Jump to content

Wp/nyn/Costa Rica

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Costa Rica
Costa Rica
sovereign state, country
part ofLatin America, European Union tax haven blacklist Gorora
inception1821 Gorora
official nameCosta Rica, République du Costa Rica, Republic of Costa Rica Gorora
native labelRepública de Costa Rica Gorora
official languageSpanish Gorora
anthemNoble patria, tu hermosa bandera Gorora
cultureculture of Costa Rica Gorora
motto textVivan siempre el trabajo y la paz, Essential Costa Rica Gorora
continentNorth America Gorora
countryCosta Rica Gorora
capitalSan José Gorora
located in time zoneUTC−06:00, America/Costa_Rica Gorora
located in or next to body of waterCaribbean Sea, Pacific Ocean Gorora
located in/on physical featureHispanic America, Central America Gorora
coordinate location10°0′0″N 84°0′0″W Gorora
coordinates of geographic center9°44′56″N 83°45′12″W Gorora
coordinates of easternmost point5°31′8″N 87°5′40″W Gorora
coordinates of northernmost point11°13′12″N 85°37′12″W Gorora
coordinates of southernmost point5°29′56″N 87°4′25″W Gorora
coordinates of westernmost point5°31′41″N 87°3′40″W Gorora
geoshapeData:Costa Rica.map Gorora
highest pointCerro Chirripó Gorora
lowest pointCaribbean Sea Gorora
office held by head of statePresident of Costa Rica Gorora
head of stateLaura Fernández Delgado Gorora
office held by the head of governmentPresident of Costa Rica Gorora
head of governmentLaura Fernández Delgado Gorora
legislative bodyLegislative Assembly of Costa Rica Gorora
central bankCentral Bank of Costa Rica Gorora
currencyCosta Rican colón Gorora
shares border withPanama, Nicaragua Gorora
coextensive withAmerica/Costa_Rica Gorora
driving sideright Gorora
electrical plug typeNEMA 1-15, NEMA 5-15 Gorora
replacesMosquitia Gorora
official websitehttps://www.presidencia.go.cr/ Gorora
hashtagCostaRica Gorora
top-level Internet domain.cr Gorora
flagflag of Costa Rica Gorora
coat of armscoat of arms of Costa Rica Gorora
geography of topicGeography of Costa Rica Gorora
has characteristicfree country Gorora
history of topichistory of Costa Rica Gorora
patron saintVirgin of the Angels Gorora
‎most populous urban areaSan José Gorora
maintained by WikiProjectWikiProject Costa Rica, WikiProject Countries, WikiProject Central America, WikiProject Latin America Gorora
economy of topiceconomy of Costa Rica Gorora
demographics of topicDemographics of Costa Rica Gorora
mobile country code712 Gorora
telephone country code+506 Gorora
emergency phone number911, 112 Gorora
GS1 country code744 Gorora
vehicle registration plate codeCR Gorora
maritime identification digits321 Gorora
Unicode character🇨🇷 Gorora
category for maps or plansCategory:Maps of Costa Rica Gorora
Map

Costa Rica, omu butongore, Republic of Costa Rica, n'eihanga eriri omuri America eya rwagati. Riine ensharo na Nicaragua omu matemba ga Caribbean Sea omumatemba g'oburengyerwa-izooba, Panama omumatemba g'oburengyerwa-izooba, hamwe na Pacific Ocean omu matemba g'oburengyerwa-izooba, erikugabana ensharo na Ecuador omumatemba eky'ekirwa kya Cocos. Kiine omuhendo gw'abantu obukaikuru butaano omu mwanya gw'eitaka oguri haihi 51,180 km2 (19,760 sq mi); ekibuga ekikuru kandi ekirikusingayo obuhango ni San José, omuka gw'abantu 350,000 hamwe n'abantu miriyoni ibiri omu myanya y'orurembo.

