Jump to content

Wp/nyn/Betty Kigombe

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Betty Kigombe
Bigombe Betty Atuku

Betty Oyella Bigombe aramanywa nka Betty Atuku Bigombe akazaarwa ebiro 21 okwa ikumu omuri 1952), ni owe' enyobufuzi omuri Uganda araheereza nka Senior Director for Fragility, Conflict, and Violence mu Banka y'ensi yona okuruga omuri 2014 okuhika omuri 2017. akatoranwa omu kwezi kwa mukaaga omuri 2014.[1] Okuruga omu kwewzi kwa katano omuri 2011 okuhika omu kwa mukaga omuri 2014, ni minisita w'eihanga owe' ebyobugaiga by'amaiz mu kabineti ya Uganda. Akatooranwa ebiro 27 Okwa munaana omuri 2011.[2] Akakoresa obwire bumwe nk'omubaka wa ishengyero oyesimbirweho, arikujwekyera abakazi omuri disiturikiti ya Amuru.[3] Akarugaho okurondwa okwo emirundi ebiri ekiro 1 Okwa mukaaaga.[4]

Ebyafaayo hamwe n'obwegyese

[edit | edit source]

Betty Bigombe akazaarirwa omuri Disiturikiti ya Amuru ebiro 21 Okwa ikumi omuri 1952, mu butongole akaba aramanywa omuri Disiturikiti y'a Acholi. Y'omu ku baana kkumi n'omu ba kitaawe, eyali nnansi. Wa ggwanga lya Acholi. Bigombe akashoma omu ishomero rya Gayaza High School aharurengo rwa O-Level, yaattikirwa omuri 1968 hamwe na Trinity College Nabbingo aharurengo rwa A-Level, yaattikirwa omuri 1970. Yayingira yunivaasite y'e Makerere, yunivaasite ya gavumenti esingayo obukadde omu Uganda, ekatunga diiguri ya Bachelor of Arts omu Social Science, omuri 1974. Oluvannyuma akashoma omu ishomero rya Harvard Kennedy, omuri Cambridge, Massachusetts omuri United States. Yattikirwa diguli eyookubiri mu by'okuddukanya emirimu gya gavumenti. Okusoma kwe mu Harvard kwavujjirirwa ensimbi okuva mu Harvard Institute for International Development.[3][5]

Eby'okukora

[edit | edit source]

Kuruga omuri 1981 kuhisya omuri 1984 akakora nk'omuhandiiki w'ekitongore kya Uganda Mining Corporation, ekitongore kya gavumenti. Kuruga omuri 1986 kuhisya omuri 1996, akakora omu ishengyero rya Uganda nk'omukiiki omwishengyero. Omuri 1988, akatooranwa kuba minisita w'eihanga omu matemba ga Uganda, ekyamuretsire kutuura Gulu, orurembo orurikukirayo obuhango omu matemba ga Uganda. Akaheebwa omurimo gw'okubeihabeiha abahekyera ba Lord's Resistance Army (LRA) okurekura embundu zaabo, ahanyima y'okuremwa kw'amahe kusingura abahekyera. Bigombe akatandiika kukwatanisa n'omwebembezi wa LRA Joseph Kony omu kwezi kwa mukaaga omuri 1993. Omuri 1993, akatooranwa nk'omukazi w'omwaka omuri Uganda, ahabw'amaani agu yaakozire okumaraho obutabanguko. Nobuyabaire n'orukiiko na Kony, enteeseganya zikagwa omu kwa kabiri omuri 1994.[6] Bwanyima y'akaire kakye, obwimukiriro bukongyera amaani kandi tihaine amaani g'amaani g'obusingye agaakozirwe kumara emyaka ikumi eyaakuratsireho.

Bwanyima y'okumara emyaka ikumi omu ishengyero rya Uganda kuruga omuri 1986 kuhisya omuri 1996, akaremwa kusingura entebe y'omujwekyerwa omu ishengyero omuri Gulu Municipality omuri 1996 yaaruga omu mirimo ya gavumenti. Omuri 2011, bwanyima y'emyaka ikumi n'etaano, akagaruka yaasingura entebe y'omujwekyerwa omu ishengyero omuri Amuru District Women's Constituency, aha tiketi y'ekibiina kya National Resistance Movement.[3]

Omuri 1997, bwanyima y'okuhendera emishomo ye kuruga Harvard, akatandika kukora na banka y'ensi yoona omuri Washington, DC, nk'omuhangu mukuru omu by'obuhangwa omu kitongore ekirikukurira entaro. Bwanyima, akakora nk'omuhanguzi omu kitongore ky'okwerinda n'entunguuka y'abantu omu banka. Omuri 1999 na 2000, Bigombe akaha obuhwezi omu by'emikono aha kitongore kya Carter Center omu kutabaganisa gavumenti za Uganda na Sudan.

