of arms | coat of arms of Costa Rica |
| geography of topic | Geography of Costa Rica |
| has characteristic | free country |
| history of topic | history of Costa Rica |
| patron saint | Virgin of the Angels |
| most populous urban area | San José |
| maintained by WikiProject | WikiProject Costa Rica, WikiProject Countries, WikiProject Central America, WikiProject Latin America |
| economy of topic | economy of Costa Rica |
| demographics of topic | Demographics of Costa Rica |
| mobile country code | 712 |
| telephone country code | +506 |
| emergency phone number | 911, 112 |
| GS1 country code | 744 |
| vehicle registration plate code | CR |
| maritime identification digits | 321 |
| Unicode character | 🇨🇷 |
| category for maps or plans | Category:Maps of Costa Rica |

Costa Rica, omu butongore, Republic of Costa Rica, n'eihanga eriri omuri America eya rwagati. Riine ensharo na Nicaragua omu matemba ga Caribbean Sea omumatemba g'oburengyerwa-izooba, Panama omumatemba g'oburengyerwa-izooba, hamwe na Pacific Ocean omu matemba g'oburengyerwa-izooba, erikugabana ensharo na Ecuador omumatemba eky'ekirwa kya Cocos. Kiine omuhendo gw'abantu obukaikuru butaano omu mwanya gw'eitaka oguri haihi 51,180 km2 (19,760 sq mi); ekibuga ekikuru kandi ekirikusingayo obuhango ni San José, omuka gw'abantu 350,000 hamwe n'abantu miriyoni ibiri omu myanya y'orurembo.
Abantu batwire omuri Costa Rica kuruga ahagati ya 7,000 na 10,000 BC. Abantu b'enzaarwa baingi bakaba nibatuura omu kicweka ekyo batakatungire amatware kuruga Spain omu kyasha kya 16. Costa Rica ekaba eri eihanga rya Spain kuhisya okwetegyeka omu mwaka gwa 1821 nk'ekicweka ky'obutegyeki bwa Mexico obw'okubanza, ekyakuratsirwe obumwe omuri Federal Republic of Central America omu mwaka gwa 1823, kuruga ahu rwatangirira okwetegyeka omu mwaka gwa 1847.Eihanga rikatunga entunguuka y'omurembe omu butegyeki bw'obwegyendesereza kuhisya aha muheru gw'ekyasha kya 19, obu ryarangiriire engyenderwaho y'eihanga ey'obusingye n'oburingaaniza omu karuuru omuri Amerika eya rwagati.
Ebyafaayo
[edit | edit source]Obwire bw'okutandika kw'obutegyeki bwa Colombia
[edit | edit source]Ekicweka ekikuru: Ebyafaayo bya Costa Rica etakatandikire
Ab'ebyafaayo bateire abantu b'obuhangwa omuri Costa Rica nk'ab'omumwanya oguri ahagati, ahu eby'obuhangwa bwa Mesoamerika hamwe n'eby'obuhangwa bwa Andean bikwataniise. Obwahati, Costa Rica eyabaire etakabaireho, nayo eshoboroirwe nk'ekicweka kya Istmo-Columbian.
Ebikwato by'amabaare, obujurizi oburikukirayo obukuru oburikworeka ngu abantu bakaba nibatuura omuri Costa Rica, nibukwatanisa n'okuhika kw'ebibinja by'abahigi n'abateerane emyaka nka 10,000 ku 7,000 BCE omu kicweka kya Turrialba. Okubaho kw'emitwe y'amafumu n'emyambi kuruga omuri Amerika y'amashuuma, nikiguraho obushoborozi ngu omu mwanya ogu, eby'obuhangwa bibiri ebitarikushush.
Okwetegyeka
[edit | edit source]Nka Amerika eya rwagati, Costa Rica terarwaniire kwehereera kuruga Spain. Ebiro 15 okwa mwenda omuri 1821, ahanyima y'okusingwa kwa Spain omu rutaro rw'okwetegyeka omuri Mexico (1810-1821), ab'obushoborozi omuri Guatemala bakarangirira okwetegyeka kwa Amerika eya rwagati yoona. Eizooba eryo nirikujaguzibwa nka eizooba ry'okwetegyeka omuri Costa Rica, nobu haraabe hariho engyenderwaho y'eihanga rya Spain eya 1812 eyabaire etandikirweho omuri 1820,Nicaragua na Costa Rica zikaba zihindukire eihanga eririkwetegyeka n'orurembo rwa León.
Okwa kashatu ebiro 3 omuri 1824,gavumenti y'eihanga rya Costa Rica ekataho ekiteiso omu butongore aha munisipaali ya Nicoya eky'okwejumba omu ihanga eryo, erikurabira omu kihandiiko eki yaayetsire "ku kirabeire kihikire kwegaita aha kicweka kyayo kitarikuhakanisa ebigyendererwa byakyo." Okwa mushanju 4, orukiiko rwaboona ruketeerwa omuri Nicoya kuhanuura aha nshonga, kwonka abaabaire bariho bakanga okwetwa ahabw'okugira ngu "ekibiina eki... tikirikubaasa kuba eky'obutegyeki."
Eby'entaasya
[edit | edit source]Eby'entatsya ya Costa Rica byorekire okugumizamu n'okutunguuka omu myaka egi. Omuri 2024, GDP y'eihanga erikwetwa omuntu weena ekaba eteekateekwaho kuba eri doora 17,501, ekirikworeka entunguuka omu by'entaasya.
Eibura ry'emirimo niryeyongyera, rikakyendera kuhika ahari 6.9 ahari igana omu kwezi kwa ikumi nibiri omuri 2024.Okukyerererwa oku nikyoreka ngu akatare k'abakozi nikagaruka katereera kandi n'emirimo neyeyongyera. Obworo bukyendeire, obworo bw'eihanga bukyendeera kuhika ahari 10 ahari igana omuri 2024, obwo bukye munonga omu myaka egi. Okutunguuka oku nikworeka enteekateeka nungi y'embeera z'abantu hamwe n'entatsya y'abantu boona. Omuri 2025, Banka y'ensi yoona ekagaruka yaata Costanka banka y'ensi yoona erimu entaasya nyingi.