Jump to content

Wp/nyn/Benedicto Kiwanuka

From Wikimedia Incubator
< Wp | nyn
Wp > nyn > Benedicto Kiwanuka
Benedicto Kiwanuka
human
sex or gendermale Gorora
country of citizenshipUganda Gorora
name in native languageBenedicto Kabimu Mugumba Kiwanuka Gorora
birth nameBenedicto Kagimu Mugumba Kiwanuka Gorora
given nameBenedicto Gorora
family nameKiwanuka Gorora
date of birth8 May 1922 Gorora
place of birthBukomansimbi District Gorora
date of death22 September 1972 Gorora
place of deathMakindye Prison Gorora
cause of deathimmolation, extra-judicial killing Gorora
relativeMathias Kiwanuka Gorora
languages spoken, written or signedEnglish Gorora
occupationjudge, politician, military personnel Gorora
field of worklaw Gorora
position heldPrime Minister of Uganda, Chief Justice of Uganda Gorora
educated atUniversity College London, Makerere University Gorora
member of political partyDemocratic Party Gorora
religion or worldviewCatholicism Gorora
military, police or special rankmajor Gorora
participated in conflictWorld War II Gorora
member ofGray's Inn Gorora

Benedicto Kagimu Mugumba Kiwanuka akazaarwa ebiro 8 Okwa kataano omuri 1922[1]. Ebiro 22 Okwa mwenda omuri 1972 yaaba omutegyeki kandi yaaba enganzi y'eihanga rya Uganda ey'okubanza. Akaba ari omwebembezi w'ekibiina kya Democratic Party, kandi n'omwe aha bantu b'eby'obutegyeki abaayebembeire ihanga kuruga aha butegyeki bw'amatware ga Bungyereza kuza aha kwetegyeka.[2]Akaitwa omu mwaka gwa 1972 omu butegyeki bwa Idi Amin.

Ebirikumukwataho

[edit | edit source]

Omwe aha ruganda gwa Baganda, Benedicto Kagimu Mugumba Kiwanuka akazaarirwa Kisabwa omuri Kaketo-Namugera kandi akaba ari memba w'ekanisa y'abakaturiki.[3]

Bwanyima y'okwega ebiragiro omuri Lesotho omu mwaka gwa1950-52, akaza London kwega ebiragiro aha University College London.[4]Gray's Inn akamweta omu Bar omu kwezi kwa kabiri omu mwaka gwa 1956.[3]

Ekyarugire omu ruteerane rwa Uganda Constitutional Conference orwabaireho omuri London omu kwezi kwa mwenda omu mwaka gwa 1961, Uganda ekatunga obwebembezi bw'omunda ekiro 1 Okwa kashatu omu mwaka gwa 1962. Kiwanuka akahinduka minisita w'eihanga rya Uganda ow'okubanza omu ishengyero ry'eihanga erisya.

Oburuuru obutsya, nabwo, bukabaho omu kwakana 1962, ekibiina kya Kiwanuka kikasingwa ekibiina kya Uganda People's Congress ekya Milton Obote hamwe n'ekibiina kya Buganda eky'eby'obuhangwa ekya Kabaka Yekka. Okwongyera ahari ekyo, Obukaturiki bwa Kiwanuka bukamureetera kutakundwa Baganda bagyenzi be, abarikukira obwingi Abakurisitaayo.[5] Uganda ekatunga okwetegyeka ebiro 9 Okwa ikumi omuri 1962, Obote niwe yaabaire engazi y'eihanga rya Uganda ey'okubanza.[6]

Kiwanuka akakomwa omu mwaka gwa 1969 gavumenti ya Obote, kwonka akaba omwe aha basibe 55 ab'eby'obutegyeki abaarekwirwe Idi Amin ahonaaho ahanyima y'okutegyeka gavumenti eyareeteire Amin omu bwebembezi.[7]Amin aka mutoorana nk'omuramuzi omukuru wa Uganda ebiro 27 Okwa mukaaga omuri 1971.[3]

Kiwanuka akatandiika kurwanangana na Amin ahabw'obutafayo aha mateeka. Ahonaaho Obote aherize kutahirira Uganda omuri 1972, Kiwanuka akakwatwa abashaija ba Amin arikugyemeserezibwa embundu obu yaabaire naayebembera orukiiko rwa kooti enkuru.[3] Kwonka hamwe n'okuhakanisa ebiragiro bya Amin, Kiwanuka akaikiriza omu kihama kushagika okugaruka kwa Obote omu bwebembezi, arikugira ngu Kiwanuka akaba naija kwejumba omu kuhindura engyenderwaho y'eihanga.[5]

Okufa kwa Kiwanuka

[edit | edit source]

Kiwanuka akaitwa ebiro 22 okwa mwenda omu kihome ky'amahe Makindye. Ebihandiiko by'amahanga g'oburengyerwa-izooba bikashoboorora aha kwaitwa okwamazire obwire buraingwa, kurugirira aha bajurizi, okwabaire kurimu okutu kwa Kiwanuka, enyindo, eminwa, n'emikono,hamwe n'okumusharaho ebicweka by'ekihama.[5]Oburugo obundi bukagira ngu, omu mwanya gw'okubonabonesibwa, Kiwanuka akarashwa Amin.[8]Okufa kwa Kiwanuka tikurikwikirizibwa nk'okwaitwa, Amin omu mwanya gw'ekyo akakijunaana abahagizi ba Obote, kandi akatandiikaho n'okucondooza kwa poriisi.[3]Okwaitwa kwa Kiwanuka, nikwo kw'okubanza aha bikwatiraine n'abantu abakuru omu nganda za Baganda na Ankole, bagyendereire okuzibira amaani gaabo.[9]

Ekijukiro

[edit | edit source]

Omwijukuru wa Kiwanuka, Mathias Kiwanuka, akazaanira tiimu y'omupiira eya Boston College, kandi akaba ari New York Giants ey'okubanza kuronda omuri 2006 draft ya NFL, aha muheru yaasingura ebikopo bibiri na tiimu.[10]

Omuri 2018, ekiijutsyo kikamuheebwayo ahabw'okushaba kwa purezidenti wa Uganda Yoweri Museveni.

Oburugo

[edit | edit source]
  1. Bade, Albert (1996). Benedicto Kiwanuka: the man and his politics - Albert Bade - Google Books. ISBN 9789970020089. Retrieved 10 January 2012 – via Google Books.
  2. Earle, Jonathon L.; Carney, J. J. (2021). Contesting Catholics: Benedicto Kiwanuka and the Birth of Postcolonial Uganda. James Currey. ISBN 978-1-84701-240-1.
  3. 1 2 3 4 5 David Martin, General Amin, London: Faber and Faber, 1974, p. 211
  4. "Benedicto Kiwanuka: His life & times" (PDF). Judiciary Insider. No. 11. September 2018. pp. 4–5.
  5. 1 2 3 Martin, General Amin, p. 212
  6. Daily Monitor (8 October 2013). "Prime Minister Milton Obote's inaugural Independence speech at Kololo Airstrip on October 9, 1962".Daily Monitor. Retrieved 25 May 2024.
  7. Martin, General Amin, p. 140
  8. "How Idi Amin killed Kiwanuka".Daily Monitor. 20 September 2014. Retrieved 11 June 2022.
  9. Martin, General Amin, p. 213
  10. Kiwanuka Goes Home, but His Heart Is Far Away