Abantu batwire omuri Costa Rica kuruga ahagati ya 7,000 na 10,000 BC. Abantu b'enzaarwa baingi bakaba nibatuura omu kicweka ekyo batakatungire amatware kuruga Spain omu kyasha kya 16. Costa Rica ekaba eri eihanga rya Spain kuhisya okwetegyeka omu mwaka gwa 1821 nk'ekicweka ky'obutegyeki bwa Mexico obw'okubanza, ekyakuratsirwe obumwe omuri Federal Republic of Central America omu mwaka gwa 1823, kuruga ahu rwatangirira okwetegyeka omu mwaka gwa 1847.Eihanga rikatunga entunguuka y'omurembe omu butegyeki bw'obwegyendesereza kuhisya aha muheru gw'ekyasha kya 19, obu ryarangiriire engyenderwaho y'eihanga ey'obusingye n'oburingaaniza omu karuuru omuri Amerika eya rwagati.

Ebyafaayo

[edit | edit source]

Obwire bw'okutandika kw'obutegyeki bwa Colombia

[edit | edit source]

Ekicweka ekikuru: Ebyafaayo bya Costa Rica etakatandikire

Ab'ebyafaayo bateire abantu b'obuhangwa omuri Costa Rica nk'ab'omumwanya oguri ahagati, ahu eby'obuhangwa bwa Mesoamerika hamwe n'eby'obuhangwa bwa Andean bikwataniise. Obwahati, Costa Rica eyabaire etakabaireho, nayo eshoboroirwe nk'ekicweka kya Istmo-Columbian.

Ebikwato by'amabaare, obujurizi oburikukirayo obukuru oburikworeka ngu abantu bakaba nibatuura omuri Costa Rica, nibukwatanisa n'okuhika kw'ebibinja by'abahigi n'abateerane emyaka nka 10,000 ku 7,000 BCE omu kicweka kya Turrialba. Okubaho kw'emitwe y'amafumu n'emyambi kuruga omuri Amerika y'amashuuma, nikiguraho obushoborozi ngu omu mwanya ogu, eby'obuhangwa bibiri ebitarikushush.

Okwetegyeka

[edit | edit source]

Nka Amerika eya rwagati, Costa Rica terarwaniire kwehereera kuruga Spain. Ebiro 15 okwa mwenda omuri 1821, ahanyima y'okusingwa kwa Spain omu rutaro rw'okwetegyeka omuri Mexico (1810-1821), ab'obushoborozi omuri Guatemala bakarangirira okwetegyeka kwa Amerika eya rwagati yoona. Eizooba eryo nirikujaguzibwa nka eizooba ry'okwetegyeka omuri Costa Rica, nobu haraabe hariho engyenderwaho y'eihanga rya Spain eya 1812 eyabaire etandikirweho omuri 1820,Nicaragua na Costa Rica zikaba zihindukire eihanga eririkwetegyeka n'orurembo rwa León.

Okwa kashatu ebiro 3 omuri 1824,gavumenti y'eihanga rya Costa Rica ekataho ekiteiso omu butongore aha munisipaali ya Nicoya eky'okwejumba omu ihanga eryo, erikurabira omu kihandiiko eki yaayetsire "ku kirabeire kihikire kwegaita aha kicweka kyayo kitarikuhakanisa ebigyendererwa byakyo." Okwa mushanju 4, orukiiko rwaboona ruketeerwa omuri Nicoya kuhanuura aha nshonga, kwonka abaabaire bariho bakanga okwetwa ahabw'okugira ngu "ekibiina eki... tikirikubaasa kuba eky'obutegyeki."

Eby'entaasya

[edit | edit source]

Eby'entatsya ya Costa Rica byorekire okugumizamu n'okutunguuka omu myaka egi. Omuri 2024, GDP y'eihanga erikwetwa omuntu weena ekaba eteekateekwaho kuba eri doora 17,501, ekirikworeka entunguuka omu by'entaasya.

Eibura ry'emirimo niryeyongyera, rikakyendera kuhika ahari 6.9 ahari igana omu kwezi kwa ikumi nibiri omuri 2024.Okukyerererwa oku nikyoreka ngu akatare k'abakozi nikagaruka katereera kandi n'emirimo neyeyongyera. Obworo bukyendeire, obworo bw'eihanga bukyendeera kuhika ahari 10 ahari igana omuri 2024, obwo bukye munonga omu myaka egi. Okutunguuka oku nikworeka enteekateeka nungi y'embeera z'abantu hamwe n'entatsya y'abantu boona. Omuri 2025, Banka y'ensi yoona ekagaruka yaata Costanka banka y'ensi yoona erimu entaasya nyingi.