Bwanyima y'okwitwa kwa Barlonyo okwa kabiri omuri 2004, Bigombe akatwara ekihuumuro kuruga omu banka y'ensi yoona yaaza Uganda kugyezaho kugaruka kutandikaho enkora y'obusingye. Okuruga omu kwezi kwa kashatu omuri 2004 kuhisya omuri 2005, Bigombe niwe yaabaire ari omutabaganya mukuru omu nteekateeka y'obusingye n'amahe ga Lord's Resistance Army, arikushashurira minisita ba gavumenti ya Uganda hamwe n'abebembezi b'abahekyera. Orukiiko orwahererukireyo okurabiraho orwa 20 okwa kana omuri 2005. Kwonka, okuremwa kw'okugarukanisa kwa Bigombe nikureebwa nk'okureetaho omusingi gw'enteeseganya za Juba eza 2006-2007, ezabaire ziteirweho gavumenti ya South Sudan.[5] Enteeseganya ezo zikagwa aha shaaha y'ahamuheru obu Joseph Kony yaayanga kuta omukono aha ndagaano y'obusingye.[7]

Omuri 2006, akagaruka omuri United States yaheereza nka Senior Fellow aha eitendekyero ry'obusingye omuri Amerika omuri Washington, DC.[8] Bwanyima, akatooranwa nk'omucondoozi w'omutaano omuri Afirika omu kitongore kya Woodrow Wilson International Center for Scholars, nakyo omuri Washington, DC. Omuri 2007, akatunga ekirabo kya Peace Makers in Action kuruga omu kitongore kya Tanenbaum Center for Inter Religious Understanding.

Akatooranwa kuba mukuru w'entebe y'ekitongore ky'ebyamahurire ekya National Information and Technology Authority in Uganda (NITAU) Omuri 2009.[9] ebiro ikumi okwa mukaaga omuri 2011, akatooranwa omwebembezi w'eihanga Yoweri Museveni kuba minisita w'eby'amaizi, omwanya ogu yaabaire aine kuhisya okwa mukaaga omuri 2014, obu yarekura omurimo gwe omu banka y'ensi yoona.[4] Omuri 2021, akatooranwa nk'omujwekyerwa wa Uganda omuri Malaysia. Okwongyera ahari ekyo, ni memba w'ekibiina kya Women Mediators okwetoroora Commonwealth, ekibiina ekirimu abakazi abaine ekyetengo ky'amaani n'obukugu omu kutabaganisa.[10] Ebiro 29 Okw'okubanza omuri 2024, omu mukoro gw'okujaguza kwa Makerere University ogw'omurundi gwa 74, akaheebwa ekirabo kya Dokita w'ebiragiro, Honoris Causa owa Makerere University.[11]

Ebindi ebishemereire kutaho omutima

[edit | edit source]

Betty Bigombe akabaho omu bushwere n'omujwekyerwa wa Uganda omuri Japan.[5] Ni nyina w'abaana babiri; Pauline na Emmanuel.[7] Okwongyera ahari Acholi n'orungyereza, naagamba oruswayiri n'orujapaani.[12]

Reeba n'ebi

[edit | edit source]

Ebihandiiko ebirikugambwaho

[edit | edit source]
  1. "Women Peace Experts: Betty Bigombe". Institute for Inclusive Security. 2014. Retrieved 2 March 2015.
  2. Uganda State House (27 May 2011). "Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers". Facebook.com. Retrieved 2 March 2015.
  3. 1 2 3 "Profile of Atuku Bigombe Betty, Woman Representative, Amuru District". Parliament of Uganda. 2012. Archived from the original on 1 May 2015. Retrieved 1 March 2015.
  4. 1 2 "Uganda: Bigombe Resigns, Joins World Bank". The Observer (Uganda). 1 June 2014. Retrieved 2 March 2015 – via AllAfrica.com.
  5. 1 2 3 Boustany, Nora (11 July 2007). "The Woman Behind Uganda's Peace Hopes". The Washington Post. Retrieved 2 March 2015.
  6. O'Kadameri, Billie (2002). "Accord Magazine: Protracted Conflict, Elusive Peace: Initiatives To End The Violence In Northern Uganda". C-r.org/Accord/Uganda. Retrieved 2 March 2015.
  7. 1 2 McLaughlin, Abraham (13 September 2005). "Africa's Peace Seekers: Betty Bigombe". The Christian Science Monitor. Retrieved 2 March 2015.
  8. "About US Institute of Peace". US Institute of Peace. 2014. Archived from the original on 18 December 1996. Retrieved 2 March 2015.
  9. Weddi, Davis (30 August 2009). "Bigombe To Head IT Authority". New Vision (Kampala). Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 2 March 2015.
  10. Editor, Mak (29 January 2024). "Citation for Hon. Betty Oyella Bigombe's Award of Doctor of Laws, Honoris Causa of Makerere University". Makerere University News. Retrieved 26 August 2024.
  11. "Citation for Hon. Betty Oyella Bigombe's Award of Doctor of Laws, Honoris Causa of Makerere University". Makerere News. 29 January 2024. Retrieved 8 April 2024.
  12. "Bigombe the peacemaker". The East African. Retrieved 15 May 2020.